Genos je ne samo prvi hrvatski privatni DNA laboratorij, već prvi regionalni laborijatorij tog tipa, a ujedno i vodeći svjetski laboratorij u visokoprotočnoj glikomici. Smješten je u inkubacijskom BIOCentru za bioznanosti i komercijalizaciju tehnologije, vrijednom 18,823 milijuna eura, koji se nalazi na zagrebačkom Borongaju. 

U Genosu su u deset godina od osnivanja uspješno realizirali 11 velikih europskih projekata što znači da su povukli oko polovice ukupnih sredstava koje su svi znanstvenici iz Hrvatske dobili kroz EU projekte u području zdravlja, a time onda i zaposlili velik broj domaćih i inozemnih stručnjaka te kreirali uvjete zbog kojih ih se proglašava najuspješnijom malom znanstvenom institucijom. O tim, ali i brojnim drugim uspjesima, kao i prestižnoj tituli najboljega mjesta za rad na svijetu koje je tom laboratoriju dodijelio ugledni časopis The Scientist, razgovarali smo s predsjednikom Uprave Gordanom Laucom. 

Na 10. Genosovom rođendanu istaknuti su uspjesi u povlačenju sredstava iz EU fondova. Na koji ste projekt najponosniji?
Genos je sudjelovao u šest velikih projekata iz Sedmog okvirnog programa za istraživanje Europske unije i kroz njih je dobio više od 4,5 milijuna eura za istraživanje. To je negdje oko polovine ukupnih sredstava koje su svi znanstvenici iz Hrvatske dobili kroz projekte u području zdravlja. Trenutačno je u tijeku Osmi okvirni program koji se naziva Obzor 2020 i kroz njega smo dosad dobili pet velikih projekata u ukupnom iznosu od gotovo tri milijuna eura. To je naravno izniman uspjeh, budući da je prolaznost na ovim natječajima između 5 i 10 posto, tj. svega mali postotak najboljih znanstvenika u Europi može računati na financiranje iz tih projekata. Genos je tu jedna od najuspješnijih malih tvrtki na europskoj razini. Kada je Europska komisija pokretala program Obzor 2020 pozvan sam u Bruxelles kako bih na konferenciji povodom pokretanja programa prezentirao Genos kao primjer uspješnoga sudjelovanja gospodarstva u EU projektima. Nešto kasnije, Jyrki Katainen, potpredsjednik Europske komisije, došao je osobno u posjet našem laboratoriju u Zagrebu i tom prilikom istaknuo da je Genos najbolji primjer tvrtki koje žele potpomoći kroz program Investicijskog plana za Europu. Od svih 11 projekata, najviše smo ponosni na projekt SYS-CID, koji pokušava metodama sistemske medicine pridonijeti razumijevanju kroničnih upalnih bolesti. To je 'Flagship' projekt Europske komisije te su samo dva takva projekta odobrena u cijeloj Europi, a financirana su s gotovo 15 milijuna eura svaki, od čega Genosu pripada oko 900 tisuća eura. Činjenica da smo dio tako prestižnog konzorcija velika je čast i najbolja potvrda da smo u ovome što radimo prepoznati i priznati u svijetu. 

Kako komentirate da ste visoko konkurentni i u zemljama koje imaju značajno veće budžete za razvoj znanosti i medicine?
Genos je danas neprikosnoveni globalni lider u području visokoprotočne glikomike, a klijenti su nam vodeće istraživačke institucije iz Europe,  Amerike, Kine i Australije. U ovom trenutku naš glavni proizvod je sama analiza, no uskoro očekujemo i prve prihode od naših patenata, budući da je, recimo, GlycanAge test već na granici pune komercijalne primjene. Činjenica da smo uspjeli u Hrvatskoj izgraditi firmu koja je globalni lider u svom području zbunjuje mnoge, no ne treba zaboraviti da je u proteklih 10 godina više od 90 posto sredstava za naša istraživanja došlo iz Europskih fondova. U tom kontekstu, mi smo samo po lokaciji hrvatska, a po svemu drugome smo europska firma. Dakle, svoj uspjeh temeljimo na hrvatskoj pameti i europskom novcu.

Kako biste laički pojasnili zašto su glikanski biomarkeri važni? 
Gotovo sve funkcije u našem organizmu provode proteini. Oni su mali molekularni roboti koji  razgrađuju hranu, proizvode energiju, pokreću naše mišiće i šalju signale po mozgu. Glikani su molekule koje moduliraju aktivnost proteina i omogućavaju njihovu finu regulaciju. Razlike među ljudima najveće su upravo u glikanima, te koristeći glikane kao biomarkere pokušavamo utvrditi rizik bolesti, tijek starenja i brojne druge stvari. U tom području radim već više od 25 godina, još od doktorskog studija.

Koje karakteristike Genos izdvajaju te čine atraktivnim za inozemne stručnjake? 
U Genosu su radili ili rade znanstvenici iz Kine, Rusije, Kanade, Australije, Njemačke, Nizozemske, Poljske, Irana, Srbije, Kosova i BiH. To je najbolji dokaz da je moguće ne samo zadržati naše stručnjake u zemlji, već i dovesti vrhunske stručnjake iz inozemstva.Ljudi se varaju kada misle da je plaća najvažnija. Sva istraživanja su pokazala da su zadovoljstvo na poslu, uvažavanje, mogućnost napredovanja te balansiranja posla i osobnog života daleko važniji za motivaciju zaposlenika.

Koja je motivacija bila za reorganizaciju Genosa 2015. godine i kakvi su rezultati te odluke?
Genos je počeo kao forenzični DNA laboratorij,  no tijekom godina većinu istraživanja prebacili smo u područje glikanskih biomarkera, što je moje primarno područje interesa. Zbog toga smo 2015. godine podijelili Genos na dvije odvojene tvrtke, te u Genos DNA laboratorij kao strateške partnere uključili profesora Dragana Primorca i bolnicu Sveta Katarina te gospodina Marka Džepinu i tvrtku MEDiLAB. Danas je Genos gotovo isključivo orijentiran na glikanske biomarkere i globalno tržište, dok Genos DNA laboratorij djeluje u području genomike i uglavnom na hrvatskom i regionalnom tržištu.

Koja su obilježja dobrog centra izvrsnosti i koji su najveći Genosovi aduti u tom kontekstu?
Osnivanje znanstvenih centara izvrsnosti predvidio je Zakon o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju prije gotovo 15 godina, no trebalo je više od 10 godina da se uopće pokrene postupak njihovoga osnivanja. U dva kruga proglašeno je ukupno 15 znanstvenih centara izvrsnosti koji su krajem prošle godine konačno dobili i ozbiljno financiranje. Za konačnu procjenu uspješnosti trebat ćemo još malo pričekati, no nedvojbeno je da su u tim centrima okupljeni neki od najboljih znanstvenika u Hrvatskoj koji će kroz te centre biti puno uspješniji nego bez njih. Najveći problem u financiranju znanosti je da netko mora donijeti odluku da se s nekoliko milijuna kuna ili eura financira nekakva ideja ili vizija. Ta ideja može biti dobra i rezultirati nekim genijalnim otkrićem, no isto tako može biti potpuno kriva. A to nitko ne može znati unaprijed, jer kad bismo to znali, onda ne bismo niti trebali istraživati. Iz tog se razloga sustav temelji na konkretnim projektima, koje procjenjuju drugi znanstvenici i pokušavaju utvrditi je li nešto realno ili nije. Pri tome je jedan od jako važnijih elemenata kredibilitet, tj dosadašnji rezultati. Svi naši centri izvrsnosti dosad su imali vrlo značajne rezultate koji su međunarodno priznati. 

Koje je vaše mišljenje o centrima kompetencija – što oni predstavljaju, na kojim projektima je Genos ondje angažiran? 
Centri kompetencija su jedan od mehanizama strukturnih fondova kojima Hrvatska pokušava potaknuti suradnju između gospodarstva i akademske zajednice. Jedna od kroničnih boljki hrvatske akademske zajednice je nedostatak suradnje s gospodarstvom, što se na ovaj način pokušava ispraviti. Kako ti projekti još uvijek nisu niti odobreni, teško je procjenjivati koliko je model pogođen, no ono što već sada možemo vidjeti je da smo i samom pripremom projekata intenzivirali suradnju između znanosti i gospodarstva. Nažalost, naši znanstvenici su često previše inertni i misle da je država obvezna financirati njihova istraživanja. Kada sredstva kroz centre kompetencija prvo dolaze u gospodarstvo te se onda iz gospodarstva transferiraju akademskim institucijama, akademska zajednica se na neki način prisiljava da se prilagodi potrebama gospodarstva i tako pridonosi boljitku društva. U Genos grupi smo inicirali dva centra kompetencija: centar kompetencija u molekularnoj dijagnostici koji vodim ja kroz Genos i centar kompetencija u personaliziranoj medicini koji vodi profesor Primorac kroz Genos DNA laboratorij. 

Predajete na fakultetu, kako mlade ljude savjetujete oko njihove budućnosti i perspektive koja im se nudi? 
Svake godine imam više od 150 studenta i jako mi je teško gledati kako njih većina samo žele dobiti diplomu, dok njih vrlo malo na fakultet gleda kao na priliku za osobni razvoj i stjecanje znanja. Tima motiviranima pokušavam pomoći koliko mogu, a ove druge samo pitam bi li oni u svojoj firmi zaposlili nekoga tko se nije potrudio niti jedan ispit naučiti kako treba. Genos je svakako izvrstan primjer prijenosa znanja iz akademske zajednice u gospodarstvo i veseli me kada vidim da sve veći broj mojih kolega pokušava nešto slično. Hrvatskoj jako trebaju pozitivni primjeri i iznimno mi je drago da je Genos jedan od njih.

Još ne ulazimo u sektor ljepote

Ima li Genos namjeru u budućnosti ulaziti u sektor ljepote, odnosno estetike, što je poprilično propulzivno tržište u svijetu? 
Biotehnologija je definitivno jedna od najperspektivnijih gospodarskih grana na kojoj se sve više temelje ne samo medicina, već i prehrambena i kozmetička industrija. Genos se zasad zadržava samo u segmentu medicine, iako u ovom trenutku pripremamo i jedan projekt u području poljoprivrede. Za ulazak u sektor estetike zasad nemamo planove.