Lansiranje ChatGPT-a izazvalo je pravu digitalnu revoluciju. Ovaj, prvi javno dostupan alat generativne umjetne inteligencije (GenAI) kojega je lansirala tvrtka OpenAI, pokazao je koliko koristan i moćan može biti AI.

Kako se alat zapravo tek razvija i usavršava koristi će u raznim područjima u budućnosti vjerojatno biti sve veće. Ljude čeka nova digitalna prilagodba jer nove ćemo alate AI-a, prije ili kasnije, morati naučiti koristiti.

No jedno je koristiti ChatGPT u kućnoj radinosti, a nešto posve drugo kao zaposlenik. Zanimalo nas je stoga, je li GenAI, samo godinu dana od lansiranja ChatGPT-a (dostupan je od 30. studenoga), “ušao” u domaće kompanije, za što se koristi i kako ga radnici prihvaćaju?

Prema odgovorima koje smo dobili od tri domaće IT kompanije – ReversingLabsa, Citusa i Syskita – GenAI se itekako koristi, a u jednoj čak, konkretno u Syskitu, njezina primjena nije rezultat inicijative menadžmenta već samih zaposlenika. Također, nitko od navedenih zbog primjene AI neće dijeliti otkaze. Štoviše…

Automatizacija i povećanje produktivnosti osnovni su benefiti korištenja GenAI-a koje navode naši sugovornici, no naglašavaju da je primjena još nesavršena. GenAI se ne može primjenjivati u svim poslovnim procesima te traži pomnu provjeru.

U tvrtki Syskit, koja se bavi proizvodnjom alata za upravljanje različitim Microsoftovim platformama i koje izvoze u 90 država svijeta, zahtjevi za uvođenjem novih alata AI-a dolaze od samih timova, kaže nam Frane Borozan, suosnivač i predsjednik Uprave ove kompanije. A interno ih koriste, ističe, u programiranju, prodaji i marketingu.

Frane Borozan, suosnivač hrvatske softverske tvrtke SysKit/PD

Pomoć za nove zaposlene
U ReversingLabsu, kompaniji specijaliziranoj za kibernetičku sigurnost, pak, GenAI koriste kao pomoć u korisničkoj podršci. “Našu dokumentaciju, odnosno česta pitanja klijenta koja smo prikupili kroz godine, te informacije o novim svojstvima dajemo na obradu GenAI-u i time dobivamo kvalitetniju korisničku podršku kroz chatbot”, objašnjava Igor Lasić, viši potpredsjednik za tehnologiju u ReversingLabsu. Dodaje i da je koriste kao pomoć za uvođenje u posao novih zaposlenika, ali i u mnogim tekućim procesima, od programiranja i upravljanja produktima do dizajna.

Citus, najnagrađivanija domaća kompanija po broju inovacija, a koja je nedavno primila i stotu nagradu za rješenje MRAssistant, GenAI primjenjuju u prodaji, podršci, izradi dokumentacije te razvoju novih rješenja, ističe Tomislav Bronzin, direktor Citusa.

“GenAI se pokazao najboljim za primjenu u kreativnim procesima”, kaže Bronzin. No GenAI se ne može koristiti, kažu sugovornici, u baš svim poslovnim procesima. “Trenutne izvedbe GenAI-a nisu dobre kada je potrebno dobiti rezultate koji su deterministički, odnosno kada je potrebno dobiti neki točan izračun. Isto tako, još je potrebno rezultate dodatno evaluirati, budući da postoje primjeri kada GenAI “halucinira”, odnosno pokušava “izmisliti” odgovor kada nema dovoljno podataka ili nije siguran odgovor”, kaže Bronzin.

Oprez je nužan
Da u korištenju generativne umjetne inteligencije treba biti oprezan ističe i Borozan iz Syskita. U toj su kompaniji njeno korištenje stoga definirali internim sigurnosnim politikama.

“Primjerice, svim se programima mora pristupati sa službene adrese, ne smiju se unositi osjetljivi podaci poput lozinki, API ključeva i drugih tajnih podataka te ne smijemo AI alate tretirati kao nepogrešive”, ističe Borozan. Dodaje i da u Syskitu na AI gledaju kao na alat, dok su oni majstori koji moraju svladati njegovo korištenje. “Zato je od iznimne važnosti da je osoba koja koristi GenAI stručnjak u svom području kako bi mogla prosuditi smislenost i provjeriti točnost rezultata”, kaže Borozan.

Direktor informaticke tvrtke Citus Tomislav Bronzin/ Robert Anic/PIXSELL

A kako korištenje alata GenAI utječu na poslovanje kompanija koje ih koriste? Lasić iz ReversingLabsa ističe da trenutačno ne mogu reći da je utjecaj bio presudan.

“Na naše su poslovanje mnogo više utjecale prilike na globalnom tržištu – inflacija, razvoj američke regulative oko sigurnosti softvera i kritične infrastrukture – te promijenjeni načini rada nakon pandemije Covida. U usporedbi s tim faktorima, utjecaj GenAI-a na naše poslovanje u proteklih je godinu dana bio relativno mali. S druge strane, zaokupio je značajan dio naše pažnje u istraživanju i razvoju. Ispitivali smo nove alate i kako ih koristiti za poboljšanje naših proizvoda”, kaže Lasić.

Ipak, ističe, kako GenAI koristi postojeće modele da uči, taj “use case” se ne može koristiti za detekciju, primjerice, zlonamjernog softvera (malware).

A upravo je razvoj AI-a, upozorava, utjecao na razinu kibernetičke sigurnosti. “Ukratko, manje smo sigurni. Zlonamjerni je sadržaj puno lakše plasirati i brzo mijenjati taktike napada, što omogućuje akterima loših namjera puno veću površinu za plasiranje napada. Neiskusni akteri loših namjera dobili su vrlo dobar alat za poboljšanje svojih “vještina”, ističe Lasić.

AI nije zamjena za ljude
Kompanije, dakle, još uče kako na najbolji mogući način koristiti alate GenAI kako bi si olakšale poslovanje. Za očekivati je, slažu se sugovornici, da će u budućnosti njegov utjecaj biti mnogo veći.

“Iako je GenAI još u vrlo ranoj fazi razvoja, već sada je jasno vidljivo da postoji velik potencijal za transformaciju poslovanja zahvaljujući integraciji GenAI. Vrlo brzo, u narednih nekoliko godina, očekuje se velika primjena GenAI u različitim poslovnim procesima, a posebno onima koji mogu znatno profitirati od automatizacije, personalizacije, poboljšane analize podataka i veće učinkovitosti koju omogućava GenAI”, kaže Tomislav Bronzin.

Suosnivač i predsjednik Uprave Syskita dodaje da će GenAI ubrzati sumiranja i analize. “Ubrzat će kreiranje personaliziranog sadržaja i automatizaciju. S druge strane, u toj će se hiperprodukciji tvrtke još više morati osloniti na kreativnost i naći način kako se istaknuti, jer će i njihova konkurencija koristiti iste alate. Zato će profesionalci bilo kojih struka, koji znaju baratati AI-jem, postati najtraženiji kandidati. Također, tvrtke će morati optimizirati podatkovni životni ciklus i troškove skladištenja vezane uz eksponencijalni rast broja podataka”, kaže Borozan.

Igor Lasić/Katarina Cirković

Navodi, kao i drugo dvoje sugovornika, da zbog korištenja alata AI-a Syskit nije i neće smanjivati broj zaposlenih. Dapače, žele ih educirati kako bi iz AI alata mogli izvući što je moguće više koristi. Lasić tome dodaje da posao koji ReversingLabs radi nije repetitivan te da rast kompanije i baze klijenata nosi razne izazove koje GenAI još ne može riješiti.

“Puno više vremena bi nam trebalo da shvatimo kako riješiti određene izazove sa GenAI nego da ih riješimo bez korištenja GenAI”, zaključuje Lasić. Ipak, to bi se već kroz nekoliko godina uveliko moglo promijeniti. S uvođenjem AI alata u poslovanje stoga bi trebalo krenuti što prije. A domaće kompanije tu ne stoje najbolje. Prema DESI indeksu u 2022. je tek 9% domaćih poduzeća koristilo umjetnu inteligenciju.