Gdje stoji Hrvatska po pitanju programa “Put u digitalno desetljeće za digitalnu transformaciju EU-a do 2030. godine” koji Europska komisija predlaže?

Navodi se da je u 2020. nepopunjeno ostalo više od 500.000 slobodnih radnih mjesta za stručnjake za kibernetičku sigurnost i podatke, stoga je važno isticati da digitalizacija nudi puno novih prilika na slobodnom tržištu.

Premda Hrvatska nije u najidealnijoj poziciji i ispred ima razvijenije države, program EK-a nema alternativu, smatra Krešimir Jurić, direktor prodaje u IT tvrtki Setcor.

“Treba krenuti sada i raditi na snažnoj transformaciji. Postojat će sustavi nadzora i mehanizmi suradnje država članica s EK-om, pa ih treba iskoristiti da nas vode svojim iskustvima i preporukama. Cilj do 2030. je 20 milijuna zaposlenih stručnjaka u području IKT-a, s podjednakim udjelom žena i muškaraca, a polazno je stanje 2019. kada ih je bilo 7,8 milijuna.

Do 2030. godine 80 posto građana trebalo bi imati barem osnovne digitalne vještine, primjerice, znati kako ostati siguran na internetu i kako razlučiti pouzdane od nepouzdanih informacija.

Možemo dati primjer da bi gotovo svi trebali znati kako online zatražiti termin za liječnički pregled jer time mogu povećati vlastitu kvalitetu života. Ako gledamo s ‘naprednije’ strane, bit će potrebni stručnjaci za kvantnu tehnologiju, disruptivne inovacije, umjetnu inteligenciju, robotiku, 6G mrežu”, navodi Jurić.

Tko neće pratiti, zaostat će

Kaže da razvoj tehnologije moraju pratiti sva poduzeća, posebno male tvrtke koje se smatraju osovinom europske ekonomije. Ako se ne prilagođavaju digitalnim tehnologijama, počinju zaostajati za drugima, posebno za tvrtkama iz zemalja koje su ranije shvatile važnost digitalne transformacije.

“Zato je cilj do 2030. da najmanje 75 posto europskih, a time i hrvatskih tvrtki, koristi cloud, big data i rješenja umjetne inteligencije. Hrvatska ima dobra cloud rješenja u koja tvrtke mogu imati povjerenja.

Setcor je, primjerice, pružatelj usluga clouda za europsku znanstvenu zajednicu, kao dio GÉANT-a, europske akademske računalne mreže, te putem OCRE projekta, kojem je cilj ubrzati usvajanje rada u cloudu, okupljajući pružatelje cloud usluga i istraživačku te obrazovnu zajednicu, putem ‘ready-to-use’ ugovora.

To u praksi znači da znanstvenici u projektu mogu koristiti kompletnu računalnu infrastrukturu, od servera do podatkovnog centra, bez ulaganja u vlastitu opremu, aplikacije bez brige za licence i održavanje te platformu za razvoj web aplikacija.

Slična rješenja mogu imati i tvrtke kakve smo spomenuli, mogu već sad iskoristiti ekspertizu stručnjaka za cloud i samo koristiti najbolja rješenja, umjesto da uz svoj primarni posao još razmišljaju o nabavi raznih sustava i održavanju”, pojašnjava Jurić.

Pritom upozorava da je važno razmišljati o sustavima zaštite, bilo da građani rade na osobnom ili poslovnom računalu, jer su prijetnje svakim danom sve sofisticiranije.

“Ako pričamo o umjetnoj inteligenciji i algoritmima, ovdje sigurno postoji opasnost od ugroze osobnih podataka, posebno van EU-a gdje GDPR nije na snazi. Zato Digitalna načela uključuju sigurno i pouzdano internetsko okruženje te univerzalno digitalno obrazovanje i vještine, što je potrebno da bi se postignulo prethodno načelo. Imamo također etička načela za antropocentrične algoritme i načelo zaštite i osnaživanja djece u internetskom prostoru”, napominje Jurić.

Snažan razvoj Hrvatske

Važna su dakle i digitalna prava zaštite osobnih podataka i privatnosti te zaštite intelektualnog stvaralaštva pojedinaca u internetskom prostoru. Dalje Jurić očekuje snažan razvoj i veliki napredak Hrvatske.

“Imamo vrsne stručnjake na raspolaganju i kvalitetne obrazovne institucije koje imaju mogućnosti iznjedriti potreban kadar, iako možda u kratkom roku neće moći odgovoriti na ogromnu potražnju.

Ne smijemo biti pesimistični, već svi koji na neki način mogu utjecati na to da Hrvatska bude predvodnik u ovoj tranziciji trebaju zasukati rukave.

Sada je potrebno izraditi i donijeti novu Strategiju pametne specijalizacije Republike Hrvatske i nema razloga zašto svi zainteresirani ne bi sudjelovali u e-Savjetovanju, kad to bude dostupno”, zaključuje Krešimir Jurić.