Drugi dan konferencije Poslovnog dnevnika Smart Industry koja se održala u Šibeniku, otvorio je Raj Kumar Srivastava, veleposlanik Indije u Hrvatskoj, koji je otkrio tajnu digitalne transformacije zemlje u kojoj je 2008. godine tek 20 posto stanovnika imalo račun u banci. Danas se 45 posto globalnih digitalnih transakcija odvija u Indiji, a indijska stručnost u korištenju tehnologije za poticanje društveno-ekonomskog razvoja sada je priznata diljem svijeta.

Indija je izgradila digitalnu javnu infrastrukturu (DPI) koja uključuje sloj digitalne identifikacije pod nazivom Aadhar, sustav plaćanja koji radi kao Unified Payment Interface i platforma za razmjenu podataka.

Kako je istaknuo veleposlanik, kombinacija ovih intervencija transformirala je indijsko gospodarstvo, potaknula produktivnost i poduprla pravičan rast, a indijski DPI podržan je od strane više zemalja i međunarodnih organizacija, poput Međunarodnog monetarnog fonda i nedavno skupine G20.

Korištenje na G20
“Procesom digitalizacije obuhvatili smo osobno identificiranje, infrastrukturu plaćanja i prikupljanje podataka, i time smo ubrzali gospodarski rast i učinkovitost javne uprave, povećali prikupljanje poreza, a posredno, uvođenjem identifikacijskog broja smanjili smo i stopu gladi u zemlji”, istaknuo je veleposlanik Indije. Kao jedan od primjera benefita digitalizacije je aplikacija za prevođenje Bhashini, koja će omogućiti bolju komunikaciju među stanovnicima ove velike zemlje u kojoj se govori skoro 20 jezika. Zanimljivo, Bhashini se koristio upravo na G20 summitu u kolovozu.

Maja Ljubić Kutnjak, vršiteljica dužnosti voditeljice Ureda Europskog parlamenta u Hrvatskoj, otkrila je detalje Digitalnog desetljeća EU, programa politika kojim se utvrđuju digitalne ambicije za sljedeće desetljeće u obliku jasnih i konkretnih ciljeva. Na prvom je mjestu jačanje vještina, odnosno stvaranje digitalno kvalificiranog stanovništva i visokokvalificiranih digitalnih stručnjaka. Slijedi stvaranje sigurne i održive digitalne infrastrukture, potom digitalna transformacija poduzeća te digitalizacija javnih usluga.

Raj Kumar Srivastava/H. Jelavić/PIXSELL

“Cilj nam doći do 10 posto udjela radne snage u IT sektoru u EU. Ta brojka danas je na 4,6 posto, u Hrvatskoj smo na 3,6 posto. Ujedno bismo do 2030. trebali doći do 100-postotne 5G povezivosti. Europski parlament revidirao je pravila uvoza radne snage van Unije, a u izradi je i Zakon o gigabitskoj infrastrukturi koji će ubrzati procedure i pojednostaviti administraciju”, kazala je Ljubić Kutnjak.

Diana Mudrinić, direktorica Trokut NEET Akademije iz Šibenika otkrila je rješenja ove mlade inkubator tvrtke za deficit radne snage u IT sektoru. Tvrtka je osnovana kao coworking prostor pred tri godine i od tad do danas uspjela je okupiti preko 100 poduzetnika, a među ostalima uskoro im se pridružuju i proizvođači mikročipova.

Uslijedila je rasprava među naprednim korisnicima sustava za Upravljanje odnosima s kupcima (CRM) i upotrebe umjetne inteligencije u CRM-u. Radi se o tehnologiji za upravljanje svim odnosima i interakcijama s kupcima i potencijalnim kupcima, a kako je istaknuo Zvonimir Cicvarić, viši savjetnik u Odjelu poslovnog savjetovanja Deloittea, CRM je ključan alat za povećanje produktivnosti. Inače, Deloitte je predvodnik u pružanju usluga implementacije rješenja vezanih uz CRM i korisničko iskustvo.

“Upotrebom CRM-a prodajni agenti mogu biti puno učinkovitiji, jer im omogućuje automatizaciju administrativnih poslova, a AI je novi val u CRM-u koji će poboljšati sve procese u CRM-u”, kazao je Cicvarić.

Na panelu ‘Nova generacija tvornica? Stvaranje konkurentske prednosti uz smart factory rješenja’ čulo se kako ćemo raditi pametnije, a možda i manje zbog digitalizacije/HRVOJE JELAVIĆ/PIXSELL

Spajanje s korisnikom
Prvi panel u petak bavio se upravo primjenom CRM-a poslovanju. Edvard Varda iz tvrtke Unconditional istaknuo je kako njihova tvrtka koristi tripartitno rješenje, a CRM im između ostalog koristi za upravljanje s njihovih 130.000 kontakata. Varda kaže da je jako važno bilo primijeniti ovaj sustav odozdo prema gore, kako bi se svi zaposlenici uključili.

Ivan Žulj, član Uprave osigurateljske kuće ANO Insurance Solutions kazao je da su oni s CRM-om krenuli još 2002. godine. Zahvaljujući CRM-u, bili su prvi broker koji je omogućio online prijavu šteta. Klijenti su pritom dobili uvid u stvarnom vremenu u policu i izbjegnuta je mogućnost pogreške u prijavama.

Na taj način je CRM povećao i povjerenje među klijentima. Kad je u pitanju primjena AI-a u CRM-u, Josip Glasnović, Head of Managed Services u tvrtki LeverUP smatra da je smisao u tome da se dobije što više izvora podataka te alat koji će ih spojiti s korisnikom u sredini. Sve to će omogućiti veću personalizaciju sadržaja.

Hrvoje Josip Balen, član Uprave Algebre pojasnio je kako je CRM njima nadogradnja na sustave koje Algebra koristi od ranije i integriran je s njima. “Kroz Algebru prođe oko 15.000 pojedinaca godišnje i tu se generira jako velika količina podataka, a CRM nam pomaže da ih obradimo, te pritom olakšava odnos marketinga i prodaje”, kazao je Balen.

Bojan Kežman, direktor prodaje kuće Dun & Bradstreet Croatia tvrdi da je CRM “must have” ne samo za prodaju nego i ostale procese i podatke koji su se ranije nalazili u excelicama. “Mi smo išli korak dalje, digitalizirali smo CRM tako da smo uveli digitalnu obnovu naših ponuda i omogućili da jednim klikom klijenti zaobiđu administraciju”, kazao je Kežman.

Maja Leljak Jurman, viša specijalistica za odnose s kupcima u tvrtki Odašiljači i veze (OiV) otkrila je da ova tvrtka u državnom vlasništvu CRM koristi već 10 godina i kontinuirano ga razvijaju.

Svi o tome pričaju
Napredne tehnologije i automatizacija, odnosno pametna rješenja, u domaćoj industriji još su uvijek rijetkost. Panelisti okruglog stola na konferenciji zaključili su da interes poduzeća za digitalizacijom poslovanja jača, međutim, kaska implementacija.

Marijana Topić-Domić, izvršna direktorica CADCAM Groupe, kompanije koja nudi nekoliko rješenja za digitalizaciju poslovanja, ističe da uočava veliku dinamiku i potražnju za digitalizacijom. “Trenutno svi o tome pričamo”, kaže te dodaje da je tome doprinijela država i Europska unija sufinanciranjem projekata digitalizacije (primjerice kroz Digitalne vaučere). Međutim, stupanj digitalizacije u Hrvatskoj, kaže, mnogo niži nego u susjednoj Sloveniji. “Tvrtke često ne znaju kako krenuti u proces digitalizacije”, napominje.

Da Hrvatska zaostaje za konkurencijom u inozemstvu u primjeni pametnih rješenja u poslovanju potvrđuje i Ivan Milas, suvlasnik i član Uprave za prodaju IT tvrtke Serengeti, kompanije koja pruža rješenja za provedbu digitalne transformacije poslovanja. Kao kompanija koja 60% prihoda ostvaruje na stranim tržištima, Milas jasno uočava razliku u stupnju digitalizacije i spremnosti na nju kod domaće i inozemne industrije. “Naše tvrtke idu u tom smjeru, ali još nisu spremne kao inozemne kompanije”, ističe.

Slaže se i Goran Đoreski, direktor u tvrtki Digital Realty. “Stvar se relativno sporo kotrlja kod nas. Tvrtke uglavnom na digitalizaciju još uvijek gledaju kao na trošak u Hrvatskoj”, ističe Đoreski. U takve se kompanije ne uklapa AD Plastik, vodeća domaća tvrtka za razvoj i proizvodnju komponenti za interijere i eksterijere automobila.

Jozo Kekez, rukovoditelj razvoja procesne opreme AD Plastika napominje da je automobilska industrija vrlo specifična te da su digitalizaciju i pametne alate morali uvoditi jer su takvi bili zahtjevi njihovih kupaca. U konačnici su im se ta ulaganja višestruko isplatila jer osiguravaju kvalitetu proizvoda.

Što se pak tiče utjecaja digitalizacije, posebno one u tvornicama, na radna mjesta, sugovornici panela “Nova generacija tvornica – stvaranje konkurentske prednosti uz smart factory rješenja”, složni su da neće doći do gašenja radnih mjesta. Napominju, doduše da će brojna radna mjesta nestati, ali zato će biti stvorena nova. “Mislim da ćemo raditi pametnije, a možda i manje zbog digitalizacije”, poručuje Rok Koren, Senior Digitalization Consultant iz Siemensa.

Topić-Domić iz CADCAM Grupe kaže pak da će najvažniji ulogu u digitalizaciji i primjeni pametnih rješenja imati menadžment, odnosno vodstvo tvrtke.

Napominje i da ona podrazumijeva sređivanje internih podataka, što je dugotrajan proces koji se, ističe, u konačnici uvijek isplati, posebno u proizvodnji. “Proizvodnja je zanimljiva jer se u njoj najlakše mogu ubrati plodovi digitalizacije koji budu vrlo opipljivi. Priprema je dakle duga, no povrat je vrlo brz”, kaže Topić-Domić.