Tko radi taj i griješi, to je sasvim normalno, no ponekad se i najiskusnijima dogode kastastrofalne pogreške u razmišljanju. Jedna od najčešćih je nesposobnost da se prepozna prava poslovna prilika koje će oblikovati budućnost postojećeg ili otvoriti novo tržište, a ovdje vam donosimo neke od najvećih previda i loših odluka u povijesti.

IBM je prvi na našem popisu i to zbog nesposobnosti da prepozna novu i propulzivnu kompaniju zvanu Microsoft koju je za samo 80.000 dolara mogao vezati uz sebe. Umjesto toga dao je Billu Gatesu postotak od prodaje, još dugo smatrao da osobna računala nemaju budućnost i da će vječno ostati kraljevi mainframe računala. Ne samo da je Gates napravio briljantan poslovni potez nego je IBM pretrpio i velike udarce od drugih proizvođača hardvera.Nakon što je IBM od Billa Gatesa naručio da napiše operativni sustav za svoje novo računalo Gates je na pregovore pozvao kompaniju Digital Research. Umjesto Digitalova vlasnika Garyja Kildalla na sastanak je došla njegova supruga Dorothy McEwen i zaključila da ugovor s IBM-om nije fer i odbila ga je. Gates je nastavio tražiti i na kraju se vratio s programom nazvanim DOS, a ostalo je povijest. Inače, Kildall je bio briljantni informatički stručnjak, no njegova supruga nije bila briljantan menadžer.

Škrti biznismen Perot
Kad smo kod Microsofta, Ross Perot , teksaški magnat i čovjek koji je dvaput ulazio u utrku za predsjednika Sjedinjenih Američkih Država, dakle obrazovaan i inteligentna osoba, katastrofalnu poslovnu pogrešku napravio je 1979. godine. Bill Gatesu ponudio je 15 milijuna dolara za Microsoft, no Gates je tražio 60 milijuna. Hladnokrvni Perot odbio je dati toliki novac, a Microsoft danas vrijedi 265 milijardi dolara.Davne 1876. godine Western Union Telegraph Company mogao je kupiti patent za telefon za 100.000 dolara. To je u to doba bili mnogo novca, no novac u njihovoj odluci nije igrao najvažniju ulogu nego mišljenje njihova tadašnjeg predsjednika koji je napisao: “Došli smo do zaključka da patent nema komercijalnu vrijednost… Što bi ova kompanija mogla dobiti od te električne igračke?” Ovo su riječi Stevea Jobsa, ikone IT industrije: “Tako smo otišli u Atari i rekli: ‘Gledajte, imamo ovdje fantastičan proizvod, u njemu su ugrađeni čak i neki vaši dijelovi, što mislite o tome da nas financirate? Dat ćemo vam ovaj proizvod jer mi jednostavno želimo raditi ovaj posao. Dajte nam samo plaću i doći ćemo raditi za vas.’ U Atariju su bili kratki: ‘Ne.’ Onda smo otišli u veliki Hewlett Packard, a oni su nam rekli da nas ne trebaju jer još nismo završili fakultet.” Jobs i njegov prijatelj Steve Wozniak tada su sami osnovali Apple. Hewlett Packard je preživio bahatost s traženjem fakultetske diplome, a Atari je već dio informatičke povijesti. Excite je nekada bilo je od središnjih internetskih odredišta i vrlo propulzivan web portal. Njegovu direktoru Georgeu Bellu ponuđeno je 1999. godine da kupi Google za jedan milijun dolara. Bellu se činilo da ideje mladih genijalaca nemaju neku bistavu budućnost pa je odbio dati zapravo sitniš za novu kompaniju. Google je danas vrijedan više od 160 milijardi dolara. Znate li gdje je Bell danas? Ni mi. Vokalno-instrumentalni sastav The Beatles definirao je glazu 60-ih i zapravo uticao na gotovo sve glazbene stilove sve do danas. I dok su glasovi i melodije Paula McCartney, Johna Lennona i prijatelja izazivali masovnu histeriju od obožavatelja, jedan čovjek ostao je potpuno hladan. Dick Rowe iz Decca Recorda smatrao je da je prema njegovu skromnu mišljenju “gitarska glazba na zalasku” pa je 1962. odbio suradnju s njima. Fanstatična četvorka postala je, kako to na zapadu vole reći, “veća od života”, a Roweova odluka jedna od najglupljih u povijesti.

Čemu to služi?
Investicijska kuća Lehman Brothers imala je velike udjele u građevinarstvu, nekretninama i drugorazrednim hipotekama. Kada je tijekom 2006. godine postalo jasno da s tržištem nešto ne valja i da se iza brda valja velika kriza s hipotekama koje se neće moći otplatiti, financijski gurui Lehmana odlučili su igrati na krivu kartu procijenivši da krize neće biti i uložili su golema sredstva u poljuljani biznis umjesto da se izvuku iz sumnjivih poslova. Trebalo je samo dvije godine da dođu do najvećeg bankrota u povijesti Sjedninjenih Dražava. Ništa pametniji nisu bili ni njihovi kolege iz Enrona. Umjesto da preispitaju svoju poslovne odluke i donesu nove poslovne strategije, oni su se odlučili malo preraditi poslovne knjige. No nije bila riječ o kreativnom knjigovodstvu nego o kriminalnim radnjama, zavaranjima i laganju. U nastojanju da se na taj način svide svojim dioničarima top menadžeri Enrona stavili su sve na kocku, pa su sve i izgubili. Iskrenost i poštenje ipak se najviše isplate. Donosimo ovdje i nekoliko izjava koje su vjerojatno izrečene u visokom stupnju rastrojenosti, teške migrene ili jednostavno gluposti. “Bušiti da bi se došlo do nafte? Mislite – bušiti?! Vi ste ludi!”, to su rekli poslovni ljudi Edwinu L. Drakeu kad ih je pokušao zainteresirati za svoj projekt. “Dobro… Ali, čemu to služi?”, pitao je inženjer u Odjelu naprednih računalnih sustava u IBM-u kad mi je 1968. godine predstavljen mikročip. Uočite naziv “napredni IT sustavi”. “Koncept je zanimljiv i dobro objašnjen, no da bi zaradio ocjenu veću od trojke morao bi biti i isplativ”, riječi su profesora menadžmenta sa slavnom sveučilišta Yale kad mu je Fred Smith predstavio svoj projekt dostave pošte prko noći. Smith je nakon toga sam osnovao Federal Express, što je bilo s profesorom, to ne znamo.