Konkurentnost Europske unije sve će više ovisiti o digitalizaciji svih industrija, a posebice o jačanju primjene naprednih tehnologija. Upravo to će potaknuti nova ulaganja, otvaranje radnih mjesta i stvaranje dodatne vrijednosti unutar gospodarstva.

Oko tih postavki nema nikakvog spora, no ono što Europu muči jest kojim putem krenuti ne bi li se ubrzali ti procesi. Izvješće o konkurentnosti EU koje je, nedavno podnio Mario Draghi, nekadašnji Šef europske središnje banke, sadrži preko 170 preporuka za cijelo gospodarstvo, a u ovom tekstu usmjerit ćemo se na onaj dio koji se tiče telekomunikacijskog sektora.

Naime, izvrsna infrastruktura odnosno fiksne optičke te napredne mobilne mreže koje omogućavaju ultrabrzu povezivost neograničenog kapaciteta, jedan su od glavnih preduvjeta za digitalizaciju. A da bi se to postiglo potrebni su snažni telekomi s investicijskim potencijalom, koji se u odnosu na konkurente u SAD-u i Aziji, nalaze na zadnjem mjestu. Oko toga kako telekom industriju učiniti jačom i konkurentnijom, trenutačno se lome koplja na razini EU.

Ozbiljna dijagnoza

Naime, hoće li telekomunikacijsko tržište u Europskoj uniji ostati rascjepkano ili slijedi konsolidacija sektora, za sada je još neizvjesno. Mađarska kao predsjedateljica Vijeća EU pokušava pomiriti različite interese i sastaviti prihvatljiv nacrt zaključaka o Bijeloj knjizi Europske komisije iz veljače u kojoj se zagovara konsolidacija deregulacijom.

U međuvremenu su izašla još dva dokumenta u kojima se preporučuje konsolidacija koja bi posljedično dovela do veće konkurentnosti kako sektora tako i cijele EU u odnosu na Kinu i SAD. U travnju je to predložio Enrico Letta u svojoj analizi, a nedavno Mario Draghi u svom izvješću o konkurentnosti EU. Dvojica bivših talijanskih premijera snažno se zalažu za radikalan pristup i potpuni zaokret dosadašnjih praksi, tvrdeći da bi konsolidacija omogućila veća ulaganja u digitalnu infrastrukturu, koja su ključna za održavanje globalne konkurentnosti.

Ipak, prema posljednjim informacijama koje prenosi Euractiv pozivajući se na četiri izvora, Mađarska je nakon konzultacija sa zemljama članicama i nakon sastanka Radne skupine Vijeća za telekomunikacije od prvobitne želje za izbalansiranom stavom o konsolidaciji sada potpuno odustala od spominjanja konsolidacije sektora u svom prijedlogu nacrta, o kojem će se ponovno razgovarati početkom listopada.

To je pitanje od najveće važnosti za sektor telekomunikacija, kao i za novu Komisiju, koja će naposljetku donijeti konačnu odluku kojim smjerom ići.

Draghijevo izvješće poziva na radikalno reformu propisa EU i pogleda na tržišno natjecanje, tvrdeći da su trenutačna pravila destimulirala konsolidaciju, što je rezultiralo višestrukim manjim igračima na svakom tržištu. “Danas EU ima desetke telekomunikacijskih igrača koji opslužuju oko 450 milijuna potrošača, u usporedbi sa šačicom koliko ih postoji u SAD-u i Kini. Tvrtkama iz EU nedostaje opseg koji je potreban da građanima pruže pristup svjetlovodnoj i 5G mreži te za opremanje poduzeća naprednim platformama za inovacije”, tvrdi Draghi.

Europske tvrtke nemaju dovoljan opseg poslovanja kako bi građanima mogle pružiti sveobuhvatan pristup optičkoj infrastrukturi i 5G mrežama te opremiti poduzeća naprednim platformama za inovacije. EU ima ukupno 34 operatora mobilnih mreža (MNO) i 351 virtualnog operatora bez vlastite infrastrukture (MVNO), dok u SAD-u postoje tri MNO operatora (uz 70 MVNO operatora) i četiri MNO operatora u Kini (uz 16 MVNO operatora).

Europsko tržište fiksnog širokopojasnog interneta – gdje tri najveća operatora zajedno drže udio od 35 posto – također je manje koncentrirano u usporedbi s američkim tržištem (66 posto zajedničkog udjela) i kineskim (95 posto zajedničkog udjela). Niže cijene usluga u Europi zasigurno su koristile građanima i poslovnim subjektima, no s vremenom su smanjile profitabilnost industrije, a posljedično i razinu ulaganja u Europi, uključujući inovacije EU kompanija u tehnologijama koje nadilaze osnovnu povezanost.

Regulacija i konkurentska politika u telekomunikacijskom sektoru de facto su obeshrabrile konsolidaciju, favorizirajući više manjih igrača na svakom tržištu. U EU ex ante regulacija – poput mjera za sprječavanje neželjenih cjenovnih efekata – te nacionalne i EU konkurentske politike pogodovale su postojanju velikog broja manjih operatora i nižim cijenama usluga.

Struktura industrije tako se mijenjala, sprječavajući ili preokrećući procese konsolidacije među državama članicama, u korist investitora na razini pojedinih zemalja ili privatnih poduzetnika. U SAD-u, s druge strane, ex post regulacija – poput provođenja konkurentnosti u slučajevima dogovora ili udruženih praksi – omogućila je konsolidaciju, što je dovelo do toga da u SAD-u i Kini nekoliko velikih operatora opslužuje stotine milijuna građana.

Kako bi EU postigla ciljeve Digitalnog desetljeća do 2030. godine, potrebno je znatno ulaganje u privatnu infrastrukturu i komercijalne inicijative. Danas samo 56 posto kućanstava u Europi ima pristup optičkim mrežama, a pedeset posto ruralnih kućanstava nije povezano na napredne digitalne mreže. Bakrene mreže još su uvijek u upotrebi, a datumi njihova ukidanja nisu postavljeni. Pokrivenost stanovništva 5G mrežom u EU iznosi 81 posto, u usporedbi s više od 95 posto u SAD-u i Kini, što rezultira većim zaostajanjem EU u pogledu kvalitete i pokrivenosti 5G mrežom. Ovo zaostajanje negativno utječe na industriju i krajnje korisnike te doprinosi stalnoj podjeli između urbanih i ruralnih područja.

“Ti trendovi predstavljaju rizik za europsku industriju u trenutku kada je potrebna suvremena infrastruktura za digitalizaciju proizvodnje, logistike i upravljanja opskrbnim lancima. Brza i sigurna povezivost putem širokopojasnih mreža (optika, 4G i 5G) ključna je za konkurentnost industrije i uslužnih djelatnosti, omogućavajući automatizaciju proizvodnje, optimizaciju logistike te unaprjeđenje sustava za upravljanje isporukom i korisničkom podrškom. Također, podržava razvoj inovativnih proizvoda i usluga”, opisuje Draghi situaciju u svom izvješću.

Trenutno, EU telekom operateri zaostaju za konkurentima u segmentu napredne mrežne opreme i softverskih rješenja. Dodatni izazov je oštra konkurenciju kineskih tvrtki. Telekomunikacijski sektor i sektor mrežnog softvera igraju ključnu ulogu u jačanju kibernetičke sigurnosti i zaštiti strateških infrastruktura u EU. Na tom području, europski pružatelji usluga suočavaju se s gubitkom pristupa kineskom tržištu, snažnom konkurencijom Kine u zemljama u razvoju te nižim razinama ulaganja unutar same Europe.

S druge strane, Huawei predvodi globalno tržište opreme s 30 posto udjela, dok europski proizvođači poput Nokije i Ericssona drže oko 16 posto svakog. Ograničenja trgovine tehnologijom s Kinom dodatno su otežala poziciju Europe, a reakcije unutar EU su podijeljene. Dok EU primjenjuje tzv. 5G Toolbox, primjerice četrnaest država članica nema ograničenja na uvođenje opreme visokog rizika. Za jačanje konkurentnosti EU u naprednoj industrijskoj proizvodnji i zaštitu podatkovne suverenosti, priliku za telekomunikacijski sektor predstavljaju dvije tehnološke inovacije: edge computing i otvorene mrežne usluge, gdje zasad također zaostaje za konkurencijom.

Prema Draghijevoj dijagnozi, i satelitska povezanost postaje ključna za tehnološku suverenost EU, no i na tom području dominiraju američki igrači. Satelitske mreže temeljene na konstelacijama u niskoj zemljinoj orbiti (LEO) mogu pružiti širokopojasne usluge s brzinama preuzimanja do sto Mbps u ruralnim i udaljenim područjima. EU je za sada odsutan iz tog segmenta, dok se američki Starlink već godinama uspješno pozicionira na tržištu. te zabrinjavajući nedostatak europskih igrača u softverskom segmentu, gdje dominiraju američki tehnološki divovi.

Nijedan igrač iz EU nema značajan udio u segmentu softvera za komunikacijske uređaje. Dominacija Googlea i Applea na tržištu mobilnih operativnih sustava u EU (gdje Android drži oko 66 posto tržišta, a Appleov iOS oko 34 posto) jasno pokazuje prevlast vanjskih kompanija. Što se tiče pametnih mobilnih uređaja, proizvođači iz EU gotovo su potpuno nestali s tržišta, kojim sada dominiraju Apple s 33 posto tržišta i azijski proizvođači, posebno Samsung s 31 posto i Xiaomi s 15 posto udjela.

Tržišna kapitalizacija u padu

Kao rezultat svih navedenih trendova tržišna kapitalizacija europskih telekomunikacijskih operatora i dobavljača opreme značajno je pala te je znatno manja u usporedbi s konkurencijom. Ukupna tržišna kapitalizacija telekom sektora u EU smanjila se 41 posto u razdoblju od 2015. do 2023. godine, dosegnuvši oko 270 milijardi eura, u usporedbi s više od 650 milijardi eura tržišne kapitalizacije američkih telekom operatora.

Još upečatljivije, pet najvećih američkih tehnoloških tvrtki (Alphabet, Amazon, Apple, Meta i Microsoft) kapitaliziraju oko 8,7 trilijuna američkih dolara, dok su samo četiri od pedeset najvećih tehnoloških kompanija po tržišnoj kapitalizaciji europske: ASML (391 milijarda američkih dolara), SAP (222 milijarde američkih dolara), Siemens (154 milijarde američkih dolara) i Schneider Electric (127 milijardi američkih dolara), stoji među ostalim u Draghijevu izvješću.

Kako bi se poboljšala konkurencija u tom sektoru, stoga, Draghijevo izvješće preporučuje da zakonodavci EU usvoje novi zakon o telekomunikacijama. Predložena uredba trebala bi postaviti novi strateški okvir za telekomunikacijske usluge, s ciljem poticanja sektora kako bi bolje konkurirao Kini i SAD-u. Draghijevo izvješće ističe nekoliko ključnih preporuka za novi zakon o telekomunikacijama. Među njima se nalazi prijedlog uvođenja regulacija za procjenu spajanja telekomunikacijskih tvrtki na razini cijele Europske unije, čime bi se zamijenile dosadašnje procjene na nacionalnim razinama.

Također se predlaže primjena načela “ista pravila za iste usluge” u cijeloj EU, što bi smanjilo regulatornu arbitražu među pružateljima usluga iz različitih podsektora koji nude slične usluge. Osim toga, povećava se važnost inovacija i ulaganja kako bi se omogućilo bolje spajanje resursa te se preporučuje ubrzavanje procjena konkurencije temeljenih na cijenama nakon spajanja.

U izvješću se također naglašava potreba za davanjem prednosti europskim pružateljima telekomunikacijske opreme i softvera u trgovinskim pregovorima s trećim zemljama, dok se ujedno potiče razvoj novih infrastrukturnih rješenja postavljanjem rokova za zamjenu starijih tehnologija. Draghi je pozvao na reviziju pravila o licenciranju spektra unutar EU, uz naglasak na potrebu veće harmonizacije kako bi se stvorile prednosti razmjera i potaknula konsolidacija kontinentalnih digitalnih mreža.

“Pad profitabilnosti telekomunikacijskog sektora može predstavljati rizik za industrijske tvrtke u Europi, u vrijeme kada je potrebna najsuvremenija infrastruktura za digitalizaciju proizvodnih, opskrbnih i distribucijskih lanaca”, ističe se u izvješću.

Očekivano, industrijske organizacije poput GSMA-e i Connect Europea, koje predstavljaju telekom operatore, snažno podržavaju ove prijedloge. Oni ističu kako je Europa suočena s ozbiljnim rizikom za svoju globalnu konkurentnost zbog strukturnih problema i prekomjerne regulacije, koja guši ulaganja i inovacije. Njihovi glavni argumenti uključuju potrebu za novim pristupom u regulaciji spajanja i preuzimanja kako bi europski operatori mogli konkurirati globalnim igračima iz SAD-a i Kine. GSMA i Connect Europe podržavaju prijedlog novog zakona o telekomunikacijama EU koji bi omogućio regulatorne promjene i smanjenje barijera za ulaganja.

Unatoč snažnoj podršci iz industrijskih krugova, BEREC (tijelo europskih regulatora za elektroničke komunikacije), kojim trenutačno predsjeda Hrvatska odnosno Tonko Obuljen, predsjednik Vijeća HAKOM-a, zauzima drukčiji stav, koji je isfiltrirao s obzirom na Bijelu knjigu. U svom izvještaju BEREC naglašava da bi ubrzana konsolidacija mogla narušiti postojeće pozitivne tržišne dinamike, smanjiti konkurenciju i povećati cijene za krajnje korisnike.

Također upozorava da bi prevelika koncentracija moći među nekoliko velikih operatora mogla oslabiti inovacije, što je suprotno dugoročnim interesima europskih potrošača.

Ključni strah regulatora poput BEREC-a jest da bi tržišno vođena konsolidacija mogla dovesti do jačanja nekoliko dominantnih tržišnih aktera na štetu manjih, inovativnijih pružatelja usluga, koji trenutačno doprinose konkurenciji na lokalnoj razini. BEREC naglašava da su u mnogim državama članicama upravo mali operatori ti koji prednjače u inovacijama i infrastrukturnim ulaganjima, često nudeći povoljnije cijene od velikih operatora.

Konsolidacijom do viših cijena

Smanjenje konkurencije moglo bi također rezultirati padom kvalitete usluga, višim cijenama za potrošače te smanjenjem izbora. BEREC ističe da konsolidacija nije prirodno rješenje za poticanje ulaganja u infrastrukturu i da bi takve mjere trebale biti popraćene detaljnim analizama kako bi se izbjegli negativni učinci na tržište.

I Europska udruga za konkurentnost telekomunikacija (ECTA) opisuje preporuke kao “jednostran pristup telekomunikacijama” koji djeluje u interesu nekolicine većih igrača. “Bojimo se da se Draghijevo izvješće temelji na pogrešnoj procjeni europskog modela i stoga uključuje rizik od visoke cijene za potrošače, poduzeća i javne uprave te, nadalje, riskira da ugrozi konkurentnost EU u digitalnom području”, rekao je Luc Hindryckx, generalni direktor ECTA-e.

“Smanjenje konkurencije uvijek dolazi s visokom cijenom i ne potiče inovacije ili ulaganja. Ne zaboravimo da takozvane velike tehnološke tvrtke nisu plod postojećih kompanija i da su sve počele od nule.” Da konsolidaciju telekomunikacijskog sektora “ima smisla olakšati, ali ideja da može postojati jedinstveno tržište EU i da bi ono trebalo prijeći na reviziju tržišnog natjecanja nakon spajanja je teška”, smatra Dean Bubley, osnivač i direktor tvrtke Disruptive Analysis.

“Čini se da postoji institucionalno uvjerenje u EU da je veće jednako bolje, ali kada pogledate najveće telekomunikacijske kompanije, one su često bile najsporije i nedostajale su im agilnost i kompetencija za istraživanje i razvoj.” Bubley dalje ističe: “Očito postoji nada u Bruxellesu da će to na neki način dovesti do toga da se DT, Telefonica, Orange, VF itd. nekako pretvore u Amazone, Microsoftove i Alphabete budućnosti. To je besmislica.” Draghijevo izvješće Bubley opisuje kao potpuno nerazumijevanje telekom sektora i interneta. Države članice zasad nisu sklone konsolidaciji, žestoko su reagirale te otežale zadatak Mađarske kao predsjedateljice da isporuči izbalansirane stavove novoj Komisiji.