Drugi dan konferencije o digitalnoj transformaciji Smart Industry BranStorm 2022 pod nazivom Digitalna transformacija u praksi, u organizaciji ILBA akademije, InfoDom Grupe i CroSI Udruge za promociju pametnih industrija, održan je virtualno te je, kao i prvi dan kada se konferencija održala uživo, okupio zavidan broj stručnjaka. Kao nastavak prvog dana, u kojemu je bilo govora o institucionalnom okviru, strategijama na razini države, modelima i projektima koje provodi akademski sektor te značajnom potencijalu izvora financiranja u dolazećem razdoblju, drugi dan je pokazao primjere dobre prakse, također u tri teme.

Digitalna transformacija u komunalnom gospodarstvu

Prvu temu naziva “Državna i komunalna poduzeća: digitalna transformacija i usklađenost po FMC 2.0 kroz primjenu Smart Industry koncepta”, vodila je prof. dr. sc. Vesna Bosilj Vukšić. Prikazana su iskustva državnih i komunalnih poduzeća iz pogleda Središnje harmonizacijske jedinice Ministarstva financija koje je predstavio Davor Kozina. Kao izvrstan nastavak teme, profesor dr. sc. Slavko Vidović govorio je o potencijalima korištenja otvorenih standarda u svjetlu primjene Zakona o komunalnom gospodarstvu, da bi dr. sc. Stjepan Sučić pokazao vrlo značajne projekte koje Končar – Digital vodi kod velikih svjetskih korisnika upravljajući ogromnim energetskim i drugim postrojenjima korištenjem svojih SmartSCADA sustava. O drugom valu digitalne transformacije “newDX: novi radni okvir za digitalnu transformaciju” InfoDomov član Uprave, Boris Blumenschein zaključio je prvu tematsku cjelinu.

Digitalni blizanci

Druga tema otvorila je vrlo zanimljivo područje digitalnih blizanaca i pametnih poduzeća predavanjima Ranka Smokvine. Prikazani su uspješni primjeri izgradnje digitalnih blizanaca u Hrvatskoj koji ubrzavaju razvoj novih proizvoda uz smanjenje troškova i povećanje kvalitete rezultata korištenjem umjetne inteligencije i strojnog učenja. Kako bi ostvarivali ovakve uspjehe potrebne su promjene, dok on ne bi bile moguće bez uspostave sustava socijalnih inovacija i ambijenta za pametne proizvode odnosno usluge, o čemu je govorio prof. dr. sc. Velimir Srića. Kako razviti nove, pametne proizvode s konkretnim primjerima prikazao je Goran Marković iz InfoDoma. Dok je o primjeni Blockchaina i uspjesima na projektima govorio je prof. dr. sc. Karolj Skala iz Instituta Ruđer Bošković. Profesor Skala ujedno je i vodio temu “Razvoj RTO funkcija Hrvatske te potpora razvoju europskih EDIH-ova i nacionalnih DIH-ova”. U okviru navedene teme profesor. dr. sc. Nedjeljko Perić iz Inovacijskog centra Nikola Tesla pri FER-u podijelio je svoja iskustva, najavivši daljnje projekte i značajne investicijske potencijale u novom financijskom razdoblju. Zanimljiv je bio i prikaz projekta “Digitalna platforma za zaštitu kritičnih infrastruktura u pametnim industrijama” Domena Verdnika, koji se izravno nadovezao na prezentaciju doc. Dr. sc. Gordana Akrapa prvog dana Konferencije.

Još jedan primjer uspješne uspostave europskog inovacijskog središta pod nazivom CROBOHUB ++ prikazali su prof. emer. Dr. sc. Nedjeljko Perić i Matija Srbić.

Webinari

Popodnevni dio drugog dana konferencije u fokus je stavio webinare. Riječ je o temama iz područja pametne industrije i digitalne transformacije. Prikazan je razvoj pametnih proizvoda kroz digitalni ekosustav pametne industrije (Goran Marković), Upravljanje rizicima u državnim i komunalnim poduzećima s primjerima iz prakse (doc. Dr. sc. Darija Ivandić Vidović, IPMA Hrvatska), Venture Builder – model za efikasniju suradnju istraživačkih institucija, industrije i startupa (Matija Srbić), EIRA arhitekture interoperabilnosti i IT4IT standard u razvoju sustava i kontroli troškova „Digital“ projekata u javnoj upravi (prof. dr. sc. Slavko Vidović) te Blockchain tehnologija za cirkularnu ekonomiju (snimka s MIPRO Foruma).

Drugi dan poslužio je kao platforma na kojoj su prikazani praktični primjeri i iskustva u području pametne industrije, pametnih proizvoda i digitalne transformacije, a koji su za neke sudionike bili potpuna novost. Zaključci konferencije su optimistični jer su svi preduvjeti: institucionalni, strateški, financijski, metodološki, tehnološki i kompetencijski, ispunjeni kako bi se napravio značajan iskorak hrvatskog gospodarstva u smjeru povećanja konkurentnosti, održivosti i otpornosti na sve opasnosti kojima smo izloženi.

Programski odbor svoj će rad nastaviti i nakon konferencije, sinergijom znanstvene zajednice, javnog i realnog sektora kako bi ubrzali primjenu pametnih proizvoda u naše svakodnevne živote.