Doktor Dušan Keckarević kaže kako bi u genima ljudi koji su prirodno otporni na virus, mogao biti ključ za liječnje ove bolesti i prestanak pandemije. Keckarević je inače molekularni biolog i forenzički genetičar. Dodao je kako nema dovoljno informacija o urođenoj rezistenciji na virus, postoje slučajevi širom svijeta, pa i u Srbiji, da se ponekad zaraze svi članovi obitelji, osim jednog, javlja RTS.

“Oni posjeduju neki prirodni imunitet, a on mora ležati negdje u genetskom materijalu. Ako analizirate genetski materijal grupe takvih ljudi i usporedite s grupom ljudi koji obolijevaju, onda možete doći do razlike u njihovim genomima, odnosno u nasljednom materijalu i na kraju dati odgovor – možda taj protein, ta sekvenca, ta varijanta tog proteina štiti ljude od oboljevanja covida”, navodi Keckarević.

preliminarni rezultati

Koliko traje imunitet od cjepiva? Kolarić objavio rezultate istraživanja

SVJETLO NA KRAJU TUNELA?

Znanstvenica ima sjajnu vijest: Covid više neće mutirati u teže varijante jer naprosto više ‘nema kamo otići’

Objašnjava da ta istraživanja nisu laka za izvesti, ali su, kako kaže, moguća i na više razina su u tijeku.

Upitan u kojem pravcu ide epidemija odgovara da su njegove procjene da on neće nestati, nastavit će egzistirati, ali da će možda doći do one varijante koja neće biti smrtonosna.

“On će nastaviti egzistirati, možda će doći do one varijante koja neće biti smrtonosna nego će koegzistirati s nama u vidu gripe, i mislim da vjerojatno neće doći do nestanka virusa, ali u nekom trenutku postat će nebitno pojavljuje li se on ili ne, ili će jednostavno prijeći u neku infekciju koja iziskuje manje pažnje. To su moja očekivanja”, naveo je.

Upitan o ulozi DNA u doba korone, navodi kako se zahvaljujući toj analizi saznalo kako se virus mijenjao i koje su varijante bile prisutne – od alfa preko britanskog soja do sadašnjeg delta soja.

“I znat ćemo ubuduće na dnevnom, tjednom i mjesečnom nivou koje varijante su prisutne u populaciji. To ima smisla, da gledamo u budućnost, ako se budu proizvodila cjepiva koje mogu reagirati promptno, a ne da primjenjujemo cjepivo koje je dobro za onaj soj koji je prošao nego za onaj soj koji nam dolazi”, navodi Keckarević.