Država očekuje da će u iduće tri godine čak 80 posto populacije Hrvatske dobiti fiksni internet minimalne brzine 30 Mbit/s. Taj visoki cilj, jer trenutačno takvu mogućnost surfanja ima tek trećina građana, zacrtao je u novom programu rada Hakom, regulator domaćeg telekomunikacijskog tržišta i institucija koja ima mehanizme kojima može pritisnuti operatere da to i ostvare.
Iako to iziskuje investicije, dva najveća igrača na fiksnom tržištu, Hrvatski telekom (HT) i A1 Hrvatska, nemaju prigovora na taj cilj.
Dosadašnji trendovi
Hakom navodi da je 2018. u Hrvatskoj 29% građana bilo na području pokrivenom optičkom i inom infrastrukturom preko koje se može dobiti internet brzine 30 Mbit/s ili više. Lani je taj postotak porastao na 34. Potom u 2021. očekuje 45%, u 2022. 60% i u 2023. na 80% pokrivenosti populacije internetom najmanje brzine 80 Mbit/s.
“Uzevši u obzir dosadašnje trendove i objave namjere gradnje svjetlovodnih distribucijskih mreža, za očekivati je do kraja 2021. predviđeno povećanje”, navodi Hakom.
HT navodi da će tijekom 2020. rekordno uložiti u izgradnju optičkih priključaka do kućanstava. Lani je postavio 50.100 novih optičkih priključaka, a ove će godine to povećati za 60% na njih 80.000. U HT-u, usto, navode da će dio korisnika povezati kroz EU projekte.
“Obvezali smo se do 2023. povezati dodatnih 135.000 korisnika optičkom infrastrukturom u sklopu Sporazuma o partnerstvu u provedbi projekta izgradnje mreže širokopojasnog interneta, potpisanog s 13 jedinica lokalne i regionalne samouprave i subvencioniranom od EU”, kažu u HT-u te dodaju da tako podupiru digitalizaciju i gospodarski oporavak države.
Isto je poručio i A1 Hrvatska. Ističu da trenutačno imaju najveći broj kućanstava obuhvaćenih fiksnom mrežom nove generacija, što se misli prvenstveno na optičke i slične mreže, ukupno 542.000 kućanstava. Dodaju da zahvaljujući tome mogu ponuditi brzine surfanja koje čak prelaze i 100 Mbit/s. I u A1 navode da će se dio budućih planova ostvariti i kroz EU projekte.
“Realizirat će se i planovi EU projekata koji će biti gotovi do kraja 2023. Najmodernija fiksna i mobilna infrastruktura stići će u 45.000 kućanstava na području Ivanić-Grada, Kaštela i Solina, a značajan utjecaj na stvaranje gigabitnog društva do 2025. ima i Nacionalni program razvoja širokopojasne agregacijske infrastrukture, čija je izgradnja među ostalim financirana EU fondovima”, navode u A1.
Prepoznat projekt Rune
I Hakom naglašava da će na porast vrijednosti pokrivenosti optikom do kraja 2023. utjecati i realizacija projekata za izgradnju pristupnih mreža u tzv. “bijelim” područjima koji su financirani iz EU fondova. To su područja gdje sa sufinanciranjem gradnje uskače EU, jer operateri nemaju komercijalni interes za to. Uz planove HT-a i A1, jedan od većih optičkih projekata u Hrvatskoj su Rune.
Riječ je o izgradnji optičke mreže do 110.000 kućanstava u ruralnim područjima u Istri i Primorju, što vodi hrvatsko-slovenski dvojac, tvrtke 3t.Cable i Vahta. Oni su prvi u EU uspjeli složiti održivi poslovni model za izgradnju optičkih mreža, za što im je EK dodijelila European Broadband Awards 2019 te to planiraju zgotoviti do 2023.
Na ubrzanje širenja optike po Hrvatskoj utječe i 5G mreža. Hakom u planu za 2021. navodi da će raspisati javnu dražbu za dodjelu radiofrekvencijskog spektra za 5G.
Operateri ističu da je jedan od preduvjeta postavljanja 5G baznih stanica kvalitetna povezanost, tj. da imaju optičku vezu. Kad je optika postavljena, spajanje fiksnih korisnika samo je novi izvor prihoda operaterima.
“Nadamo se da će najavljena aukcija za 5G spektar biti još jedna dodatna pro-investicijska mjera Vlade RH koja će omogućiti da A1 Hrvatska, kao i dosad, bude predvodnik u razvoju broadbanda u Hrvatskoj”, kažu u A1 Hrvatska.
U HT-u naglašavaju da su najveći privatni investitor u RH, s više od 8,5 milijardi kn uloženih u infrastrukturu unazad pet godina. “Unatoč izazovnim okolnostima zbog pandemije, HT nastavlja s vlastitim investicijskim planovima za razvoj gigabitnog društva, što uključuje optiku do kućanstava i 5G mrežu”, poruka je HT-a.
Važna obavijest:
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu Poslovni.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu Poslovni.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.Uključite se u raspravu