Od svih zemalja središnje i istočne Europe Hrvatska bi do 2030. mogla ostvariti drugi najveći porast udjela digitalne ekonomije u BDP-u, pokazuje istraživanje konzultantske tvrtke McKinsey & Company.

Njezin bi udio tako, prema istraživanju “Digitalni izazivači na novoj granici” do kraja ovog desetljeća trebao dostići čak 15 posto BDP-a. Bio bi to uistinu impresivan rast ako se u obzir uzme činjenica da je 2019. (što su posljednji podaci kojma raspolažemo) udio u BDP-u bio tek 2,1 posto.

Stope rasta od 20 posto
I dok bi u većini drugih zemalja SIE regije (Bugarska, Češka, Latvija, Litva, Mađarska, Poljska, Rumunjska, Slovačka i Slovenija) motor rasta digitalne ekonomije trebala biti digitalna trgovina, u Hrvatskoj bi taj motor trebala biti ICT industrija.

Za nju se predviđa da će rasti po prosječnim godišnjim stopama od 20 posto, kaže istraživanje. Ista bi tako do 2030. svoju vrijednost mogla povećati i do pet puta, na oko osam milijardi eura te postati glavna komponenta digitalnog gospodarstva u Hrvatskoj.

I digitalna bi trgovina, kojoj s rastom od 28 posto trenutno dugujemo rast digitalne ekonomije, trebala nastaviti rasti, ali po skromnijim stopama – oko šest posto godišnje te bi do kraja desetljeća mogla dostići vrijednost od pet milijardi eura.

Zbog rasta bi ovih komponenti udio digitalne ekonomije u BDP-u države prosječno godišnje trebao rasti oko 6,5 posto, što bi bio drugi najveći porast među zemljama SIE regije. Inače, ubrzanjem bi razvoja digitalnih ekonomija, države SIE regije do kraja bi desetljeća mogle ostvariti do 206 milijardi eura dodatne godišnje vrijednosti.

Ovi brojevi pak, kaže Davor Runje, predsjednik CISEx-a, udruge Hrvatskih nezavisnih izvoznika softvera, potvrđuju trenutnu situaciju u IT sektoru, a koji kaže, već sada raste po sličnim stopama (prosječna je stopa rasta prihoda ICT-a proteklih godina oko 11 posto pokazuju istraživanja HUP-a i HGK-a). Dodaje da posebno brzo raste dio sektora koji je izvozno orijentiran. Na pitanje je li zadovoljan rastom i razvojem IT sektora u Hrvatskoj, Runje odgovora da “i jest i nije”.

Može i bolje
“Sektor dobro funkcionira, ali štete je što ne funkcionira bolje jer je potencijal ogroman”. Napominje pritom da je situacija za industriju puno teža danas nego u trenutku kada smo ulazili u Europsku uniju. Razlog je, naravno, radna snaga. “Mladi odlaze van, a ne vidim da ovdje netko dolazi”, napominje. Taj bi pak problem najbolje bilo riješiti smanjenjem poreznog opterećenja rada.

“Da se porez na dohodak smanji, efekt bi vrlo brzo bio vidljiv”, ističe Runje dodajući da u industriji oko ovog zahtjeva postoji konsenzus i da na njemu inzistiraju gotovo sve strukovne udruge.Drugi problem koji koči jači rast ovog sektora je pravna nesigurnost, kaže predsjednik CISEx-a. Zanimljivo, istraživanje McKinseya pokazuje da su države s većom stopom digitalizacije u prosjeku zabilježile niže stope gospodarskog pada tijekom pandemije koronavirusa.

Zemlje koje spadaju u skupinu Digitalnih predvodnika (zapad i sjever Europe) imale su pad BDP-a od 2,3 posto u odnosu na skupinu zemalja Digitalni izazivači, a kojoj pripada i Hrvatska, u kojima je BDP pao 3,9 posto.

McKinseyu je inače ovo treće istraživanje na temu digitalne ekonomije, a Tomislav Brezinščak, direktor Adriatic regije i partner u McKinseyu, napominje da, u usporedbi sa zaključcima prethodnog istraživanja, od prije samo dvije godine, kada se činilo da digitalna ekonomija Hrvatske zaostaje, ovi rezultati “djeluju ohrabrujuće”.