Sve više država ulaže u umjetnu inteligenciju (AI) koja proteklih mjeseci bilježi nagli razvoj, a kako bi je promovirali na siguran način, Europska komisija (EK) u četvrtak je predstavila prijedlog Uredbe o umjetnoj inteligenciji. Cilj je, navode, izgraditi povjerenje građana i potrošača u AI te osnažiti gospodarstvenike za razvoj ove tehnologije, i to regulacijom i preuzimanjem odgovornosti za štetu koju AI može prouzročiti, te garancijom o sigurnosti ove tehnologije. Zagovara se i uspostavljanje prostora za sigurno testiranje novih AI rješenja (AI sandbox) kako bi potpomogao njihovo istraživanje i razvoj.

Hrvatska udruga za umjetnu inteligenciju CroAI u komentarima na Bijelu knjigu o umjetnoj inteligenciji lani je u lipnju iznijela prijedlog upravo za AI sandbox koji će europskim AI tvrtkama ubrzati fazu razvoja i omogućiti brži ulazak na tržište umjetne inteligencije.

Predsjednik udruge CroAI Mislav Malenica smatra kako za hrvatske poduzetnike to predstavlja mogućnost za nove inovacije i nove ‘jednoroge’. “Želimo preuzeti inicijativu i ubrzati proces stvaranja sigurnog okruženja za razvoj i primjenu AI-ja. Prijedlog Uredbe EK će učiniti razliku na tržištu i utjecati na gospodarstvo. Morat će je preuzeti sve članice EU pa tako i Hrvatska, što govori o važnosti ranog uključivanja u proces donošenja odluka”, rekao je Malenica.

Milly Doolan, direktorica lobističke tvrtke EuroNavigator i voditeljica javnih politika udruge CroAI, kaže kako je prijedlog Uredbe koji je izašao ovaj tjedan kulminacija konzultacija unutar europskih institucija, asocijacija i interesnih skupina koje traju više od godinu dana. Pojašnjava nam kako se ovim okvirom htjelo pokazati da Europska unija želi imati svoj pristup tehnologijama baziranima na umjetnoj inteligenciji, koji istovremeno omogućava razvoj i korištenje takvih tehnologija, ali ne i nauštrb Europljana.

‘Hrvatska mora imenovati svojevrsnog glasnogovornika digitalnog gospodarstva’

“Već je kroz Bijelu knjigu o umjetnoj inteligenciji bilo jasno da će se ići prema jasnijem definiranju aplikacija ‘visokog rizika’ koje ne štete i ne narušavaju slobode građana EU, dok se u isto vrijeme tražio način jačanja europskog AI R&D-a. Vjetar u leđa ovakvom pristupu je Komisiji dala Opća uredba o zaštiti osobnih podataka, odnosno poznati GDPR. Kao i a GDPR-om, Europa se nada da će Uredba o UI služiti kao primjer i drugim zemljama, pogotovo SAD-u. Vrijedi i napomenuti da je Uredba samo zadnji u nizu dokumenata Komisije koji zadaju smjer u kojem se EU želi pozicionirati, a to je tzv. otvorena strateška autonomija, kojom Europa zapravo traži neki svoj smjer u području gospodarskog rasta, oporavka od COVID krize te otpornosti na potencijalne ugroze”, kaže Doolan.

Za Hrvatsku bi sljedeći koraci trebali biti da na razini državne uprave imenuje kontakt osobu, svojevrsnog digitalnog šampiona koji bi bio/la kontakt osoba za digitalnu industriju. Na to Doolan dodaje da bi osoba, s obzirom na podijeljenost digitalnog portfelja na više ministarstava, imala opći pregled i uvid u digitalne dokumente, ali i ulogu svojevrsnog glasnogovornika digitalnog gospodarstva prema državi.

“Hrvatska bi trebala odmah, u suradnji s industrijom, pronaći model primjene tzv. sandboxova, tj. testnih okruženja koja bi omogućila startup i inovacijskoj zajednici da nesmetano rade i rastu dok se čeka usvajanje Uredbe. Kao treći potez, Hrvatska bi trebala hrabro zakoračiti u svoju budućnost i umjetnu inteligenciju prepoznati kao područje u koje se treba ulagati i poticati. Slovenci su to napravili s blockchain tehnologijom, zašto ne bi i mi s AI”, ističe Doolan, koja je kao lobistica iskustvo gradila u SAD-u, Bruxellesu i Ujedinjenom Kraljevstvu. 

Udruga CroAI će nastaviti svoje aktivnosti te ubrzo predstaviti svoje komentare i prijedloge na Uredbu, s ciljem zagovaranja poticajnog okruženja za UI i startupove. “Također ćemo nastaviti zastupati svoje stajalište kroz European AI Forum, europsku platformu inicijative nacionalnih udruženja AI. U planu Udruge za 2021. godinu je i i osnivanje strukovnog tijela koje će davati mišljenja na to kako se postavljaju piloti i eksperimenti iz dva osnovna cilja: podizanje kvalitete i sigurnosnih standarda AI rješenja koja se proizvode u Hrvatskoj i olakšavanje donošenja odluka o dopuštanju testiranja takvih rješenja”, zaključuje Doolan.