Ako Dunju Trojan, direktoricu produkcijske tvrtke Broadcast.hr i televizijskog kanala GameHub, specijaliziranog za videoigre, pitate kako najbolje opisati današnjeg čovjeka, reći će vam: On je prije svega – homo gamer. I to potkrjepljuje podacima.

Čak 3,6 milijardi ljudi na svijetu novac troši na videoigre, računala i igraće konzole, dok je između 70 i 80 posto svjetske populacije, svjesno ili nesvjesno, izloženo gemifikaciji, procesu koji u svakodnevni život unosi elemente (video)igre.

Sve to govori da gaming svojom raširenošću, snagom, pa i obrtajem novca ulazi u red globalno najvećih industrija, s ogromnim potencijalima u zapošljavanju.

Bespredmetno je o gamerima govoriti kao o čudacima koji tisuće i tisuće sati gube na puku zabavu jer je riječ o ozbiljno profitabilnoj industriji, tumači Trojan pa dodaje da su zaljubljenici u videoigre i vozač Formule 1 Lewis Hamilton te glumac Henry Cavill, najpoznatiji po ulozi Supermana.

Prošle je godine pokrenula Ksaver Event Hub, prostor za korporativna događanja i tematske partyje, smješten u Zagrebu, a nama otkrila kako vidi budućnost industrije videoigara u Hrvatskoj.

Centar za gaming industriju gradit će se u Poduzetničkoj zoni Grada Novske, na površini od osam hektara. Prostorom će dominirati arena za eSport s 2500 mjesta za gledatelje i prostor za odvijanje gaming natjecanja. Tu su i fakultet, sportska dvorana, bazen, studentski dom za 250 korisnika, akcelerator s VR studijem/N. Ćutuk/PIXSELL

No, prije svega, kako je počela poduzetnička priča Dunje Trojan?

Gotovo cijelo jedno desetljeće provela sam radeći u informativnim programima hrvatskih televizijskih kuća, od čega sam četiri i pol godine bila šefica produkcije na N1, ali i urednica, voditeljica vijesti i dnevnika, terenska producentica, sve po potrebi… Budući da smo u informativi bili izloženi teškim temama i teškim ljudima, došla sam do zasićenja i spoznaje da moram nešto promijeniti.

Pa sam promijenila posao. Dobra strana rada u velikim medijima svakako je kontakt s različitim ljudima. Producirajući emisiju Pressing dobila sam priliku bolje ga upoznati i učiti od velikog čovjeka, poduzetnika i mentora. Brzo smo se sprijateljili i, kako je vrijeme prolazilo, sve je više morao slušati moje nezadovoljstvo situacijom u kojoj sam se tada nalazila. Ideju za pokretanje vlastite produkcijske tvrtke zapravo je potegnuo kolega Lovro Lajoš koji je s time koketirao još od fakultetskih dana.

Napravili smo poslovni plan, Saša je odlučio ući kao investitor i suvlasnik, a ja sam dala otkaz i otisnula se u nesigurne poduzetničke vode. Tada smo smatrali da možemo popraviti sve produkcijske i organizacijske pogreške koje smo viđali po terenima te da, upravo zbog znanja kojeg smo gradili radom na televizijama, imamo što ponuditi u svijetu produkcije.

Malo po malo, došli smo i do izgradnje malog tv-studija, rada na međunarodnim projektima, a pandemija nam je donijela i preuzimanje jednog televizijskog kanala, današnjeg GameHuba. Tako smo, možemo reći, zatvorili krug.

Kroz rad na različitim projektima, jedan od najvećih izazova bile su nam lokacije koje bi klijenti odabrali prije nego bi nas angažirali, a gdje mi više ne bismo imali manevarskog prostora. Istovremeno, naš studio i radni prostor postali su premali pa smo odlučili, tražeći novo sjedište tvrtke, povećati apetit i ući u prostor gdje bismo mogli dovesti svoje klijente, da održavaju svoje evente, konferencije, čak i tulume.

Tako smo došli do Ksavera, kompleksa koji ‘na van’ nije posljednji krik mode, ali iznutra nam pruža sve što treba. Potpuno smo ga prilagodili sebi, imamo modularni event prostor koji može biti jedna dvorana za do 180 ljudi ili dvije odvojene dvorane, potpuno opremljenu režiju, setup za streaming i snimanje, digitalne toteme, konferencijski setup koji po potrebi uključuje i videozid. I sve ostalo što nekome može zatrebati.

Sajmovi poput Infogamera i Expo GameRi jednom godišnje otvaraju vrata općoj populaciji u svijet gaminga, a projekti poput GameHub TV-a, Reboota i HCL-a, konstantno rade na edukaciji zajednice i držanju koraka s trendovima/S. B. Babić/PIXSELL

Ima li gaming industrija budućnost u Hrvatskoj? Postoje li prepreke na tom putu?
Apsolutno ima. Industrija videoigara u Hrvatskoj raste polako, ali sigurno. Dobra stvar je što je država u nekim segmentima prepoznala njezinu važnost pa je tako pokrenut Pismo inkubator u Novskoj, posvećen gotovo isključivo razvoju videoigara. Videoigre su uvrštene i u zakon, a Hrvatski audiovizualni centar svake godine daje određen iznos za pomoć u razvoju videoigara.

S druge strane, pak, opća javnost i mainstream brendovi još imaju relativno negativnu i zastarjelu percepciju gaminga, ne razumiju ga dovoljno pa je edukacija i popularizacija svijeta videoigara dosta usporena. Možemo reći da je ‘IT-jevski dio’ industrije koji se odnosi na programiranje igara u dobroj poziciji, no e-sport baš i nije. Imamo fantastičnih igrača koji su svoju sreću i karijere pronašli izvan Hrvatske, jer kod nas ne postoji sustavna podrška institucija, niti nominalna, niti financijska, za esportaše i za cijeli segment koji u svijetu donosi prihode u stotinama milijuna dolara godišnje.

Koliko iznose prihodi gaming industrije globalno, a koliko kod nas?
Prošle godine je gaming industrija globalno uprihodila 180 milijardi dolara. Samo za usporedbu, prihodi filmske industrije na globalnoj su razini iznosili 80 milijardi dolara. Hrvatska gaming industrija u 2022. uprihodila je 61,4 milijun eura, a službene podatke za 2023. još čekamo. No, procjena je da bi prihodi mogli biti i do 30 posto veći u odnosu na pretprošlu godinu.

Prepoznaju li telekomi kod nas potencijal gaming industrije?
Donekle. Tri hrvatska najveća telekoma, svaki u svojoj mjeri, podržavaju gaming kroz projekte liga ili Youtube emisija, ali najzastupljeniji oblik suradnje je taj da osiguraju infrastrukturu i tehničku podršku za evente koje organiziraju akteri iz industrije videoigara. Napravili su dobre korake, ali vjerujem kako bi ta podrška mogla biti još jača.

Osim očitog razloga, da svi koji se bave gamingom trebaju brz i stabilan internet, još jedan razlog telekomima za podršku industriji videoigara trebao bi biti rast upravo mobilnog gaminga. “Igrice za mobitele” prošle su godine uprihodile 81 milijardu dolara globalno, što je 49 posto ukupnog prihoda, više od konzola i PC-ja zajedno. Koliko god postojao otpor prema mobilnom gamingu unutar same zajednice gamera, to je budućnost.

Postoje li u Hrvatskoj profesionalni gameri?
Postoje. Moramo samo biti svjesni da “profesionalne gamere” dijelimo na esportaše i streamere/content kreatore. Dakle, profesionalni gameri su svi oni koji mogu živjeti od igranja videoigara. Prva skupina u Hrvatskoj to ne može, zato su mahom svi otišli iz zemlje i našli svoja mjesta u nekim od svjetski poznatih esport timova.

Neki od njih su Luka Perković “Perkz”, Leon Pesić “neLo”, Domagoj Fancev “Doma”, Toni Sabalić “Sacre”… Streameri/content kreatori već mogu živjeti od gaminga jer zarađuju od platformi na koje plasiraju svoj sadržaj (Youtube, Twitch, TikTok…), ali i od suradnji s brendovima koji im plaćaju promocije. Neki na koje svakako treba obratiti pažnju su Anril, GallaSandalla, PC Dario…

Tri hrvatska najveća telekoma, svaki u svojoj mjeri, podržavaju gaming kroz projekte liga ili Youtube emisija, ali najzastupljeniji oblik suradnje je taj da osiguraju infrastrukturu i tehničku podršku za evente/Igor Kralj/PIXSELL

Što je sa eSportom u Hrvatskoj? Ulaže li se u njega kod nas? Može li on biti na određen način i “zlatna koka” za državu s obzirom na izvjestan talent i zanimanje?
U Hrvatskoj je eSport i dalje na razini hobija, a mogao bi biti puno više. Ne postoji sustavna podrška i pomoć institucija, mahom najviše zbog otpora iz svijeta sporta, a to sve proizlazi iz nedovoljnog razumijevanja ovog segmenta. Hrvatski eSport Savez krovna je institucija koja se već neko vrijeme bori da se e-sport prizna na nacionalnoj razini, a da oni kao savez postanu pridruženi član Hrvatskog olimpijskog odbora, što bi im donijelo kredibilitet i lakše razvijanje cijelog područja. Jasan mi je otpor sportaša koji su za svoje uspjehe i rezultate doslovno prolili znoj, krv i suze, ali mislim da je važno naglasiti kako nitko iz svijeta eSporta ne želi tvrditi da je jednak nekome tko vesla, trči ili baca koplje.

Vremena se mijenjaju, društvo i tehnologija se razvijaju, a shodno tome se pojavljuju novi hobiji i nove verzije sportova. Netko tko ima “dvije lijeve” pronašao se u eSportu jer, recimo, ima brze reflekse, i marljivo je radio i trenirao da bi došao do razine gdje se može početi natjecati. S druge strane, netko tko je olimpijac, kad uhvati kontroler ne zna gdje bi sa sobom. Sport i eSport međusobno se ne isključuju.

Dapače, vjerujem da mogu koegzistirati i donijeti si ogromne benefite jer upravo kroz videoigre dijete se može zaljubiti u neki od sportova. Isto tako, netko od sportaša, ako se umirovi relativno mlad, svoju drugu karijeru može pronaći upravo u eSportu. Kao primjere preplitanja sporta i eSporta možemo izdvojiti recimo Roberta Whittakera, UFC borca koji se za mečeve priprema i uz pomoć videoigara; Zhou Guanyu i Lewis Hamilton samo su neki od vozača Formule 1 koji se između utrka opuštaju gejmajući; ukrajinski nogometaš Oleksandr Zinčenko, igrač Arsenala, osnovao je svoju eSport momčad, a u eSport je ušao i legendarni Lionel Messi postavši suvlasnikom KRU Esportsa.

Gledajući trendove izvan RH, ne moramo daleko, možemo i do susjedne Srbije, gdje eSport turniri privlače velik broj igrača, ali i navijača. Da, eSport svakako može postati “zlatna koka” za Hrvatsku.

Koliki su prihodi od esporta u svijetu?
Uz prihode, važno je gledati i na veličinu publike koja tijekom turnira troši i na stvari nevezane uz gaming. Pa tako imamo podatke za 2022., gdje je globalni prihod od eSporta iznosio gotovo 1,40 milijardi dolara, dok je eSport sadržaj konzumiralo više od 500 milijuna ljudi. U prošloj godini, najveći nagradni fond iznosio je 45 milijuna dolara i to je bilo na Gamers8 eventu. Valveov turnir u DOTA 2 godinama je rušio rekorde pa je najveći iznos kojeg su, važno je naglasiti, skupili mikrotransakcijama unutar same igre, bio 40 milijuna eura u 2021. godini.

Globalni prihod od eSporta u 2022. godini iznosio je gotovo 1,40 milijardi dolara, dok je eSport sadržaj konzumiralo više od 500 milijuna ljudi. U prošloj godini, najveći nagradni fond iznosio je 45 milijuna dolara/Josip Regović/PIXSELL

Što je s mobilnim gamingom?
Mobilni gaming je najbrže rastući segment industrije videoigara koji čini 49 posto ukupnih prihoda. Projekcije su kako će do 2027. prihod samo od mobilnih igara iznositi 118 milijardi dolara.

Nisam sigurna vide li telekomi mobilni gaming kao budućnost industrije, primarno jer prema njemu postoji određeni otpor unutar same gaming zajednice, ali i to se polako mijenja. Budućnost je neminovna, ljudi idu na lakša i brža rješenja, pa ne čudi da će dio gamera odabrati upravo mobilne igre kao sadržaj kojeg najviše konzumiraju, primarno jer ga mogu konzumirati bilo kad i bilo gdje.

Postoje čak i posebni mobiteli za gaming. O čemu je riječ?
S obzirom na ranije iznesene brojke, nije čudo da su se neki brendovi okrenuli izradi upravo specijaliziranih mobitela za gamere, s jakim procesorima i posebnim dizajnom. Neki od njih su Asus Rog i Nubia RedMagic. U odnosu na standardne mobitele, oni imaju veće i dugotrajnije baterije, poseban softver za gejmanje, posebne feature i dodatne gumbe, i općenito su i softverski i hardverski, i “doživljajno” usmjereni na gejmanje.

U kojoj je mjeri umjetna inteligencija (AI) utjecala na gaming industriju posljednjih nekoliko godina?
AI je dio svijeta videoigara već jako dugo. Posljednjih godinu i pol dana mnogo se govori o generativnim modelima koji se tehnički razlikuju od umjetne inteligencije korištene u videoigrama. Primjeri korištenja AI-ja u igrama su primjerice prijevod u realnom vremenu s jednog jezika na drugi ili pak ponašanje i reakcije NPC-jeva, likova u igrici kojima ne upravlja igrač. Razvojem tehnologije koja omogućava AI, svijet videoigara još će se brže razvijati.

Upravo ubrzavanje procesa stvaranja jedna je od najjačih odlika umjetne inteligencije. Primjer koji možemo iskoristiti su prazne zgrade u videoigrama. Naime, dosta videoigara koje se događaju u gradovima, građevine koriste samo kao kulise jer bi njihovo “punjenje” uzelo previše vremena u odnosu na izgradnju glavne priče. Sad će se ti prazni prostori moći popuniti, u njih će se moći staviti sporedni zadaci i slično. Ukratko, AI omogućit će još kompleksnije i kreativnije iskustvo igranja jer će moći preuzeti i ubrzati velik dio kreativnog procesa.

Što je s ‘klasičnim’ konzolnim gamingom? Gubi li on bitku s mobilnim gamingom?
Ako gledamo strogo brojke, bitku je već izgubio. Rekli smo ranije da 49 posto ukupnog prihoda otpada na mobilni gaming, dok konzole čine 29 posto prihoda. No, gledajući trendove i ponašanja gamera, vjerujem kako nijedan segment gaminga neće skroz propasti ili nestati, uvijek će imati dio vjerne publike. Ono što je izgledno jest to da će se gotovo sve prebaciti u digitalni svijet i da konzole kao takve neće biti nužne za igranje igara. Kao što sad imamo streaming platforme putem kojih gledamo serije i filmove, tako ćemo početi konzumirati i igre, sve što ćemo trebati jest smart TV i kontroler.

Saudijska Arabija prepoznala je gospodarski potencijal videogaming industrije. Kralj Salman bin Abdulaziz pokrenuo je 2018. godine izgradnju Quddia Cityja…
Tako je. Ova ambiciozna gaming atrakcija imat će četiri namjenske eSport lokacije, a tijekom cijele godine ondje će se održavati eSport događaji s kombiniranim kapacitetom od 73.000 sjedećih mjesta. Posebna gaming i eSport četvrt ugostit će elitne svjetske eSport klubove, ne samo tijekom turnira, već za punog radnog vremena. To uključuje ulaganja u razvoj inovativnih objekata koje će do 25 eSport klubova moći zvati svojim domom, dok tamo žive, treniraju i natječu se. Uz Qiddiju, tu je i sličan projekt Esport Huba “True Gamers” u Ujedinjenim Arapskim Emiratima – Esport Otok.

Otok će uključivati objekte za trening, prostor za turnire i stvaranje sadržaja te hotele za smještaj eSport i gaming osoblja. True Gamers trenutačno pregovara s “visokoprofilnim investitorima” kako bi prikupio potrebnih 280 milijuna dolara potrebnih za kupnju otoka i izgradnju svih potrebnih objekata za projekt. U projektu sudjeluje više od 100 organizacija koje djeluju u eSport industriji, a to uključuje više od 30 timova iz Sjeverne i Južne Amerike, Europe i MENA regije.

Hrvatska sebi, naravno, ne može priuštiti takve projekte, no što može učiniti? Otkud da krene?
Sličan projekt razvija se i kod nas, u puno manjoj mjeri, naravno. Centar za gaming industriju gradit će se u Poduzetničkoj zoni Grada Novske, na površini od osam hektara. Prostorom će dominirati arena za eSport s 2500 mjesta za gledatelje i prostor za odvijanje gaming natjecanja. Tu su i fakultet, sportska dvorana, bazen, studentski dom za 250 korisnika, akcelerator s VR studijem, inkubator s dvoranom za testiranje videoigara i drugi prateći sadržaji.

Projekt je vrijedan 60 milijuna eura, a financira se iz sredstava Europske unije. Edukacija je najvažnija, a tu smo napravili već dosta dobrih koraka. Sveučilište Algebra pokrenulo je kompletni studijski program razvoja videoigara, Tehnička škola Sisak nudi smjer Tehničara za razvoj videoigara, uz spomenuti Pismo inkubator Novskoj, imamo nekoliko manjih edukacijskih programa poput Machina Game Dev Academy.

Sajmovi poput Infogamera i Expo GameRi jednom godišnje otvaraju vrata općoj populaciji u svijet gaminga, a projekti poput GameHub TV-a, Reboota i HCL-a, konstantno rade na edukaciji zajednice i držanju koraka s trendovima. Sljedeći korak je popularizacija gaminga i eSporta kroz turnire, ali ne na razini na kojoj ih sada imamo, nego s većim nagradnim fondovima.

Definitivno je potrebno dati još više medijskog prostora cijeloj industriji, ali i osvijestiti činjenicu kako smo svi, u većoj ili manjoj mjeri, izloženi videoigrama. Gemifikacija je riječ budućnosti, gemifikaciji smo izloženi kroz razne loyalty programe, aplikacije za učenje, zdravstvene aplikacije i sl., i tu postoji velik prostor koji se može iskoristiti za edukaciju, ali i integraciju u svijet videoigara.

Ono što je jako važno za osvijestiti, za sve koji se poslovno žele okrenuti gamingu, jest to da kvalitetan sadržaj i edukacija traju. Da njihova popularizacija traje, da je to dugotrajan projekt i da brojke koje marketingaši većinom traže, ne dolaze preko noći.

Svijet videoigara ima hrpu benefita, od društvenog aspekta do ekonomskog, i potrebno je sustavno raditi na izvlačenju tih tema u javni diskurs.

Gaming za vas nije isključivo zabava, već i posao s punim radnim vremenom. Tko je vaš idealni zaposlenik? Jesu li to tinejdžeri?
GameHub TV je multimedijalni projekt sa širokim rasponom publike. Budući da nam je cilj i misija upravo edukacija i popularizacija svijeta gaminga, kroz razne formate se obraćamo raznim strukturama ljudi. Upravo zato ne mogu reći tko nam je idealni zaposlenik jer svaka forma ima svoj ideal. Tinejdžeri i mlađe generacije imaju bolje razumijevanje benefita tehnologije i industrije videoigara, imaju brže reflekse i drugačiji način razmišljanja pa svakako donose novi pogled na posao koji radimo.

S druge strane, milenijalci imaju bolje radne navike, odgovorniji su i bolje razumiju i tu drugu, stariju, djelomično analognu publiku. Idealni zaposlenik ovisi o formatu i projektu kojeg radimo.

Na kraju dana, sve se može naučiti, tako da je naš idealni zaposlenik osoba koja se dobro uklopi u tim, kreativna je i ne odustaje lako. Jer rad u gamingu i produkciji je sve samo ne lagan.