Početak godine obilježio je 106,4 milijuna kuna vrijedan natječaj za 4G radiofrekvencije Hakoma. Prvi je to natječaj za radiofrekvencije koji je napravljen po modelu javne dražbe i daje naslutiti kako će izgledati budući natječaji za 5G frekvencije, za koje se pretpostavlja da će biti još lukrativniji. Daje naslutiti i da će ove godina, po pitanju investicija u telekomunikacijama, biti barem podjednako uspješna kao i prošla, ako ne i uspješnija.

S izuzetkom, IoT Net Adrije i Terrakoma, najveći ulagači u telekomunikacijama tri su mobilna operatera, od kojih Hrvatski telekom i A1 Hrvatska snažno ulažu i u fiksni dio poslovanja. Prema podacima Hakoma, broj fiksnih korisnika interneta krajem 2018. godine premašio je 1,12 milijuna, što je 2,5 posto više nego godinu prije, a porastao je i broj korisnika distribucije TV programa uz plaćanje naknade za četiri posto na 820.000 korisnika. U Hakomu ističu i da je onaj mobilni dio zabilježio odlične pokazatelje. "Operateri su lani povećali investicije u mobilne, odnosno pokretne mreže, a ulaganja su gotovo 13 posto viša u odnosu na prethodnu godinu", navode u Hakomu.

Mreže nove generacije
U regulatoru pojašnjavaju da se lanjsko smanjenje naknade za RF spektar operateri preusmjerili u ulaganja u pristupne RF mreže i povećanje broja baznih stanica. Treći mobilni operater Tele2 čak se pohvalio da je lani investirao rekordnih, gotovo 100 milijuna kuna, te da ove godine planira te investicije udvostručiti na oko 200 milijuna kuna. Uvjerljivo najveći investitor u telekomunikacije u Hrvatskoj u prošloj godini bio je HT. Operater je lani investirao 1,83 milijardi kuna u infrastrukturu i razvoj inovativnih usluga. U fiksnom segmentu HT je izgradio optičku mrežu s dosegom od 400.000 kućanstava. U HT-u navode da su u mobilnoj mreži, podigli pokrivenost stanovništva 4G signalom na 82 posto kućanstava u unutrašnjosti objekata i kuća, a vani i u javnom prostoru na 98,5 posto.

"Kao najveći privatni investitor u Hrvatskoj u posljednjih pet godina investirali smo više od sedam milijardi kuna u razvoj mreže nove generacije. HT u najnoviju tehnologiju ulaže 25 posto prihoda svake godine, značajno više od EU prosjeka, a posljedica tako visokih ulaganja su sve kvalitetnije usluge korisnicima, ali i tehnološki iskoraci kojima se pozicioniramo kao lider u regiji i šire", kažu u HT-u te dodaju da o tome svjedoči i P3 certifikat, koji su dobili drugu godinu zaredom, za najbolju mobilnu mrežu u Hrvatskoj i jedan od najboljih mobilnih interneta u svijetu.

U HT-u navode da samo u pripremu infrastrukture za uvođenje 5G tehnologije, kroz 2018. i 2019., ulažu više od milijardu kuna.  Pojašnjavaju da je fokus tih ulaganja na modernizaciji radijske mreže prema takozvanom SRAN koncept, tehnologiji koja osigurava koegzistenciju 2G, 3G, 4G i 5G mreže na istoj opremi, koja usto višestruko povećava kapacitet 4G mreže i osigurava funkcionalnost Interneta stvari (IoT).

Svima minimalno 20Mbit/s
"Nova oprema koja se postavlja osigurava bolju pokrivenost mreže, troši manje energije, a cilj svih aktivnosti koje se provode jest omogućavanje uvođenja 5G mreže čim se za istu dodijeli potreban radiofrekvencijski spektar. Projekt bi trebao biti završen do kraja 2019. godine, a tijekom prošle godine uspješno je realiziran na gotovo 1000 lokacija na području Istre i Zagreba, Kvarnera i Dalmacije", kažu u HT-u. Taj operater ističe da će, zahvaljujući spomenutim ulaganjima, do kraja godine svim korisnicima osigurati mogućnost pristupa internetu brzinama od minimalno 20Mbit/s, pa sve do 1GBits/s.

U A1 Hrvatska, najvećem alternativnom operateru u Hrvatskoj kažu da su lani nastavili sa značajnim investicijama.  One su lani porasle za 3,1 posto na više od 650 milijuna kuna, odnosno 87,8 milijuna eura, i bile su usmjerene u rast broja korisnika fiksnih usluga i 5G mrežu. "Godišnje se pokriva 50-ak tisuća kućanstava gigabitnim mrežama, a u iduće tri do četiri godine planira se investirati 500 milijuna eura u razvoj optičke mreže i 5G tehnologiju", kažu u A1 Hrvatska. 

Ciljaju na 700.000 kućanstava
Dodaju da su lani premašili brojku od 500 tisuća kućanstava koje su pokrili vlastitom fiksnom mrežom nove generacije baziranih na optičkoj tehnologiji. Plan im je do 2021. da s vlastitom brzom fiksnom internetskom mrežom pokriju čak 700.000 kućanstava. A1 Hrvatska je, usto, početkom godine napravio i najveću investiciju u nove frekvencije na Hakomovom natječaju. "Akvizicijom novih frekvencija omogućit će se rast fiksne usluge preko mobilne mreže te unaprijediti kvaliteta podatkovnih usluga svim korisnicima, kako u gradovima tako i u ruralnim i teže dostupnim područjima. Time smo spremni za ljetnu sezonu i prometne udare na podatkovne kapacitete, ne samo u velikim gradovima već u svim turističkim središtima i udaljenim otočnim lokacijama", kažu u A1 Hrvatska.

Operater dodaje da je prošlog ljeta na najopterećenijim lokacijama omogućio 4G, odnosno LTE prijenos podataka brzinom do 750 Mbit/s, a za ove godine planira to podići na 1 Gbit/s. "Osim proširenja kapaciteta kroz nove frekvencije, nastavljamo s investicijama u najmodernije tehnologije i pripremom za mreže pete generacije u čemu smo predvodnici na tržištu, što smo dokazali najvećom ikad postignutom brzinom u živoj mreži u Hrvatskoj od 20 Gbps", kažu u A1 Hrvatska. Paralelno uz tri velika telekoma, novi izazivač IoT Net Adria počeo je graditi prvu hrvatsku 0G mrežu, odnosno prvu nacionalnu IoT mrežu.

Mreža se gradi na tehnologiji i pod brendom Sigfoxa, najvećeg telekomunikacijskog startupa na svijetu. "IoT Net Adria u prvoj će polovini ove godine završiti inicijalno postavljanje Sigfox mreže koja će tada biti prisutna na više od 75 posto teritorija dostupna za više od 90 posto stanovnika. Investicije koje nas čekaju su daljnji rad na kvaliteti pokrivenosti i približavanje tehnologija Interneta stvari svakodnevnom životu i stvarnoj primjeni", kažu u IoT Net Adriji. Dodaju da sad rade na popularizaciji IoT tehnologije, koja se već sad ugrađuje u sve kućanske aparate, automobile, industrijske proizvode i za druge namjene.

"A i prvi uređaj za Sigfox mrežu, razvijen potpuno u Hrvatskoj, je u postupku certifikacije", ističu u IoT Net Adriji. Investicije u telekomunikacijsku infrastrukturu lani je povećala i državna tvrtka Odašiljači i veze.  Njihova najveća investicija lani, a koja će se produžiti i u ovu godinu, je izgradnja novog odašiljača na otoku Ugljanu kod Zadra. Investicija je vrijedna 23,5 milijuna kuna. Usto, OiV je lani započeo i gradnju novog odašiljačkog objekta Krk-Kras II, koja je sad pri kraju.

U ovoj godini najavljuje i izgradnju novih odašiljačkih objekata na Petrovoj gori i lokaciji Gruda II kod Dubrovnika, energetska obnova tornja na Sljemenu, rekonstrukcija novog poslovnog objekta i regionalnog središta OIV-a u Osijeku te projektiranje i ishođenje dozvola za izgradnju nove poslovne zgrade, sjedišta OIV-a u Zagrebu na Žitnjaku."Ove godine se očekuje i javni natječaj HAKOM-a za odabir mrežnog operatora zemaljske digitalne televizije u novom standardu DVB-T2/HEVC te ako OIV pobijedi na natječaju predstavlja veliku investiciju u novu odašiljačku opremu za dvije nacionalne mreže u novom standardu", kažu u OiV-u.

Odlučujući korak
Dodaju da su ušli i u projekt nadogradnje postojeće svjetlovodne prijenosne mreže uspostavom paketski bazirane više-uslužne prijenosne mreže (IP MPLS). No, ove bi se godine trebao napraviti i odlučujući korak prema realizaciji onoga što se najavljuje kao nova nacionalna optičke mreža NP-BBI, vrijedna više od 100 milijuna eura, a koju mahom financira EU.

"Program obuhvaća izgradnju pasivne svjetlovodne infrastrukture do ciljanih naselja u prigradskim i ruralnim područjima RH i komplementaran je s Okvirnim nacionalnim programom razvoja širokopojasne pristupne infrastrukture (ONP).  Ukupna financijska sredstva za provedbu programa iznose 101,4 milijuna EUR, od čega će se 85 posto, financirati iz Europskog fonda za regionalni razvoj (ERDF), a preostalih 15% osigurava RH kao nacionalno sufinanciranje", kažu u OiV-u.

Dodaju da je NP-BBI program trenutno u fazi završetka izrade Studije izvedivosti kao ključnog dokumenta koji analizira sve koristi i troškove projekta nakon čega slijedi postupak prijave i odobrenja velikog projekta u tijelima Europske komisije (major project notification), što se očekuje krajem 2019. godine. "Nakon odobrenja velikog projekta pristupit će projektiranju, ishođenju dozvola te gradnji svjetlovodne infrastrukture. Očekivano trajanje predmetnih aktivnosti projektiranja i gradnje je četiri godine od odobrenja velikog projekta, najkasnije do kraja 2023. godine", zaključuju u OiV-u.