Odlazak američke korporacije IDC iz Hrvatske, koja je pod brendom IDC Adriatics bila najiscrpniji kroničar razvoja hrvatskog IT-ja, potaknuo je HGK-ovo Udruženje za IT da objavi prvo istraživanje o IT industriji u Hrvatskoj. IDC je prije radio redovita godišnja istraživanja o domaćem IT tržištu, udruženje softverskih izvoznika CISEx o performansama softveraša, HUP-ov ICT ogranak o ICT tržištu, a čak je i država svojevremeno u okviru priprema za Strategiju pametne specijalizacije u jednom mahu mapirala dijelove ove industrije.

No, dosad nije bilo cjelovitog pregleda izvedbe svih hrvatskih IT tvrtki, kako na domaćem tako i na izvoznom tržištu. Brojke koje je HGK-ovo Udruženje za IT objavilo u Stanju hrvatske IT industrije 2018. ukazuju da je ta industrija u 2017. godini težila 21,07 milijardi kuna od čega je 6 milijardi kuna ostvarila u izvozu. Hrvatsku IT industriju čini 4649 tvrtki, koje zapošljavaju 28.347 radnika uz prosječnu neto plaću od 7722 kune. Od 2008. do 2017. prosječan rast izvoza domaće IT industrije bio je 6,7 posto, a u posljednjih pet godina se ubrzao na 8,9 posto. To ovu industriju čini jednim od motora izvoza Hrvatske. Nikola Dujmović, predsjednik HGK-ovog udruženja za IT i predsjednik uprave najvećeg hrvatskog softverskog izvoznika Spana kaže da su se sami pitali što je i kako izgleda hrvatska IT industrija.

"Željeli smo da podatke koje dobijemo možemo uspoređivati s Eurostatom i rezultat je 105 stranica analize u kojoj je Boris Žitnik iz Omnia consulta obradio poslovne pokazatelje više od 4600 IT tvrtki, a Komora, u kojoj su po sili zakona članice sve tvrtke u Hrvatskoj pa tako i one IT, odnosno Komora kao središnje mjesto koje okuplja sve IT tvrtke u Hrvatskoj, želi ovu analizu raditi ubuduće svake godine", kaže Dujmović.

Iako je dodao da žele biti sugovornik državi, a Udruženje za IT HGK na predstavljanju prvog pregleda domaće IT industrije ugostilo je i predstavnike HUP ICT-a i CISExa, koji su svi govorili o potrebi boljih regulatornih, poreznih i inih uvjeta, te iako su priznali da ih u drugim branšama već odmilja zovu "digitalni lobi", doznajemo da osim suradnje na pojedinačnim projektima, ta tri udruženja zasad ne planiraju zajedno nastupati, npr. kao hrvatska IT industrija. Štoviše, djelovali su kao da ih je to pitanje zateklo. Nikola Dujmović iz HGK-ovog Udruženja za IT kratko nam je poručio da je jedini cilj ovog istraživanja da se vidi stanje domaće IT industrije.

I on i dopredsjednik HUP ICT-a i član uprave Algebre Hrvoje Balen navode da imaju kontakte i da svi u branši međusobno razgovaraju. Dujmović je dodao da je prethodno bio predsjednik CISExa, a da je njegova tvrtka Span i članica HUP-a. Anita Cvetić Oreščanin, članica upravnog odbora CISEx-a i članica Uprave tvrtke Poslovna inteligencija navodi, pak, da domaća IT industrija ima zajednički izazov. "CISEx već godinama pokušava riješiti problem, koji kao industrija imamo sa Strategijom pametne specijalizacije, i nitko to ne prepoznaje, a ne možemo očekivati da ćemo kao industrija postati globalni igrači, a da nas kod kuće takvima ne prepoznaju", kaže Cvetić Oreščanin.

Osvježavanje strategije
Vlada je, naime, nedavno osnovala Vijeće za inovacije, koje se između ostalog bavi koordinacijom napora da se za Europsku komisiju izradi izvješće o dosadašnjoj provedbi Strategije pametne specijalizacije i razrade njene mikrostrategije, odnosno provedbe po industrijama. Domaća IT industrija tu otprije ima status horizontalne, i, koliko doznajemo, zasad nema planova da se ona pretvori u vertikalu, a što bi joj otvorilo vrata do izdašnijih izvora financiranja, primjerice samostalnog nastupa na budućim IRI natječajima, koji su se promovirali u jedan od glavnih izvora financiranja razvojnih projekata za domaće IT tvrtke. Među razlozima za to što se nije išlo u osvježavanje postojeće strategije u tom smjeru je, koliko smo čuli, taj što o performansama domaće IT industrije nema dovoljno podataka kojima bi se takav zahtjev pravdao Europskoj komisiji.

Podsjetimo, Hrvatska je uz Cipar jedina članica EU gdje IT industrija nije prepoznata kao jedna od ključnih i time vertikalnih industrija u nacionalnoj Strategiji pametne specijalizacije.  Ivan Maglić, vrstan poznavatelj domaćeg IT tržišta i predstavnik Gartnera za Hrvatsku kaže da domaća industrija treba naučiti govoriti jezikom koji političari razumiju. Pohvalio je stoga činjenicu da je u istraživanju HGK-ovog Udruženja za IT prvi put opisano i kakav utjecaj domaće IT tvrtke imaju na BDP.

"U Srbiji i Rumunjskoj možemo vidjeti kako to izgleda i koliko se brzo razvija lokalna IT industrija kad dobije adekvatnu podršku države, ali za to treba imati podatke o utjecaju na BDP kao i kako domaće IT tvrtke utječu na cijelo hrvatsko gospodarstvo", kaže Maglić.  Žitnik, autor istraživanja i direktor Omnia consulta kaže da je hrvatska IT industrija u posljednjem desetljeću rasla sedam puta brže nego BDP i perjanice gospodarstva te da je dosegla 1,8 posto BDP-a u 2017. Navodi i da, prema iskustvu, može reći da je vrijednost domaćeg IT tržišta u odnosu na vrijednost domaće IT industrije 1:2 u korist industrije. To znači da, ugrubo, na 21 milijardu kuna vrijednosti IT industrije u Hrvatskoj postoji lokalno tržište IT-a vrijedno 10 milijardi kuna. No, ogradio se da taj podatak nisu provjeravali već da je riječ tek o procjeni.

Okrupnjavanje ili ne?
I dok je Dujmović naveo da se iz istraživanja može vidjeti kako domaćoj IT industriji treba okrupnjavanje, odnosno da niti jedna tvrtka nije dosegla veličinu koja je relevantna za krupne poslove na europskoj razini, Hrvoje Balen iz HUP ICT-a kaže da bi im u tome mogli pomoći i poslovi u Hrvatskoj, na lokalnom tržištu, ali da ovdje nedostaje digitalnih kompetencija, posebno e-leadershipa.

"Susrećemo ljude koji tvrde da smo mi tamo neki digitalni lobi koji želi disruptirati neke njihove industrije u kojima imaju dobre pozicije, a da ne shvaćaju da im promjene dolaze bez obzira na nas i da se sve mijenja te da bi mogli prepoznati da u hrvatskom IT-u imaju partnere s kojima se sami mogu mijenjati nabolje", kaže Balen. Žitnik dodaje da se bez pravih vođa promjene ne mogu dogoditi, a da u Hrvatskoj u gospodarstvu postoji veliki jaz u tehnološkom napretku. "Imamo tristotinjak tvrtki koje su u samom vrhu, i to u Europi, poput banaka, telekoma i drugih, a s druge strane imamo 12.000 naših poduzeća koja nisu ni zagrabila u digitalnu transformaciju i to je prostor za suradnju te tu država može pomoći", zaključuje Žitnik.