Osobe s vidnim, slušnim, motoričkim ili kognitivnim poteškoćama, starije osobe, ozlijeđene osobe se svakodnevno susreću s preprekama, ne samo u fizičkom već i u digitalnom svijetu!
Što je digitalna pristupačnost?
Digitalna pristupačnost jest praksa prilagodbe mrežnih stranica, mobilnih aplikacija i ostalih digitalnih sadržaja i usluga kako bi im svi korisnici mogli pristupiti, koristiti ih i razumjeti bez obzira na vizualne, slušne, motoričke ili kognitivne poteškoće (privremene ili trajne).
Digitalna pristupačnost polazi od četiri osnovna načela koja zahtijevaju da svi korisnici, bez obzira na svoje mogućnosti, mogu:
· percipirati informacije i sastavne dijelove korisničkog sučelja (mogućnost opažanja)
· upravljati korisničkim sučeljem (operabilnost)
· razumjeti informacije i način rada korisničkog sučelja (razumljivost)
· pristupiti sadržaju bez obzira na tehnologiju (stabilnost).
U Republici Hrvatskoj načela digitalne pristupačnosti ugrađena su u Zakon o pristupačnosti mrežnih stranica i programskih rješenja za pokretne uređaje tijela javnog sektora. Donošenjem Zakona, za čiju je izradu bio zadužen Središnji državni ured za razvoj digitalnog društva, Republika Hrvatska ispunila je obvezu usklađivanja propisa s Direktivom (EU) 2016/2102 kojom se nastoji osigurati dostupnost mrežnih stranica i mobilnih aplikacija tijela javnog sektora svim osobama pod jednakim uvjetima.
Tijela javnog sektora moraju svoje mrežne stranice i programska rješenja za pokretne uređaje učiniti pristupačnima tako da sadržaj i sastavni dijelovi korisničkog sučelja zadovolje osnovna načela: sadržaj i sastavni dijelovi korisničkog sučelja moraju biti predstavljeni korisnicima na način da ih mogu primijetiti, pogodni su za upravljanje i razumljivi te im se mora moći pristupiti različitim korisničkim programima (npr. različitim internetskim preglednicima) i moraju podržavati rad pomoćne tehnologije kojima se koriste osobe s različitim oblicima invaliditeta (npr. čitača zaslona za slijepe i slabovidne osobe). Zakonom se propisuje norma koju sadržaji mrežnih stranica i programskih rješenja moraju zadovoljavati kako bi bili pristupačni. Veća pristupačnost mrežnog sadržaja povećat će digitalnu uključenost i osigurati bolju kvalitetu života osoba s vidnim, slušnim, motoričkim ili kognitivnim poteškoćama privremenim ili trajnim. Testiranje javnih digitalnih sadržaja provodi se u suradnji s krovnim udrugama osoba s invaliditetom, kako bi se poštivalo načelo “ništa o nama bez nas”.
Tijela javnog sektora dužna su prilagoditi svoje digitalne sadržaje, kako bi se stvorilo uključivo društvo, koje svima daje jednake mogućnosti za primanje, slanje i korištenje informacija u digitalnom okruženju.
Što su tijela javnog sektora obvezna poduzeti kako bi osigurala pristupačnost svojih digitalnih sadržaja i usluga?
Tijela javnog sektora dužna su prilagoditi svoje digitalne sadržaje i usluge sukladno europskoj normi EN 301 549. Kao pomoć u prilagodbi svojih stranica, tijela javnog sektora mogu koristiti Smjernice za osiguravanje digitalne pristupačnosti koje je izradio CARNET (Hrvatska akademska i istraživačka mreža). Ove smjernice sadrže minimalne zahtjeve za digitalnom pristupačnosti i CARNET ih kontinuirano revidira i nadopunjuje, uz prethodne konzultacije sa stručnom zajednicom i relevantnim dionicima.
Kako bi se postigla digitalna pristupačnost potrebno je: provesti početnu procjenu – u kojoj mjeri su mrežne stranice i programska rješenja za pokretne uređaje tijela javnog sektora prilagođene propisanim zahtjevima pristupačnosti; prilagoditi mrežne stranice i programska rješenja za pokretne uređaje; objaviti i redovito ažurirati izjavu o pristupačnosti (sadržaj predloška izjave o pristupačnosti propisan je Provedbenom odlukom Komisije (EU) 2018/1523); te nastaviti objavljivati digitalno pristupačne sadržaje.
Središnji državni ured za razvoj digitalnog društva u suradnji s Povjerenikom za informiranje, Državnom školom za javnu upravu i krovnim udrugama osoba s invaliditetom provodi edukacije državnih službenika, te je u razdoblju od 2020. educirano više od 1600 djelatnika javnog sektora.
S ciljem što učinkovitije prilagodbe zahtjevima digitalne pristupačnosti, preporuka je da se u svakome tijelu javnoga sektora odredi službenik za pohađanje edukacijskog programa Državne škole za javnu upravu “Digitalna pristupačnost”. Informacije o datumima održavanja edukacija mogu se naći na stranicama Državne škole za javnu upravu.
Državni tajnik Bernard Gršić naglasio je kako se Središnji državni ured za razvoj digitalnog društva zalaže za digitalnu pristupačnost i na strateškoj razini, pa je tako digitalna pristupačnost zastupljena u više strateških dokumenata. Primjerice u Nacionalnoj strategiji za izjednačavanje mogućnosti osoba s invaliditetom za razdoblje od 2021. do 2027. godine i njenom Akcijskom planu, zatim se planira doprinijeti informacijsko-komunikacijskoj pristupačnosti putem Programa Konkurentnost i kohezija 2021.-2027. godine.
Pri izradi Strategije digitalne Hrvatske za razdoblje do 2032. godine koja je donesena 16. prosinca u Saboru, također je prepoznata važnost digitalne pristupačnosti. Sva su tijela, obveznici provedbe Zakona, pozvana da i dalje svoje mrežne stranice i mobilne aplikacije nastave prilagođavati sukladno trenutnim mogućnostima, te da prate daljnji razvoj tehnologija.
Sve dodatne informacije u vezi Zakona o pristupačnosti mrežnih stranica i programskih rješenja za pokretne uređaje tijela javnog sektora možete dobiti slanjem upita na elektroničku adresu: pristupacnost@rdd.hr.
Središnji državni ured za razvoj digitalnog društva
