Kako EU stoji po pitanju digitalizacije gospodarstava i društva? Na to pitanje odgovor daje prvo izvješće – Digitalno desetljeće, objavljeno početkom listopada. Naime, Prvo izvješće o stanju digitalnog desetljeća, daje sveobuhvatan pogled o napretku prema postizanju digitalne transformacije kako bi se osnažila digitalno suverenija, otpornija i konkurentnija Unija. Uključuje procjenu uspješnosti prema ciljevima Europe 2030. s fokusom na četiri glavna stupa: digitalne vještine, digitalnu infrastrukturu, digitalizaciju poslovanja, uključujući upotrebu umjetne inteligencije (AI), i digitalizaciju javnih usluga. Prema cilju za 2030., gigabitna pokrivenost trebala bi biti dostupna svima, a 5G mobilne mreže učinkovite u svim naseljenim područjima. Trenutačno optičke mreže, ključne za pružanje gigabitne povezanosti, dopiru do samo 56 posto kućanstava, dok 5G pokrivenost iznosi 81 posto stanovništva, što pada na 51 posto u ruralnim područjima.

Izazov ruralna područja

Međutim, implementacija 5G mreža kasni, a 5G još uvijek zaostaje za kvalitetom u odnosu na očekivanja krajnjih korisnika i potreba industrije. Čak 55 posto ruralnih kućanstava još uvijek nema nikakvu naprednu mrežu, a 9 posto još nije pokriveno nikakvom fiksnom mrežom, pokazuju mjerenja Europske komisije. Potrebna su dodatna ulaganja do najmanje 200 milijardi eura kako bi se osigurala puna gigabitna pokrivenost diljem EU-a, kao i 5G pokrivenost u svim naseljenim područjima, procjena je EK. Države članice trebale bi mapirati nedostatke u povezivanju i istražiti financiranje kako bi se nadopunilo privatno ulaganje u područjima koja nisu komercijalno održiva, uključujući ruralna i udaljena područja, koja imaju koristi od regulatornog okvira EU-a koji je usmjeren na ulaganja.

EK naglašava da je cilj EU do 2030. udvostručiti svoj udio u vrijednosti globalne proizvodnje najsuvremenijih poluvodiča, dosežući sa sadašnjih 10 posto na 20 posto vrijednosnog udjela svjetskog tržišta. Kako bi se postigao ovaj cilj, Zakon o čipovima, koji je stupio na snagu 21. rujna 2023., ima cilj razvoj uspješnog ekosustava poluvodiča i otpornih lanaca opskrbe. Članice bi trebale promicati nacionalne politike i ulaganja da dodatno potaknu domaće mogućnosti dizajna i proizvodnje čipova te potaknu lokalne vještine u naprednim tehnologijama u svim sektorima, savjet je EK.

Tri su cilja za poticanje digitalizacije poslovanja. Najmanje 75 posto poduzeća u EU-u trebalo bi u svoje poslovanje uključiti usluge računalstva u oblaku, velike podatke i/ili umjetnu inteligenciju (AI); više od 90 posto malih i srednjih poduzeća trebalo bi doseći barem osnovnu razinu digitalnog intenziteta (mjerenje upotrebe različitih digitalnih tehnologija na razini poduzeća), te udvostručiti broj jednoroga (tvrtke čija je vrijednost veća od 1 milijarde eura).

Bez daljnjih ulaganja i poticaja do 2030. samo će 66 posto poduzeća koristiti oblak, 34 posto velike podatke i petina AI.

Na temelju najnovijih dostupnih podataka samo 69 posto malih i srednjih poduzeća u EU-u dostiže osnovnu razinu digitalnog intenziteta, uz neujednačen i nedovoljan napredak među članicama. Kako bi se poboljšalo prihvaćanje tehnologije, države članice trebale bi podići svijest o prednostima digitalizacije poslovanja, kao i promicati i podržavati europske digitalne inovacijske centre.

Broj jednoroga sa sjedištem u EU značajno se povećao u posljednjem desetljeću. Nastavak trenda omogućio bi EU-u da ispuni svoj cilj prije 2030., ali nije razlog za samozadovoljstvo na nestabilnim tržištima. I dalje postoje razlike s drugim naprednim gospodarstvima: početkom 2023. u EU-u je bilo 249 jednoroga, u usporedbi s 1444 u SAD-u i 330 u Kini.

Ciljevi su postavljeni i kažu da do 2030. godine, valja dostići 100 posto online dostupnosti ključnih javnih usluga i, internetsku interakciju s javnim upravama, internetski pristup njihovim elektroničkim zdravstvenim kartonima za 100 posto građana Unije i pristup sigurnoj elektroničkoj identifikaciji (eID) za sve građane Unije.

Digitalni euro i novčanik

Mnoge su članice u dobroj poziciji da postignu potpunu digitalizaciju javnih usluga i zdravstvenih kartona, kao i uvođenje eID-a za svoje građane, ocjena je EK. No, potrebna su značajna ulaganja kako bi se poboljšala prekogranična dostupnost i izvedba javnih usluga. Što se tiče europskog novčanika za digitalni identitet, njegova potpuna implementacija je u tijeku i očekuje se da će biti dovršen do 2030. i pri tom nadopunjen digitalnim eurom, predloženim u lipnju 2023.

EU je predan povećanju osnovnih digitalnih vještina među najmanje 80 posto osoba u dobi od 16 do 74 godine i dosezanju 20 milijuna ICT stručnjaka do 2030. Međutim, izvješće pokazuje da će do 2030. i pod sadašnjim uvjetima samo 59 posto stanovništva ovladati barem osnovnim digitalnim vještinama, a broj ICT stručnjaka neće prijeći 12 milijuna. Unatoč održivom rastu tijekom posljednjih 10 godina, broj zaposlenih ICT stručnjaka u cijeloj EU iznosio je 9,37 milijuna u 2022. Usto u 2022. rodni jaz u ICT stručnjacima bio je još uvijek značajan, sa samo 19 posto ukupne ICT radne snage koje čine žene.