Prema istraživanju Eurostata, u 2020. je nešto manje od dvije trećine (63,9%) svih ICT stručnjaka u EU imalo završeni viši ili visoko stupanj obrazovanja. Po tom pitanju Hrvatska je na samom dnu EU jer čak 43 posto zaposlenih ICT stručnjaka nema višu ili visoku razinu obrazovanja. Znači li to da imamo problem školovanja ICT stručnjaka i na koji način bismo mogli promijeniti taj trend, pitali smo stručnjake iz vodećih domaćih ICT kompanija.

Direktor Serengetija Goran Kalanj kaže kako razvoj IT sustava obuhvaća različite poslove u kojima ima mjesta za ljude različitih razina obrazovanja i razina obrazovanja nije ključna jer i oni s nižom razinom formalnog obrazovanja mogu svojim trudom i samostalnom neformalnom edukacijom nadoknaditi nedostatak formalnog obrazovanja.

Međutim, napominje kako je razvoj složenijih IT sustava ipak zahtjevan posao koji zahtjeva inženjerski pristup i bilo bi svakako dobro da imamo veći udio ICT stručnjaka za fakultetskim obrazovanjem. Smatra kako tu mogu pomoći tehnički fakulteti kroz povećanje kvota za upise i generiranje većeg broja diplomiranih inženjera računarstva.

Problem depopulacije
Direktor GlobalLogica Hrvatska Vladimir Kosanović ističe kako unatoč nekim izvrsnim privatnim inicijativama, javni obrazovni sustav već nekoliko desetljeća nije prilagodio svoje kapacitete potrebama tržišta.

“Nevjerojatno je da najjači tehnički fakulteti imaju isti broj upisanih studenata kao i prije 20 godina. To se djelomično može opravdati depopulacijom i manjim brojem učenika. No, uz sve veći broj mladih koji barataju digitalnim vještinama i imaju zasigurno veći interes za STEM područja kao i zbog privlačenja studenata iz drugih zemalja, taj bi se trend mogao i morao preokrenuti.

U 2020. je prosječna plaća u ICT sektoru iznosila 8998 kuna što je 60 posto više od prosječne isplaćene neto plaće u zemlji. Taj podatak bi trebao biti dovoljan motivator kako mladima pri odabiru daljnjeg obrazovanja, tako i fakultetima u planiranju budućih kapaciteta”, kaže Kosanović i nadodaje kako bi obrazovne institucije i ICT firme trebale kreirati više zajedničkih programa, te bolje surađivati, a da bi se značajna potražnja za ICT stručnjacima prelila u značajno veće brojeve upisanih i završenih studenata u STEM području.

Drago Cmuk, poslovni direktor CADCAM grupe, smatra kako je formalni obrazovni sustav danas kao zmija bez glave: mrtav, ali se još uvijek kreće. “Digitalne tehnologije jako su promijenile brzinu promjena u svijetu – na gore.

Mnogi govore o eksponencijalnim promjenama – a mislim da zapravo ne znaju što to u praksi znači. Iako nisu eksponencijalne, promjene jesu kumulativne. Svaka nova tehnologija ubrzava daljnji razvoj – barem do granica fizike. Sveučilišta i škole su izgubili korak, i postaje sve gore. Formalni kurikulumi to ne mogu pratiti.

Danas fakulteti ne znaju dovoljno o Industriji 4.0 i nemaju ljude s iskustvom koji bi to predavali a industrija proizvodi rješenja za Industriju 5.0. već nekoliko godina. I mi takva rješenja implementiramo. Gdje bi inženjeri te tehnologije mogli naučiti? Ne morate se pitati dvaput”, kaže Cmuk i dodaje da nam stručnjaka svakako nedostaje, ali profesora koji znaju što govore fali još više.

Goran Kalanj; Martin Ferlan; Vladimir Kosanović

“Tu je naravno problem plaća. Zašto bi netko radio za profesorsku plaću kad može 2-5 puta više dobiti u industriji? No, to nije jedini problem. To je i pitanje financiranja pravih projekata, povezivanja industrije s fakultetima i u konačnici – i ugleda”, kaže Cmuk

Ivana Stanić, HR Business Partner u Fini, kaže kako je činjenica da na hrvatskom tržištu rada nedostaje veći broj ICT stručnjaka, no to nije samo naš problem, već je riječ o globalnom problemu i trendu. S druge strane, smatra, visoko obrazovne ustanove nažalost ne obrazuju dovoljan broj stručnjaka koji bi zadovoljili potrebe te se istovremeno na tržištu odvija ‘borba’ za talentima kao posljedica svega navedenog.

“Nažalost, nemamo čarobni štapić kojim bismo riješili ili zaustavili ovaj trend, no ono na čemu možemo raditi jest da jačamo međusobnu suradnju s obrazovnim ustanovama kroz različite oblike suradnji koje će omogućiti educiranje i privlačenje mladih u svijet ICT-a.

Primjer naše dobre prakse su Razvojni centri koji su strateški pozicionirani u sredinama u kojima postoje fakulteti informatike i računarstva, kako bi privukli potencijalne stručnjake dok još studiraju, ali i pomogli u njihovom zapošljavanju u sredinama u kojima žive.”, kaže Ivana Stanić koja smatra da se velika prilika se pruža i unutar postojećih zaposlenika, te treba vidjeti na koji način napraviti ‘reskilling’ njihovih vještina i omogućiti razvoj i prilagodbu trenutnim zahtjevima samog posla i tržišta, što će svakako utjecati i na stupanj obrazovanja postojećeg kadra.

Ponuditi bolje uvjete
Božidar Bajsič, direktor operacija u Editel Adria kaže kako obrazovani kadrovi bježe u inozemstvo zbog toga što im tamo nude bolju radnu okolinu, sređen standard, nivo usluga i izazove koji zadovoljavaju njihove radne želje i naravno dobru plaću.

“Visoko školovanog ICT kadra nema jer je puno takvih kadrova otišlo. Da bi se to promijenilo, potrebno je takvim ljudima ponuditi bolje uvjete. A to znači da treba mijenjati poslovni model i kod ICT kompanija jer se sada premalo ulaže u zaposlenike. Da bi to mogli, treba riješiti problem potrebe ICT usluga na tržištu.

Mnoga poduzeća koja koriste ICT usluge ne ulažu u digitalizaciju poslovnih procesa ni unutar njih samih, kamo li tek u procese B2B i B2C. Vjerojatno zbog toga što još uvijek dobro žive na sadašnji način i tako je čitava okolina na nekom nivou automatizacije gdje nema potrebe za boljim rješenjima.

Goran Marković, član Uprave InfoDoma, ističe kako je potrebno što prije omogućiti jednakost u priznavanju diploma s privatnih i javnih sveučilišta, mjere politike zapošljavanja i drugih poticaja kako bi mladi nastavili svoju karijeru graditi u Hrvatskoj.

“Nužnost interdisciplinarnosti i multidisciplinarnosti kao preduvjet visokoškolske sustavne prilagodbe novih radnim mjestima i novim zanimanjima jedno je od mogućih rješenja. U Hrvatskoj već postoje dobri primjeri takvog interdisciplinarnog pristupa školovanju i to će sigurno donijeti veće potencijale za zapošljavanje.

Aktualne mjere samozapošljavanja moraju ići u korist građana, a ne smiju postati represivni faktor kojem smo intenzivno svjedočili posljednjih mjeseci. U Hrvatskoj se dešavaju snažne promjene koje dolaze kao inicijative pojedinaca i skupina, ali i svih koji razumiju promjene kojim svjedočimo i koji su svjesni kako se budućnost radno aktivnog stanovništva korjenito mijenja. Vjerujemo kako smo na dobrom putu, a za promjene smo spremni”, kaže Marković.

Ante Laušić, izvršni direktor za tehnologiju Tokić Grupe, kaže kako nam stručnjaka nedostaje zbog nepovoljne demografske situacije i velike potražnje za ICT stručnjacima u svijetu. “Mislim da u Hrvatskoj ima dosta vrlo kvalitetnih fakulteta i edukacijskih ustanova koji rade po vrlo modernim i aktualnim programima.

Problem je mala baza i činjenica da ICT zahtjeva određena znanja za koja ljudi moraju imati određene predispozicije kako bi ih savladali. Budući da je potražnja za stručnjacima velika i da ih nedostaje, tvrtke su bile prisiljene smanjiti kriterije iz čega je proizašla posljedica od 43 posto zaposlenih bez više ili visoke razine obrazovanja”, smatra Laušić i nadodaje kako dugoročno treba raditi na obrazovanju djece i mladih i usmjeravanju prema tehničkim znanostima na čemu se već i dosta radi. Ne smije, kaže, se zanemariti matematičko obrazovanje djece jer je matematika ta koja razvija apstraktno razmišljanje koje je osnova za ICT stručnjake.

Kao odgovor na potrebu prilagodbe obrazovnog sustava s potrebama tržišta i izgradnje digitalnih vještina budućih inženjera, KONČAR blisko surađuje s akademskom zajednicom još od 40-ih godina prošlog stoljeća.

Vrijedno je spomenuti i noviji doprinos u razvoju budućih stručnjaka, suorganizacijom kolegija Razvoj programskih rješenja za industrijske IoT-sustave na zagrebačkom Fakultetu elektrotehnike i računarstva (FER). Nositelji kolegija su predavači s FER-a, međutim, studente će sa svim teorijskim i praktičnim znanjima upoznati tim tvrtke KONČAR – Digital, koji će voditi predavanja i laboratorijske vježbe.

Drago Cmuk; Ivana Stanić; Božidar Bajsič; Goran Marković; Ante Laušić

Ulaganje u vlastite zaposlenike
“Plan je proširenje suradnje i s drugim visokoobrazovnim institucijama unutar i izvan granica Hrvatske, kao i pomoći u opremanju laboratorija s vlastitim digitalnim i kibernetički sigurnim proizvodima. Nadalje, važan čimbenik je i održavanje prilagodljivosti i privlačnosti poslodavca za nove zaposlenike.

Osim razvoja svojih znanja i digitalnih vještina, studenti kroz ovaj kolegij također imaju priliku naučiti nove digitalne tehnologije, alternativne energetske tehnologije i bolje razumjeti nadolazeću transformaciju energetike, mobilnosti i infrastrukture te nastaviti svoj profesionalni razvoj kao budući članovi KONČAR – Digital tim”, kaže predsjednik Uprave Končar -Digitala Goran Leci.

Ivan Skender, glavni direktor za transformaciju poslovanja, ljudske potencijale i korporativne komunikacije u A1, ističe kako istraživanja pokazuju da će se 65 posto osnovnoškolaca baviti zanimanjima koja danas još ne postoje, a čak 94 posto poslodavaca već sada od svojih zaposlenika očekuju da steknu nove vještine dok rade.

“Kao kompanija ulažemo u svoje postojeće zaposlenike i potičemo ih da se razvijaju kroz A1 Future Hub program koji omogućuje svim zaposlenicima kontinuirano usvajanje važnih vještina i znanja kako bi bili spremni na buduće izazove koje donose nove tehnologije i novi načini rada. Paralelno s time, već sada radimo na edukciji buduće generacije zaposlenika.

A1 prošle godine prvi put u Hrvatskoj s ekspertnim timom u kojem je 27 znanstvenika, profesora, menadžera, stručnjaka iz različitih industrija i osnivača top tehnoloških tvrtki pokrenuo prvu hrvatsku Mapu poslova i vještina budućnosti”, kaže Skender i objašnjava kako su putem nje mapirali 100 poslova budućnosti, kao i vještine koje će pojedinci morati savladati kako bi bili spremni za njih.

Napominje kako je to je prva takva mapa u Hrvatskoj, ali služi kao kvalitetan orijentir obrazovnim ustanovama i poslodavcima i potrebno je što više takvih projekata, ali i generalno jačanje suradnje obrazovnog i poslovnog sektora.

Mate Krpan, predsjednik Uprave mStarta, ističe kako se s problemom pronalaskom radne snage suočavaju već više godina, no još uvijek rješenja uspijevaju pronaći u Hrvatskoj. Tako su prošle godine i u prvom kvartalu ove godine zaposlili gotovo sto novih kolegica i kolega. Time se približavaju brojci od 400 zaposlenih od kojih 80 posto ima višu ili visoku stručnu spremu.

“Za neka radna mjesta formalno obrazovanje nije nam uvjet, osobito kada nečije iskustvo kompenzira samo formalno obrazovanje ili kod novih zanimanja za koja ‘klasičnai forma obrazovanja niti ne postoji. Prema našim iskustvima, interes za STEM fakultetima generalno raste, a rad u dinamičnoj industriji poput naše i nakon formalnog obrazovanja zahtijeva stalne prilagodbe, nove metode rada i stalan proces učenja”, kaže Krpan.

Marko Emer, predsjednika uprave servisa mojeRačun, kaže kako nedostaje snažnija inicijativa, jasna strategija Vlade, a pod jasna misli razumljiva svima, koja će se sustavno provoditi, a ne biti mrtvo slovo na papiru. “Potrebna je edukacija svih dionika i potpora za usvajanje novih vještina, afirmativno poticanje inovativnih proizvoda i usluga, što je svakako preduvjet digitalne transformacije, kako bismo u konačnici dosegli višu razinu konkurentnosti”.

Podrška realnog sektora
Martin Ferlan, voditelj razvoja softvera u Atron electronicu, kaže kako su zaposlenici iz njihovog ureda u Zagrebu mahom visoko obrazovani stručnjaci te su izuzetno cijenjeni na razini Atron grupacije. Međutim, nedostatak formalnog obrazovanje nije prepreka za rad u ICT sektoru.

“Moguće je samostalnim učenjem uz pomoć stručnih obrazovnih ustanova te različitih online platformi steći dovoljno znanja za postati konkurentan za tržištu rada kojemu nedostaje radne snage. No, sa sigurnošću se može reći da je većina visoko obrazovanih ljudi spremnija za izazove rada u realnim okruženjim, te bi Hrvatska trebala dodatno ulagati i poticati mlade ljude da povećaju stupanj svog obrazovanja”, kaže Ferlan i nadodaje kako je Atron svojim zaposlenicima omogućio i dodatne programe usavršavanja, interno i u suradnji sa specijaliziranim ustanovama.

“Vjerujemo da će u godinama koje slijede Hrvatska dostići standarde EU po pitanju stupnja obrazovanja kroz veći interes mladih ljudi za ICT sektor općenito, mogućnost studiranja na visokoškolskim ustanovama te podršku realnog sektora kad su u pitanju stručne prakse i mogućnost zapošljavanja nakon završenog fakulteta”, smatra Ferlan.

Vedran Lončarec, direktor prodaje i marketinga u Verso Altimi, smatra kako je neprilagođeni sustav školovanja stvarnim potrebama hrvatskog i svjetskog gospodarstva uzrokovan desetljetnim kašnjenjem u reformama znanosti i obrazovanja uvelike je pridonijelo nedostatku ICT stručnjaka.

“Osim samih obrazovnih reformi koje bi trebale srednjoročno utjecati na povećanje ljudskog kapitala Republike Hrvatske potrebna je jača povezanost ICT sektora, osobito privatnoga, te znanstveno obrazovne zajednice.

Očekujem kako će ulaganja u istraživanja i razvoj te daljnji rast digitalne ekonomije društva potpomognute kroz dostupne izvore EU financiranja pridonijeti još bržem rastu broja ICT stručnjaka u idućim godinama te približavanju prosjeku EU”, zaključuje Lončarec.

Vedran Lončarec; Goran Leci; Ivan Skender; Mate Krpan; Marko Emer