Središnji državni ured za razvoj digitalnog društva, nekadašnji ured za e-Hrvatsku, u cijelosti je digitaliziran. Njegovi zaposlenici rade od kuće, a koriste i službene digitalne iskaznice s kojima mogu potpisivati interne dokumente online. Imaju i organizirana dežurstva u uredu, videokonferencijske mogućnosti itd.

Ukratko, daleko su ispred ostatka državne uprave, koju je pandemije koronavirusa po prvi put natjerala da sagleda prednosti digitalizacije i u nju jače krene.

Poslovni dnevnik, potaknut i najvećim skokom korištenje sustava e-Građani dosad, za 16.000 korisnika u manje od dva mjeseca na 846.000 građana ili svakog petog stanovnika Hrvatske, razgovarao je s državnim tajnikom za digitalizaciju društva Bernardom Gršićem o tome što se sve radi i planira po tom pitanju u idućem razdoblju.

Što poduzima vaš ured u ovoj situaciji?
Za komunikaciju s Vladom i komunikaciju Vlade s drugim tijelima organizirali smo korištenje videokonferencijske platforme. Također smo osigurali i komunikaciju s članicama EU za vrijeme predsjedanja Vijećem EU koja se odvija putem videokonferencija iz sjedišta hrvatskog predsjedanja – Nacionalne i sveučilišne knjižnice (NSK). Javile su nam se mnoge domaće i strane tvrtke sa željom pružanja pomoći u ovo vrijeme kroz korištenje raznih programskih rješenja i platformi ili opreme koja već koristimo ili ćemo koristiti u funkciji suzbijanja epidemije kroz informiranje građana. Na tome im veliko hvala. Ono što je u ovakvim okolnostima nužno, to je oprez zbog svih opasnosti koje nam pruža digitalno okruženje. Zavod za sigurnost informacijskih sustava izradio je smjernice za sve službenike koje upućuju na opasnosti u digitalnom okruženju. Mi smo na našoj stranici organizirali temu o kibernetičkoj sigurnosti, a važno je naglasiti da je potrebna i briga o ispravnom načinu objave sadržaja na mrežnim stranicama s ciljem da i osobe s invaliditetom mogu lakše pristupati informacijama i digitalnim sadržajima. To promoviramo kroz digitalnu pristupačnost o čemu možete više saznati na mrežnoj stranici Ureda.

Može li ova situacija s pandemijom koronavirusa biti katalizator da se tempo digitalizacije države, koji se često kritizira kao spor, sada ubrza?
Slažem se da je digitalna transformacija u Hrvatskoj nešto sporija. To uglavnom ovisi o tome koliko su građani spremni prihvatiti digitalizaciju. Ova situacija s epidemijom koronavirusa u Hrvatskoj dovela je mnoge građane u situaciju da se ubrzano moraju prilagoditi nečemu što su gledali u filmovima ili im je netko pričao. Ta imaginacija postala je stvarnost, a prihvaćanje obvezno, stoga će sigurno ubrzati mnoge promjene i digitalnu transformaciju, ali to ne znači da je sve gotovo. Kao što u školi nije dobro kad se preskaču neke tematske cjeline jer se naknadno možda ne razumije nova cjelina, tako i ovdje treba, bez obzira na brzinu i svladavanje digitalnih tehnologija, nastaviti s razvojem digitalnih vještina.

U kojem smjeru smatrate da bi bilo najvažnije da se sada krene s ubrzavanjem digitalizacije države?
Moramo zaključiti, a na to nas upućuju i EU Indeks digitalnog gospodarstva i društva DESI, kao i drugi pokazatelji, da svako državno tijelo provodi nazovimo “svoju” digitalizaciju i to je ostavština bivših vremena. Mi smo krenuli u konsolidaciju, ali to je proces koji traje. Kao temelj svega pokrenuli smo Centar dijeljenih usluga, odnosno državni oblak. To je osnova za daljnji razvoj međusobno povezanih računalnih sustava raznih državnih tijela i tijela javnog sektora. Praktički, stvaramo novu državnu informacijsku infrastrukturu iz temelja i s vremenom će postojeći sustavi biti povezani ili preseljeni na istu tehnologiju i infrastrukturu. Tada će biti jednostavnije upravljati svime i postići međusobnu povezanost sustava.

U kojoj je to fazi?
U tijeku je dovršenje standarda za razvoj e-usluga, koji će na jedinstveni način obraditi i područje razvoja e-usluga što danas nije slučaj, a u što se možemo uvjeriti jer svaka usluga koja je danas dostupna ima svoj, odnosno različit izgled. Potrebna je jednoobraznost, kao i sustavno upravljanje razvojem tih usluga, stoga i tu mijenjamo i reguliramo ovo područje. Imat ćemo jasan proces i jasne standarde za izradu elektroničkih usluga. Naravno da smo mislili i na one koji ne znaju, ne mogu ili ne žele koristiti digitalne usluge, za njih je predviđeno Jedinstveno upravno mjesto koje će omogućiti i taj fizički kontakt, naravno, kad epidemija koronavirusa prođe. Tu su i e-usluge namijenjene gospodarstvu, ali i platforme za online plaćanja, ovlaštenja, te platforma za upravljanje i razmjenu dokumenata, vođenje javne nabave i troškovnog knjigovodstva za sva državna tijela. Uz sve to stvaramo i okruženje za e-arhivu, otvorene podatke, upravljanje ljudskim resursima, službene dokumente, digitalizaciju kulturne baštine, digitalizaciju procesa u zdravstvu, onih administrativnih i samih procesa liječenja, zatim u prostornim planovima i graditeljstvu, pravosuđu i drugima. Izazov nam je i razvoj širokopojasnog pristupa internetu pa vjerujem da će razvoj 5G mreža pomoći građanima i gospodarstvu. Zato je teško izvući neki smjer i ubrzati neki od segmenata, jer su mnogi međusobno povezani. Naravno da je poželjno da se što je više moguće i brže razvijaju usluge za gospodarstvo kako bi nakon ove situacije s koronavirusom mogli brže povratiti konkurentnost i izgubljeno tržište.

Hoće li i Hrvatska organizirati hackathon za borbu protiv koronavirusa poput Estonije i Njemačke?
Podržavamo svaku ideju građana i poduzetnika koja može pomoći kako bi građanima bilo bolje. Već smo pokrenuli izradu online forme na našim stranicama kroz koju ćemo moći bolje i kvalitetnije komunicirati s građanima o idejama i mogućnostima te čuti prijedloge građana. Neki od datathona su predviđeni u sklopu provedbe projekta iz područja otvorenih podataka.

Što je najveći izazov u digitalizaciji države?
Međusobno povezivanje sustava i podataka u bazama i registrima te nedovoljan razvoj digitalnih vještina kod građana, a time i službenika. Zato ćemo povezivanjem sustava kroz Središnji sustav interoperabilnosti omogućiti građanima da ne moraju ponovno donositi potvrde koje im je izdalo neko drugo državno tijelo. To se postiže kroz više razina. Primjerice, zakonodavni okvir, unapređenje procesa unosa i izmjene podataka u bazama i registrima, zatim semantičku razinu, odnosno ona koja nam omogućuje da se podaci iz raznih registara i baza podataka mogu razumjeti nakon što se povežu te na kraju dolazi ona tehnološka razina kroz koju programeri i inženjeri rade svoj posao da sustavi uopće mogu izmjenjivati podatke. Drugi izazov je razvoj digitalnih vještina i razbijanje mitova o digitalizaciji i digitalnoj povezanosti, što vjerujem, nakon ove situacije s koronavirusom i potrebom za digitalizacijom i njezinoj ulozi u vrijeme epidemije neće više biti veliki izazov.

Kad će država uvesti mobile-first strategiju razvoja svojih usluga, znači da se sve njih može koristiti preko mobitela a ne samo na računalima?
Upravo je razvoj usluga za pokretne uređaje ono što nam je želja uspostaviti. Uključujemo izradu standarda i za programsko rješenje za pokretne uređaje prvenstveno za e-Građane pri čemu smo zaključili da nije moguće sve usluge pretvoriti u m-Usluge, ali da to nije niti potrebno. Najveći izazov je sigurnost i identifikacija s najvišom razinom sigurnosti, no vjerujem da ćemo i tu pronaći rješenje. U tijeku je redizajn sustava e-Građani i sigurno će biti osvježenje i sigurno će biti jednostavnije za korištenje.

Hoće li se eksternalizirati NIAS kako su predlagali poduzetnici, a čime bi se građani logirali preko osobne iskaznice slično kao i preko Facebookovog ili Googleovog logina?
Ovo pitanje eksternalizacije Nacionalnog identifikacijskog i autentifikacijskog sustava proteže se već dulje vrijeme. Postoji velika želja da se to učini. Modeli koji su do sada bili predlagani nisu bili prihvaćeni. Suštinski, ako želimo dati uslugu gospodarstvu, moramo osigurati i stabilnost cijelog sustava koji pruža tu uslugu i oko toga se pokušava pronaći rješenje. Vjerujem da ćemo uskoro moći pružiti takvu uslugu.?

Kad ćemo dobiti osobne iskaznice koje su i beskontaktne, kao bankovne kartice pa da ih možemo samo prisloniti na mobitel i tako se logirati na određeni servis?
Kad govorimo o osobnoj iskaznici, ona podliježe regulativi koja izlazi izvan okvira naše države i njezin veći dio se standardizira na razini EU. Za sada nije beskontaktna, no sama razina certifikacije i kvalificiranog certifikata koji se nalazi na njoj trenutno usporava beskontaktnu primjenu. Budući da se radi o osobnom identifikacijskom dokumentu, a sada i elektroničkom, moramo građanima pružati najviši oblik sigurnosti koji danas nude certifikati na elektroničkoj osobnoj iskaznici. Primjerice, s njom sada možete prodati ili kupiti nekretninu, odnosno potpisati ugovor koji je u potpunosti važeći. Ne želimo to dovoditi u pitanje, odnosno spuštati sigurnost da se ne dogodi da netko preuzme tuđi identitet. U skorije vrijeme moći ćemo se koristiti udaljenim certifikatom i s mobilnog uređaja digitalno potpisivati dokumente, ali fizička osobna iskaznica i dalje ostaje.?

Kako napreduje projekt e-Pristojbi, svojevrsni platni servis same države?
Projekt e-Pristojbe se razvija kako bi sve usluge države bile uključene u plaćanje pristojbi elektroničkim putem. Dovršenjem svih segmenata projekta uključit će se mnoge usluge i plaćanja te će biti omogućena provedba putem platforme e-Pristojbe. Kako će to izgledati je primjer usluga za online pokretanje poslovanja Start. Riječ je o jednoj od novijih e-usluga i jednoj od najsloženijih, ako pogledamo da je na njezinoj izradi sudjelovalo osam dionika. Nije bilo jednostavno uskladiti sve sustave i procese, a da građani dobiju jedinstveni sustav. U njenoj realizaciji su korišteni NIAS, osobni korisnički pretinac, sustav za plaćanja pristojbi i naknada, osnivanja trgovačkog društva i drugi. Nastavlja se njegova nadogradnja s uslugama za gospodarstvo.

Hoće li se u digitalizaciji Hrvatske koristiti blockchain?
Blockchain tehnologije u Hrvatskoj nisu novost. Koliko mi je poznato, ima planova i krenulo se u izradu rješenja na blockchain tehnologiji prvenstveno u financijskom sektoru.