Posljednjih godina sve je veći trend izdvajanja financijskih usluga iz financijskog sektora. Na hrvatskom tržištu najveći iskorak se dogodio s ePlati, brendom koji je objedinio dvije temeljne platne usluge proizašle iz PSD2 Direktive EU, PIS (Payment Initiation Service) – uslugu iniciranja plaćanja i AIS (Account Information Services) – uslugu dohvaćanja informacija o stanju računa.

U gotovo godinu dana otkako je tvrtka Elektronički računi predstavila ovu uslugu na tržištu, internetsko bankarstvo sve se jače istiskuje iz svakodnevne upotrebe. Otvorena sučelja banaka za pristup pružateljima platnih usluga, omogućila su poslovnim subjektima skraćenje radnih procesa i povećanje operativnost.

No, povećanjem interesa za platne usluge PIS i AIS, posredno se povećao interes i za temeljne usluge najvećeg privatnog informacijskog posrednika.

“Uz svakodnevni rast potpuno novih korisnika, odnosno poslovnih subjekata koji do sada nisu slali i zaprimali elektroničke račune, bilježimo i sve veći broj korisnika koji nam dolaze od drugih posrednika na tržištu jer su prepoznali da digitalizacija nije isključivo poslati dokument s točke A do točke B i da se digitalna transformacija ne može ograničiti na jednostavnu zamjenu papirnatih procesa elektroničkima”, rekla je Barbara Barić, voditeljica Sektora prodaje, upravljanja odnosa s korisnicima i marketinga tvrtke Elektronički računi.

Pozitivna iskustva korisnika

Unatoč tome što su mikro, mali i srednji poduzetnici sporije prihvaćali eRačun u poslovanju, za razliku od velikih kompanija koje digitalizirale su razmjenu dokumenata još prije desetak godina, osjetan je sve veći interes da i sami započnu digitalnu tranziciju kroz najrašireniju knjigovodstvenu ispravu.

Osim ePlati, utjecaj na pozitivnu percepciju elektroničkih računa u javnosti imali su gospodarski subjekti koje je na razmjenu eRačuna potaknuo Zakon o elektroničkom izdavanju računa u javnoj nabavi, što su isprva nevoljko prihvatili, ali su ubrzo uočili benefit i postepeno započeli uvoditi nove digitalizirane procese u poslovanje.

“Korisnici koji su prije četiri ili pet godina uveli elektronički račun, uglavnom su proveli i digitalizaciju procesa obrade i ovjere eRačuna, automatski ih preuzimaju i knjiže, sigurno pohranjuju u elektronički arhiv, a sada kroz ePlati i plaćaju iz računovodstvenog programa odmah nakon knjiženja”, pojašnjava Barić.

O prednostima zamjene papirnatih poslovnih dokumenata elektroničkima, posljednjih se godina puno govorilo. Europska unija, obvezujući zemlje članice na uvođenje eRačuna u javnu nabavu, dala je i jasnu računicu koliko zastarjeli radni procesi koštaju i proračun i tvrtke pa je tako prepoznala da se ušteda od eRačuna kreće od sedam do 20 eura po računu, odnosno oko 423 milijarde eura godišnje.

Besplatna aplikacija za eRačune

Procijenjena ušteda za Hrvatsku te 2018. godine je bila oko 850 milijuna eura i to samo u segmentu javne nabave pa je jasno da, kada se u razmjenu priključi i veći dio gospodarskog sektora, govorimo o višestruko većem iznosu.

“Korist slanja, a posebice zaprimanja eRačuna osjeti se već na mjesečnoj razini jer je dobar dio posla automatiziran. Primjerice, učitavanje na desetke računa u računovodstveni program traje 20 sekundi, što znači da neki zaposlenik ne gubi pet minuta po računu kako bi prepisao podatke za knjiženje. Štedi se vrijeme, smanjuju se troškovi potrošnog materijala i umanjuju pogreške zbog preopterećenosti papirologijom. Većina poslovnih subjekata koja šalje i prima eRačune, njih čak 76 posto, pozitivno gleda na doprinos elektroničkih računa u poslovanju”, naglašava Barbara Barić. Usluga mojeRačun dostupna je u više od 455 računovodstvenih programa i poslovnih rješenja (ERP-ova) koji su povezani u mojeRačun mrežu, infrastrukturu koju tvrtka Elektronički računi gradi od kraja 2013. godine. Za korisnike koji ne koriste neki od ERP-ova iz mreže, tu je i besplatna aplikacija za slanje eRačuna Kreiraj.

“Naša usluga razmjene elektroničkih dokumenata dostupna je i jednostavna za korištenje subjektima koji vode poslovanje kroz neki od brojnih računovodstvenih softvera na tržištu, ali isto tako je na dohvat ruke i svakoj mikro tvrtki, udruzi ili nekoj drugoj organizaciji koja možda šalje jedan ili deset računa mjesečno i koristi usluge vanjskog računovodstva”, pojasnila je voditeljica Sektora prodaje, CRM-a i marketinga tvrtke Elektronički računi.

Posebni paketi digitalnih usluga

Barić podsjeća kako upravo MSP sektor čini najveći dio hrvatskog gospodarstva pa je od krucijalne važnosti omogućiti svu potrebnu infrastrukturu i osigurati podršku kako bi mikro, male i srednje tvrtke na vrijeme i sigurno provele digitalnu tranziciju.

“Moramo ih učiniti održivijima, otpornijima i spremnijima za izazove zelene i digitalne tranzicije koja će se provesti na razini cijele EU do 2030. godine. Na tome radi i Ministarstvo gospodarstva dajući bespovratna sredstva za digitalizaciju MSP-a u čemu i mi sudjelujemo kao jedan od ponuditelja za rješenja mojeRačun, mojDMS i ePlati. No, osim toga konstantno u ponudi imamo i različite posebne pakete kako bismo svim zainteresiranim subjektima olakšali prijelaz na digitalnu razmjenu dokumenata.
Ovoga ljeta, primjerice, korisnicima je dostupna jedinstvena ponuda usluga mojeRačun i mojeArhiv u kombinaciji s najkompletnijom business intelligence uslugom, mojBI, koja svakom korisniku pruža pravodobne informacije za donošenje dobrih poslovnih odluka i očuvanje likvidnosti”, zaključila je Barić.

Sadržaj omogućio mojeRačun