Živimo u vremenu i okruženju koje teži epitetu 'pametan', a mnogi svjetski gradovi idu prema prestižnoj i sve važnijoj tituli 'smart city'. Sam koncept pametnih gradova na dnevnoj bazi postavlja nove izazove pred gradske vlasti, gospodarstvenike i stanovnike gradova.

U gradovima se proizvede 80 posto svjetskog bruto nacionalnog proizvoda i potroši dvije trećine ukupne svjetske potrošnje energije. Iz njih u atmosferu ode 70 posto ukupne svjetske emisije stakleničkih plinova, a milijun ljudi dnevno umre od posljedica zagađenja zraka u gradovima. U gradovima živi oko 3,5 milijardi ljudi, točnije više od 50 posto stanovništva Zemlje. Ipak, činjenica koja definitivno stoji jest da sve više ljudi želi živjeti baš u gradovima, što za gradove predstavlja velike izazove. Ponajprije po pitanju opskrbe, tretiranja otpada i otpadnih voda, mobilnosti i zaposlenosti stanovništva, emancipaciji tanovništva u upravljanju gradom i Stoga su stručnjaci ponudili deset ključnih točaka uz koje je lakše postaviti temelje pametnih gradova. 

1. Identificirajte probleme koje trebate riješiti
"Previše vizija pametnih gradova su koncentrirane na 'Big data' i 'Internet of things', iako ima daleko većih temeljnih problema u gradovima koji se trebaju riješiti", smatra istraživač Tom Saunders. Kako tvrdi, najbolji primjer su Jakarta i Peking. Oba grada se bave istraživanjem nadzornih i upravljačkih sustava te gradskih senzornih projekata kako bi riješili problem prometnih gužvi, dok je zapravo tim gradovima potreban poboljšani sustav javnog prijevoza.

2. Pronađite vođu
Kako tvrdi Robert Muggah, direktor istraživanja na Igarapé institutu, lideri trebaju doći iz javnog sektora. "Neki od iznimnih pametnih gradova poput Barcelone, Amsterdama ili Malmöa imaju dinamično vodstvo od strane svojih gradonačelnika i čelnika. Ključno je da oni nisu ostavili evoluciju grada tržištu. U nekim dijelovima Afrike i Azije pametni gradovi su gotovo isključivo temeljeni na privatnom sektoru. Kao rezultat toga, vidimo hi-tech satelitske gradove koji skupljaju prašinu", upozorava Robert Muggah.

3. Razvijte viziju od koje svatko može imati koristi
Olimpijada je dobar primjer u kojem je zajednički cilj uspio okupiti zajednicu, javni i privatni sektor, akademsku zajednicu, volontere i poslovnu zajednicu. "Mnogi pametni gradski projekti ne uspijevaju u komuniciranju svoje vizije i ne znaju zagolicati maštu ljudi te se građani osjećaju kao da smetaju, a ne kao da sudjeluju. U svim tim razgovorima usmjerenim prema javnosti nedostaje kulturne dimenzije", kaže Priya Prakash, osnivačica programa Design for Social Change. 

4. Napravite poslovni slučaj
Mreže senzora zahtijevaju skupe infrastrukture, a ne može se sa sigurnošću reći kolike će koristi od njih imati porezni obveznici ili industrija samog grada. Vizija koja dodaje ekonomsku, socijalnu i ekološku vrijednost mogla bi biti ključ za privlačenje ulaganja tehnoloških tvrtki, sveučilišta i ostalih. "Tehnologija je vjerojatno najlakši dio priče koji se da popraviti. Važno je tko plaća, tko predlaže promjene i tko bi sve trebao biti uključeni – oni su sve veći izazovi današnjeg vremena", tvrdi  Stuart Higgins iz Cisca Velika Britanije i Irske. 

5. Dijelite podatke i potičite inovacije
"Širenje podataka je najvažnije za poticanje ekosistema za inovacije", kaže Tomas Holderness, ovlašteni geograf i istraživač. No, javni sektor, sa svojim ukorijenjenim idejama oko zaštite podataka, nije toliko voljan dijeliti podatke. Mara Balestrini, partnerica u Ideas for Change smatra kako gradska vijeća trebaju to shvatiti kao ulaganje, a ne kao rashode. 

6. Dizajnirajte odozdo prema gore
"Iz prošlih tehnoloških grešaka koje su razlog zbog kojeg su mnogi veliki projekti osuđeni na propast naučili smo da ako ih se 'razbije' u manje projekte sve funkcionira puno bolje i jednostavnije", kaže Yodit Stanton, osnivač i predsjednik uprave OpenSensor.io. Fujisawa u Japanu je primjer grada dizajniranog iz temelja. "Riječ je o samodostatnom gradu koji ima kuće koje se same čiste i koje stvaraju vlastitu električnu energiju. Čak su i ulice su dizajnirane tako da se smanji potrošnja energije, točnije njihove ulice slijede oblik lista kako bi se prirodno strujanje zraka i smanjilo potrebu za energijom", kaže Higgins.

7. Imajte dozu opreza
"Mi smo još uvijek u ranim danima istraživanja troškova i koristi koje tehnologija može pružiti društvu i poslovnoj zajednici stoga je oprezniji pristup i više nego potreban", kaže George Roussos, profesor na Birkbeck Collegeu na Sveučilištu u Londonu. On upozorava na komplicirana pitanjima oko privatnosti na koja se treba dodatno obratiti pažnja.

8. Koristite političare kao podršku
Politički lideri su važni za komunikaciju o novim tehnologijama te za ublažavanje zabrinutosti građana o sigurnosti i privatnosti. "Bilo bi sjajno vidjeti kako političari objašnjavaju zašto oni troše novac poreznih obveznika za pametniji grad. Usuđujem se reći da bi čak mogli opravdati zašto troše više na tehnologiju, čak i u vrijeme stalnog smanjenja proračuna te kako će ti potezi pozitivno utjecati na zajednicu", poručuje Stefan Schurig, direktor odjela Klime i energije u World Future Council.

9. Educirajte građane
Adam Dennett, predavač na UCL-u tvrdi kako će pametan grad biti irelevantan za većinu njegovih stanovnika, osim ako oni mogu naučiti kako koristiti njegove nove tehnologije. ˝Vrlo mali broj građana zna kako povući uživo podatke ili postaviti nove mreže senzora za praćenje onečišćenja zraka. Ipak, dok do to ne postane široko dostupno, pametni gradovi snosit će rizik da postanu 'marketinški alat za veliki posao', kaže Adam Dennett, predavač na UCL-u.

10. Proširite priču i znanje drugima 
Tom Saunders, autor studije Rethinking smart cities from the ground up poziva sve gradove da dijeliti dokaze, znanja i spoznaje, tako da nitko ne mora početi od nule: "To može biti nešto vrlo jednostavno poput bloganja o iskustvima određenog grada, ali gradovi mogu stvoriti i mreže, dijeliti lekcije drugima. U tome leži ogromna prilika i potencijal za nove projekte koji će se bazirati na promišljanju starih paradigmi urbanizma i tako 'preskočiti' stare tehnologije", kaže Muggah sa Igarapé instituta.