Alphabet, Googleova matična organizacija, u Torontu planira izgraditi pametnu četvrt, najavili su iz te kompanije prije mjesec dana i prema pisanju stranih medija izgleda da se radi o poprilično zanimljivom projektu. To pretvaranje 800 hektara nekadašnjeg industrijskog područja uz rub jezera Ontario u najambiciozniji pametni grad na svijetu, navodi portal TechRadar, Alphabet će koštati oko 50 milijuna dolara, dok bi se s realizacijom trebalo krenuti ovog ljeta.

No tada ne počinje i sama gradnja, već serija razgovora i okruglih stolova s gradskim čelnicima i zainteresiranom javnošću u sklopu kojih će se detektirati i drugi problemi koje zajednica uz pomoć tehnologije koju Alphabet nudi želi riješiti, a prethodno se građanima na isti način i prezentirati njihov razvojni plan za Toronto. Dakako, brendu čija je vrijednost 2017. godine procijenjena na 245 milijardi dolara navedeni je projekt zapravo jedna vrsta izložbenog prostora ili poligona na kojem će moći pokazati svoje najnovije tehnološke dosege kada je o rješavanju urbanih izazova riječ. Kao nosioc projekta Sidewalk Toronto stoji Alphabetova organizacija Sidewalk Lab koja najavljuje da taj najveći kanadski grad žele pretvoriti u globalno središte urbane inovacije te kažu da u svojim redovima imaju najbolje svjetske urbaniste, među kojima je i 11 arhitekata koji su radili na sanaciji lokacije nekadašnjih njujorških Trgovačkih centara pogođenih u napadima 11. rujna 2001. godine.

Osim što su toj, za Amerikance posebno važnoj i traumatičnoj lokaciji, udahnuli novi život, među njihovim se najvažnijim projektima navodi i plan održivosti PlaNYC koji je New Yorku pomogao da postane liderom u borbi protiv klimatskih promjena, a tvorci su i najbrže i najveće besplatne javne Wi-Fi mreže na svijetu. Što se tiče konkretnih zahvata koje planiraju realizirati u Torontu, uz standardni set javnih usluga bez kojih se pojedinom gradu niti ne može dodati pridjev 'pametni', kao što su pametni parking, učinkoviti javni prijevoz koji se pokreće na obnovljive izvore energije, veći broj biciklističkih staza te pametna odlagališta otpada, u Sidewalk Labu posebno izdvajaju i pet karakteristika. 

Podzemni roboti koji isporučuju poštu do kućnih vrata 
Dostava bi se odvijala u podzemlju tako da niti će pošiljke kasniti zbog gužvi u prometu, niti će dostavna vozila sudjelovati u stvaranju gužvi na prometnicama. Svaka isporuka prvo će biti prebačena u centralizirani distribucijski centar i pošiljke će se i dalje sortirati na klasičan način, primjerice prema prioritetnosti, a u slučajevima većih gužvi kakve nastanu oko Božića uz robote će se koristiti i dronovi te dostavni bicikli. 

LED rasvjeta koja se prilagođava na temelju prometa
Ulice ovog pametnog grada bit će premrežene senzorima koji mjere zagušenost, stopu i obrasce u prometa. Kako je već vrsta tehnologije koja je prihvaćena diljem svijeta, u Sidewalk Labu ovu mogućnost podižu na razinu više pa će tako LED rasvjeta moći mijenjati širinu ceste. Naime, promjenom boje označavat će se namjena i širina prometnica – ako je manje pješaka cesta može dobiti još jednu traku ili dodatnu biciklističku stazu i obrnuto, ako je promet jači u određeno doba dana suzit će se pješački kolnik. 

Podloge koje odgovaraju vremenskim uvjetima
Kanada je poznata po ekstremnoj klimi pri čemu Toronto nije izuzetak pa je jedna od ideja da ljudi bez obzira na to provode više vremena vani. Navedeno se planira postići instalacijom senzornih nadstrešnica na javnim gradskim površinama koje bi se izvlačile kada je potrebno, bilo da se radi o kiši, jakom suncu ili nekom trećem vremenskom uvjetu zbog kojeg su ljudi skloni ne izlaziti iz svojih domova osim ako baš ne moraju. Također su najavljene i šetnice te biciklističke staze s podzemnim grijanjem što će omogućiti brže topljenje snijega i neometan prolazak pješaka i biciklista i riječ je o praksi koju su metropole poput Reykjavika, Osla i Sappora u Japanu u svoju infrastrukturu već odavna integrirale. 

Flota dijeljenih autonomnih (samovozećih) taksija
Automobili bez vozača također više i nisu neka novost, no ovdje je u planu oformljivanje cijele flote s ciljem smanjenja potreba građana da koriste osobne automobile što smanjuje zagađenje atmosfere i okoliša, emisije ispušnih plinova i općenito doprinosi većoj kvaliteti života u gradovima. Kao i kod klasične taksi usluge danas, vožnja će se moći naručiti putem aplikacija i pametnih telefona te će se moći odabrati opcija samostalne vožnje po nešto višoj cijeni ili u grupi, kao i mogućnost rezerviranja i naručivanja vozila unaprijed. Alphabet i Google su se izjasnili da su otvoreni za rad s drugim proizvođačima automobila, ali imaju i vlastiti automobilski projekt, Waymo, koji se uklapa u ovu priču. Na službenim stranicama Sidewalk Laba navodi se i da flotom autonomnih vozila žele nadopuniti 'klasičnu' ponudu javnog prijevoza i poboljšati praktičnosti, građanima smanjiti troškove prijevoza te podići razinu sigurnosti na ulicama.

Prostori koji svoju veličinu mogu mijenjati svakodnevno
Ideja je da zgrade postanu što fleksibilnije što bi trebalo osigurati da mogućnosti preuređenja budu gotovo beskrajne, piše TechRadar. Riječ je o arhitektonskom rješenju koje podrazumijeva pomicanje  zidova, podova, stropnih ploča i fasada pa tako jedna te ista zgrada može funkcionirati kao poslovna ili stambena zgrada, hotel ili robna kuća. Mogućnosti su, dakako, u stvarnom svijetu ipak ponešto ograničene tako će i te promjene imati svoje granice, ali će se širenje ili smanjivanje kvadrature bez obzira o kakvoj se namjeni radilo zasigurno moći izvoditi uz znatno manje troškove. U konačnici, Toronto su izabrali, stoji u opisu projekta, jer je jedan od najrazvijenijih te kulturološki najdiversificiranijih gradova na svijetu, ali i četvrti po veličini grad u Sjevernoj Americi. Procjenjuje se da će ondje broj stanovništva s trenutnih 2,9 milijuna ljudi u sljedećih 25 godina porasti za oko 35 posto. Uslijed takvih trendova, Toronto je suradnjom s Alphabetom i Sidewalk Labom odlučio pronaći rješenja za probleme s kojima se suočava, dok su kao primarni ciljevi postavljeni smanjenje potrošnje energije i emisije stakleničkih plinova te po kvalitetu života neinvazivno daljnje širenje.