Domaća industrija videoigara prošle je godine, uzme li se globalna situacija u obzir, ostvarila posve solidne poslovne rezultate. Prihodi domaćih gaming studija iznosili su 56,6 milijun eura, a dobit 10,3 milijuna. Pad je to u odnosu na 2022. kod oba pokazatelja – 8,41 i 20,76%.

Unatoč padu možemo biti zadovoljni, poručuje Aleksandar Gavrilović, glavni tajnik Klastera hrvatskih proizvođača videoigara (CGDA) te direktor Gamechuck gaming studija, na već tradicionalnom predstavljanju analize industrije koju je proveo CGDA uz podršku A1 Hrvatska. “Prošla godina bila je iznimno izazovna i teška na svjetskoj razini. Bila je to godina u kojoj je podijeljeno na tisuće otkaza u industriji”, kaže Gavrilović.

No, rast broja zaposlenih od 5% (532) pokazuje žilavost domaće industrije. Rast je značajan jer su lani rasle kamatne stope, a investicije u industriju videoigara na svjetskoj sceni značajno pale. U RH, primjerice, nije bilo niti jedne. Još da je bio ratificiran sporazum o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja sa SAD-om, stanje bi bilo i puno bolje, poručeno je s konferencije.

Povećanje broja zaposlenih nije jedini pozitivan trend. Analiza CGDA pokazuje i da se industrija polako decentralizira, odnosno da je danas mnogo više značajnijih studija na tržištu. Primjerice, lani je bilo gotovo duplo više poduzeća u industriji s više od 10 zaposlenih u odnosu na 2019. godinu. Konkretno, njih 16. Također, udio prihoda 10 najvećih studija u ukupnim prihodima industrije pao je s 95,8% u 2019. na 88,5%.

Proizvodnja vrlo skupa
“Čini se da se radi o linearnom trendu decentralizacije koji će, ako se nastavi, rezultirati time da će u 2030. top 3 tvrtke imati manje od pola svih prihoda, a top 10 manje od tri četvrtine. Takva decentralizacija dobra je jer znači da ne ovisimo pretjerano o uspjesima ili neuspjesima jedne konkretne tvrtke za stabilnost ekosustava”, ističe Gavrilović.

Top 3 studija po prihodima u RH su Nanobit koji razvija mobilne igre i koji je 2020. prodan švedskom Stillfrontu za 148 milijuna dolara. Slijedi samoborski Pine Studio koji se proslavio igrom Escape Simulator koja je prodana u više od 2 milijuna primjeraka te Gamepires, poznat po SCUM-u, jednoj od najuspješniji domaćih videoigri.

Od “velike” trojke jedino je Pine Studio još u domaćem vlasništvu. Gamepires je 2022. akvizirao britanski Jagex. Poticaj razvoju ekosustava industrije proizvođača videoigara daje i država, konkretno Ministarstvo kulture i medija te Hrvatski audiovizualni centar (HAVC), kroz dodjelu potpora. Ovo je važno jer je razvoj i proizvodnja videoigre iznimno skupa, što je posebno problematično za male studije koji tek počinju s razvojem te iza sebe još nemaju niti jednu “uspješnicu”.

Takvi studiji ovise o vanjskim investicijama i potporama. HAVC, primjerice, kroz natječaje kontinuirano povećava ukupan iznos potpora. On je narastao sa 70 tisuća eura u 2019. na 300 tisuća u ovoj. No, pola studija u Hrvatskoj ne javlja se na natječaje HAVC-a. Sufinanciranje koje se dodjeljuje kroz njihove pozive, do 15 tisuća eura za razvoj te maksimalno 34 tisuća eura za proizvodnju, premalo je, navode anketirane tvrtke dodajući da bi potpore za razvoj trebalo podići do 60 tisuća, a za proizvodnju i do 230 tisuća eura.

Ono što domaću industriju proizvodnje videoigara poprilično koči jest problematika dvostrukog oporezivanja sa SAD-om. Gavrilović kaže da je industrija zbog takvog oporezivanja samo lani izgubila 4,5 milijuna eura, a od 2019. ukupno 22,8 milijuna.

“Da smo ratificirali taj sporazum čak bismo imali i rast prihoda prošle godine”, upozorava pitajući se kako je moguće da dvije godine od potpisivanja Sporazuma o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja on još nije ratificiran. “Slovenija je takav sporazum ratificirala u roku od mjesec dana”, navodi.

Klima tek 4 od 10
Domaće kreatore politika, odnosno političare, ozbiljno bi trebala zabrinuti i ocjena poslovne klime predstavnika industrije videoigara. Ona iznosi tek 4 od mogućih 10, a najveće nezadovoljstvo stvara porezno opterećenje na rad koje baš svi anketirani smatraju previsokim. Što zbog poslovne klime, što zbog dvostrukog oporezivanja sa SAD-om, čak 30 posto poduzeća iz branše aktivno razmišlja o preseljenju u drugu državu.

Njih 10 posto već je pokrenulo proces prebacivanja, piše u analizi industrije.I ove, kao i prošle, moglo bi doći do pada industrije, no takva procjena, upozorava Gavrilović, temelji se na anketnoj procjeni te treba pričekati konkretne financijske rezultate.

Ipak, za razliku od prošle u ovoj je, relativno nova tvrtka, Today’s Games uspjela prikupiti više od milijun eura investicija od domaćih ulagača za razvoj igre ReSetna. Takvoj investiciji lani nismo svjedočili. Usto, već bi sljedeća godina trebala biti bolja.

“Očekuje se vraćanje na noge svjetske industrije, posebno što se tiče investicija”, smatra Damir Đurović, suosnivač i direktor tvrtke Reboot koja organizira najpoznatiji sajam videoigrama u zemlji Reboot InfoGamer, kojeg također podržava A1. Sajam koji ove godine slavi 10. obljetnicu održat će se na Zagrebačkom velesajmu paralelno s Interliberom. Đurović najavljuje da će biti najveći u posljednjih pet godina s programom koji će biti bogatiji nego ikada prije s više od 100 izlagača.

Doprinos razvoju ove industrije, ali i sigurnosti pri igranju, daje A1 koji već godinama organizira A1 Adria Leagueu te Student eChallengea, te je pokrenuo platformu BoljiOnline. “O njihovoj iznimnoj popularnosti svjedoči i činjenica da se za sudjelovanje u 14. sezoni A1 Adria League prijavio rekordan broj natjecatelja, njih više od 3500”, rekla je Diana Svalina, viša specijalistica za marketinške komunikacije i evente iz A1 Hrvatska.