U odnosu na veće operatere, čiji se prihod kreće od pola do osam milijardi kuna, Amis telekom je lani ostvario promet od svega 55 milijuna kuna.

Međutim, Amis je od ove godine najveći konkurent Hrvatskog telekoma u izgradnji pristupne optičke infrastrukture (FTTH). Svojom optikom pokriva 20.000 kućanstava, što je 10 posto kapaciteta HT-ovog Fiberlanda. K tome, predsjednik Uprave Boštjan Košak, ističe da je njihova optička infrastruktura naprednija od HT-ove jer se temelji "na skupljoj i kvalitetnijoj point-to-point (P2P) tehnologiji". A Amis je sve to stvorio pod sličnim pritiskom investitora kao i HT. Naime, vlasnici Amisa su belgijski fond KeBeK i francuski Iris Capital, dakle tip ulagača koji ju u pravilu naviknut na visoke povrate (iznad 20 posto) na kratke rokove (tri do pet godina).

Kako se Amisu isplati ulagati u FTTH, koji je k tome napredniji od HT-ovog Fiberlanda?
Nerealno je očekivati da će se ta investicija vratiti u tri godine. FTTH pristupna infrastruktura sastoji se od izgradnje optike od centrale do utičnice u korisničkom domu. Za takvu investiciju očekujemo povrat uglavnom između pet i deset godina, a u nekim slučajevima i dulje.

Kako ste osigurali podršku fondova, vlasnika Amisa?
Pravilnim planiranjem izgradnje može se postići brža isplativost. Dakle, i u Hrvatskoj je moguće graditi u okviru svjetskih prosjeka.

A očekivani povrat?
Naš većinski suvlasnik Iris Capital već je uspješno ulagao u FTTH projekte. Oni nas žele pratiti na dugi rok. Znaju također da gradimo napredniju FTTH mrežu od HT-ovog Fiberlanda i da je ta mreža po kvaliteti naprednija od one kabelskih operatera. To podiže ukupnu cijenu kompanije, jer smo na duge staze ispred konkurencije.

Na temelju čega je vaš FTTH napredniji od  HT-ovog?
Amis svakom korisniku u stan dovodi po jednu optičku nit i optički priključak. Znači tamo gdje je prije bila bakrena telefonska žica i telefonska utičnica, sada je optička nit i optički priključak. Tako se gradi optička pristupna mreža po principu point-to-point (P2P) i to znači da je svaki korisnik s vlastitom optičkom niti izravno spojen na našu infrastrukturu. Kod HT-a toga nema. HT-ov Fiberland je građen na principu GPON-a, što znači da postave optičke niti do zgrade, ali te niti ne idu do centralne kolokacije nego se između prespajaju na pasivnu opremu i dijele na više korisnika. To je jeftinije, ali dobijete nešto što sliči na infrastrukturu kabelskih operatera. Dakle, umjesto da korisniku dovedete optičku nit, vi mu dajete optički pandan nekadašnjih telefonskih dvojnika.

Ali možda je HT-ov model izgradnje dovoljan?
Amis u Hrvatskoj gradi optičku pristupnu mrežu u koje iduće generacije, čak sto godina u budućnosti, neće morati ništa dodatno ulagati. HT-ov Fiberland će zahtijevati značajna dodatna ulaganja najkasnije već u sljedećih deset godina ili za dodatnu opremu ili za pretvorbu iz  GPON-a u P2P, odnosno optičku nit do svakog korisnika. Taj dodatni dio u koji mi ulažemo, ne samo da je najzahtjevniji dio izgradnje, već i onaj koji za korisnike donosi ključnu razliku u propusnosti, brzini i pouzdanosti usluge. A upravo su to kvalitete po kojima će se telekomi razlikovati.

Gradite optiku u Travnom, Utrinama, Zapruđu i najavili ste izgradnju u Vrbanima. Hoćete li se širiti izvan Zagreba?
Voljeli bismo, ali regulativa i tržišni uvjeti su tako složeni i neizvjesni da je trenutno jako teško donijeti tu odluku. Možda se promijeni kad uđemo u EU. Treba riješiti pitanje DTK i objedinjavanja optičke infrastrukture u državnom vlasništvu, tzv. državnog operatera. Amis je odnose sa svim vlasnicima DTK regulirao i što se nas tiče taj sustav funkcionira, ali ostaju pitanja dark fibera i učinkovite kontrole zauzetosti DTK. HT preko DTK čuva svoju tržišnu poziciju. Nigdje u Europi ne postoji operater koji drži 80 posto tržišta širokopojasnih korisnika nakon sedam godina liberalizacije. To bi u svakoj drugoj članici EU bio značajan problem i ozbiljno razmatran od strane regulatornih tijela.

Zašto je bitan  novi državni operater?
Razbijanje monopola HT-a na međugradskim vezama otvara mogućnost drugim hrvatskim gradovima da postanu zanimljivi za ulaganja u optičku infrastrukturu. K tome, prema stručnoj analizi, štedi Hrvatskoj 5 milijardi kuna investicija u mreže nove generacije.

Što FTTH donosi tvrtkama i građanima?
Danas nema visoko-tehnološke proizvodnje u Gospiću ili Braču, jer tamo nema optike. A kako je već sada optika postala pitanje kvalitete suvremene proizvodnje, uskoro će postati pitanje kvalitete života.

Jeste li zadovoljni regulativom?
Mnoga pitanja za izgradnju optičke pristupne infrastrukture ostala su neodgovorena. Primjerice, kad Amis ustupa svoju FTTH P2P infrastrukturu drugim operaterima, oni imaju potpuno otvoren pristup korisniku, a kad HT to radi preko svoje GPON FTTH mreže, onda to nije tako. Vani zato postoji virtualno raspetljavanje lokalne petlje na FTTH. Nadalje, tu je pitanje regulacije izgradnje optičkih mreža.

Odnosi li se to na Vrbane u Zagrebu gdje svi rade optiku iako je Hakom odredio da se na jednom području može graditi samo jedna optika?
Ne, regulator je razmatrao tu mogućnost, ali je odlučio uvjetovati jedino način izgradnje. On mora biti na P2P tehnologiji, a ne GPON-u. Inicijalna namjera regulatora je bila dobra, ali da regulator nije imao sluha za specifičnu situaciju u Hrvatskoj, Amis Telekom bi odustao od investicija u FTTH u Zagrebu. Zapravo, nitko od nas alternativnih operatera ne bi mogao ulagati u optiku.

Optičke mreže trenutno se isplaćuju primarno kroz IPTV usluge. Kako ste zadovoljni razvojem u tom segmentu?
Kako se rješava liberalizacija infrastrukture tako se bivši monopolist prebacuje na druge sfere kočenja konkurencije. Danas je IPTV ono što je u vrijeme HT-ove kupnje Iskona bio brzi internet. A u IPTV-u vrijede druga pravila, tu ulazimo na teren autorskih prava i mogućnosti korištenja tih prava za stvaranje monopola. Trenutno vlada razmišljanje da tu ne bi trebalo biti nikakvih pravila jer je riječ o autorskim pravima. No, trebalo bi ih biti, jer se ona koriste kao alat za monopol, pa u državama koje su male poput Hrvatske i koje imaju male alternativne operatore, koji nemaju tu financijsku snagu kao HT, to znači da tržišno natjecanje neće biti moguće. Sportski programi, koje su nekad pokrivale nacionalne televizije, a sad se ekskluzivno mogu pratiti na HT-u, tek su uvod u ono što nas čeka. Ne znam koliko su mehanizmi zaštite tržišta u Hrvatskoj sposobni nositi se s tim izazovom.

Unatoč regulativi, ima razmišljanja da optiku ipak treba graditi samo jedan operater?
Tu priču je jednom davno AT&T 'prodao' vladi SAD-a kad je trebalo graditi telefonsku mrežu. Tražili su monopol jer će mnogo investirati. Nekoliko desetljeća kasnije AT&T je povukao žice jedino tamo gdje mu se isplatilo. Ostali nisu dobili ništa. Optika je bitna za konkurentost, jer danas su nam konkurenti nove brzorastuće regije poput pacifičkog bazena u Aziji.

Možemo li stvarno od EU očekivati novac za optiku?
Da, ali ne u gradovima gdje je to isplativo. U Sloveniji se naveliko grade optičke mreže u ruralnim krajevima jer je njih EU spremna financirati. U gradovima sve je na operatorima ili lokalnoj samoupravi.

AZTN je krivo procijenio stanje na tržištu

Što će donijeti EU?

Europski regulator još nekoliko mjeseci neće imati utjecaja na hrvatsko telekomunikacijsko tržište. A to je bitno znati jer EU regulatori imaju bržu i efikasniju proceduru. Neki sporovi se u Hrvatskoj ne mogu riješiti. Primjerice, AZTN ne istražuje na terenu stvarno stanje stvari, već samo šalje dopise i pita krivce – jeste li stvarno to napravili. Što bi im oni trebali reći, da jesu? I nakon takvih odgovora se donose rješenja. Najblaže rečeno, EU regulatori to tako ne rade. Usprkos Amisovim višegodišnjim upozorenjima i sporu, AZTN je zaključio kako HT ima pravo poduzeti korake da zaštititi vlastite ekonomske interese, pritom nezakonito koristeći Iskon kao sredstvo u natjecanju s alternativnim operatorima, da tržište raste, financijski rezultati operatora imaju pozitivan trend, te da je sve u redu. I evo, već u par mjeseci pokazalo se da je AZTN u cijelosti krivo utvrdio stanje tržišta, a situacija je takva da je Optima Telekom trenutno u predstečajnom postupku, dok su po javno dostupnim podacima H1 Telekomu blokirani svi računi više od 21 dan.