Regulativa i pravna nesigurnost značajne su prepreke jačem razvoju i rastu industrije koja svoja rješenja temelji na blockchain tehnologiji.

Pa iako je najčešće poistovjećujemo s kriptovalutama primjena je ove decentralizirane tehnologije mnogo šira, a najčešće se koristi u financijama, zdravstvu, obrazovanju, telekomunikacijama, logistici. Prilično reguliranoj Europi jasno je da trenutna politika ne doprinosi propulzivnoj tehnološkoj industriji te da sve više gubi “bitku” sa SAD-om i Kinom.

Europska je komisija stoga odlučila pokrenuti Europsko regulatorno izolirano okruženje za tehnologiju blockchaina (European Blockchain Regulatory Sandbox). To znači da će odabrani projekti (njih 20 godišnje) moći testirati proizvode i usluge u suradnji s relevantnim regulatornim tijelima.

”Tim će se okvirom osigurati pravna sigurnost primjene decentraliziranih tehnoloških rješenja povezanih s tehnologijom blockchain. U sigurnom okruženju utvrdit će se prepreke iz pravne i regulatorne perspektive te pružiti pravni savjeti, regulatorno iskustvo i smjernice”, stoji u objavi Europske komisije.

Prijave do 14. travnja
Nikola Škorić, osnivač i direktor Electrocoina, pozdravlja ovu inicijativu. ”Podržavamo svaku komunikaciju s regulatorima. Pokretanje Sandboxa sigurno će doprinijeti razvoju ove vrlo inovativne industrije u kojoj se pojavljuju nikada viđeni projekti”, ističe dodajući da će inicijativa pomoći da se projekti pokrenu i stave na tržište na legalan način koji je usklađen sa zakonom.

Electrocoin se ipak na projekt, za koji su prijave otvorene do 14. travnja, neće javiti zato što, pojašnjava Škorić, služi potpuno novim proizvodima na koje se regulator tek treba očitovati. Projekt pozdravlja i Filip Šaravanja, voditelj digitalne imovine u Aircashu, tvrtki koja je razvila prvi hrvatski digitalni novčanik, ističući da Sandbox ipak nije konačno rješenje problema, ali je važan korak naprijed.

”Prije svega kao poruka Europske komisije da blockchain tehnologija nosi niz koristi, što daje i legitimitet industriji koja je godinama bila na marginama i od koje su tradicionalne financijske institucije u EU neopravdano zazirale”, ističe Šaravanja, jedan od najboljih poznavatelja regulative koji je prije odlaska u Aircash devet godina proveo u Hanfi na poziciji koordinatora za fintech.

Situacija je trenutno takva, objašnjava, da se industrija u EU susreće s pretjeranim regulatornim oprezom koji katkad koči puni inovacijski potencijal primjene novih tehnologija.

Filip Šaravanja /T. Miletić/PIXSELL

Kaskamo za SAD-om
”Često možemo čuti da je pristup u SAD-u takav da se sve ono što regulativom nije izričito zabranjeno smatra dozvoljenim, dok se nasuprot toga u EU sve ono što u regulativi nije izričito dopušteno smatra zabranjenim. To dobro ilustrira zašto EU tržište u pravilu kasni za primjenom novih tehnologija nasuprot tržišta u SAD-u i kroz godine gubi dio tržišnog kolača u globalnoj digitalnoj ekonomiji”, ističe Šaravanja.

Zbog takvog pristupa, dodaje, većina nesigurnosti ne proizlazi nužno iz postojećeg regulatornog okvira, već iz načina razmišljanja da regulirane institucije trebaju čekati posebne izmjene regulative ili posebne inicijative javnih tijela da bi uopće krenule primjenjivati blockchain tehnologiju u punom smislu.

“Osim što takvo tumačenje nije točno u pravnom smislu, bliska povijest nas uči da je već kasno kad se promjeni regulatorni okvir zbog primjene novih tehnologija, jer su globalne tržišne pozicije onda već zauzete”, kaže.

Dijalog i suradnja regulatora i industrije, zaključuje, sigurno može pomoći da se ostvari puni potencijal svih koristi koje primjena blockchain tehnologije može donijeti.