U 14.16 po kalifornijskom vremenu, tog 26. siječnja, američki milijarder i tech investitor Marc Andreesen izjavio je: “DeepSeek R1 za svijet umjetne inteligencije je ono što je Sputnjik bio za svemirsku utrku”. Kineski startup, pokrenut 2023. pod kapom jednog superatalentiranog matematičara, predstavio je novi chatbot koji po svemu sudeći može parirati najboljim američkim modelima. Pogađate, po puno nižoj cijeni…
Malo koga je pritom bilo briga što su njegove odgovore na sva moguća pitanja, od statusa Tajvana do masakra na Trgu Tiananmen 1989., pročešljali pedantni cenzori partije. Za Andreesena, bilo je to isto kao kad su Sovjeti 1957. poslali prvi satelit u svemirsku orbitu.
Sljedećega dana dionice nekoliko najvećih svjetskih kompanija potonule su – uključujući i najveći pad na američkom tržištu u povijesti, što se dogodilo Nvidiji, proizvođaču mikročipova, koja je izgubila gotovo 600 milijardi dolara.
Ulagači su povjerovali kako DeepSeekov uspjeh znači da Kina ubuduće više neće trebati tako puno američkih čipova, da je američka supremacija u umjetnoj inteligenciji završena ili u najmanju ruku ugrožena, i da divovi Silicijske doline, koji su samo tjedan dana ranije najavili plan investiranja u AI težak 500 milijardi dolara, troše puno više nego što bi realno trebali. Kineski AI laboratorij objavio je da su troškovi testiranja jednog od njihovih baznih modela iznosili samo 5,6 milijuna dolara.
Sam sebe cenzurira
DeepSeek aplikacija postala je “most downloaded” besplatna aplikacija na Appleovoj “trgovini” u SAD-u i Ujedinjenom Kraljevstvu jer su svi pojurili vidjeti o čemu se tu zapravo radi.
No, je li najveća autokratska nacija svijeta zaista na putu da preskoči zapadnu konkurenciju na terenu umjetne inteligencije? Što bi to značilo za kontrolu tehnologije za koju se mnogi pribojavaju da će biti korištena za maliciozne kibernetičke napade, proizvodnju biološkog oružja i kontrolu mišljenja? I što to znači za američka nadanja da će zadržati dominaciju i zaustaviti Kineze zabranama izvoza mikročipova?
Nervoza oko DeepSeekova laboratorija u Hangzhouu, nadomak Šangaja, trajala je neko vrijeme. Neki su stručnjaci ostali potiho impresionirani otkrićima nastalim pod nadzorom Lianga Wenfenga, 40-godišnjeg kineskog poduzetnika, suosnivača kvantitativnog hedge fonda High-Flyer, ujedno osnivača i izvršnog direktora tvrtke za umjetnu inteligenciju DeepSeek.
Pravi je potres nastao kad je tvrtka na 22 stranice objavila dokument po kojem je DeepSeek R1 model koji odlikuje “moćan i intrigantan način zaključivanja” usporediv s Open AI-jevim 01 modelom. U nekim područjima čak i bolji. Model je bio besplatan za upotrebu i činio se otkrićem u smislu da je kreiran da bude učinkovitiji od ChatGPT-a-01, modela nastalog u OpenAI-ju koji se plaća 20 dolara mjesečno. Vukao je manje računalne snage, a u traženju odgovora aktivirao je samo određen, “relevantan” dio sustava.
OpenAI je brzo odgovorio najavom lansiranja novog modela rasuđivanja, 03-Mini, dostupnog svim korisnicima, uključujući i one na Chat-GPT-ovoj besplatnoj razini. U trenutku kad je proizvod njegovog tima uzdrmao ne samo tržišta, već i geopolitičke kalkulacije u odnosu Kine i SAD-a, Liang je bio na kineskim novogodišnjim praznicima. Istovremeno, stručnjaci su pokušavali probiti kako je “Kinezima to uspjelo”.
“Iskreno moram priznati da nisam čuo za njih”, kaže profesor s Oxforda Michael Woolridge. “Čini se da su napravili nešto moćno jednako kao GPT-ov klasičnih model, ne nužno bolje od toga, ali s otprilike jednom stotinom resursa”.
Mike Gaultieri, analitičar u Forrester Researchu, izjavio je da će dostupnost tog modela povećati i broj startupa koji mogu napraviti vlastiti AI model. “Ali također, kompanije koje već koriste mnogo čipova, ili imaju pristup onima poput OpenAI-jevih ili Googleovih, moći će i puno brže eksperimentirati jednom kad primijene DeepSeekove tehnike”. Američki predsjednik Donald Trump sve skupa je to nazvao “pozivom na buđenje za američke industrije koje moraju biti fokusiranije na natjecanje i pobjedu nad Kinezima”.
Vrlo brzo je postalo jasno da DeepSeek sam sebe cenzurira kad na red dođu politički osjetljiva pitanja. Kad je korisnik iz Brazila postavio tezu da je “u Kini primarna prijetnja sama država jer aktivno zabranjuje svako neslaganje”, to je “mišljenje” izbrisano, a DeepSeek je korisniku ponudio da radije pričaju o matematici ili logici.
Tajna brzog uspjeha
Tko stoji iza DeepSeeka i kako je postigao tako impresivan uspjeh u tako kratkom razdoblju? Osnovan u svibnju 2023., startup je nastao iz strasti Lianga Wenfenga, milenijskog hedge fund poduzetnika iz južne kineske pokrajine Guangdong. Dio njegovog uspjeha potječe iz činjenice da je DeepSeek nastao kao čisto istraživački-usmjerena organizacija, a ne komercijalno, profitom pogonjeno poduzeće.
U jednom prošlogodišnjem intervjuu za kineske medije, nakon debija ranijeg AI modela koji je izazvao šušur, Liang je izjavio: “Ne vodimo se time da izgubimo novac niti da ga zaradimo… naša polazna točka nije iskoristiti priliku da se obogatimo, već da budemo vodeća tehnološka snaga i da promoviramo razvoj cjelokupnog ekosustava”.
DeepSeekova istraživanja financirao je Liangov hedge fond High-Flyer Capital koji je pokrenuo 2015. Nakon studija elektroničkog informacijskog inženjerstva na Sveučilištu Zhejiang, Liang je odbijao programerske poslove u velikim softverskim kompanijama kako bi se posvetio svojoj opsesiji umjetnom inteligencijom. S High-Flyer Capitalom, Liang je iskoristio AI kako bi “locirao” obrasce kretanja cijena dionica – i time generirao tone novca. Imovina pod njegovim upravljanjem navodno je već 2021. premašila 100 milijardi juana (13,9 milijardi dolara).
Iste su godine krenule kružiti glasine da je Liang prikupio pozamašnu kolekciju Nvidijinih grafičkih procesorskih jedinica. Pisalo se već iste te 2021. godine da je kupio 10 tisuća čipova – iz hobija! Samo je šaka najvećih kineskih tehno-kompanija imala sličnu zbirku poluvodiča. “Mnogi misle da je u pozadini svega neka nepoznata biznis logika, ali sve je u stvari pogonila samo znatiželja”, izjavio je 2023. Liang.
Dobar tajmig za znatiželju. Nvidijin moćni H100 čip zabranjen je 2022. Kompanija je onda razvila manje moćan H800 za kinesko tržište – na kojem je DeepSeek razvio svoj model – ali i on je zabranjen. “Naš najveći izazov nikad nije bio novac, već embargo na vrhunske čipove”, rekao je Liang. Navodno je osobno angažiran u svim DeepSeekovim istraživanjima. Pričao je da preferira uzeti lokalne talente za tvrtkin kampus u Hangzhouu, istočnom kineskom gradu gdje je smješten i Alibaba, radije nego radnike koji su studirali u Americi i drugim prekomorskim teritorijima.
DeepSeekov meteorski uspon ipak nije bio “Sputnjikov moment”. Koliko god da je lansiranje DeepSeekovog R1, kineskog generativnog AI-a ili chatbota, izazvalo kaos u tehno-svijetu, s velikim padom dionica i raspravama je li Amerika izgubila dominaciju u AI tehnologiji. Originalni Sputnjik moment dogodio se 4. listopada 1957. kad je Sovjetski Savez šokirao svijet lansiranjem Sputnjika 1 i kad je prvi put čovječanstvo poslalo nešto fizički opipljivo u svemir.
Bio je to, sjećamo se i fraze, “velik korak za čovječanstvo, a mali za čovjeka”, da upotrijebimo i kasnije riječi Neila Armstronga dok je hodao po Mjesečevoj površini. Bio je to i važan trenutak u Hladnom ratu, također. Pouzdani izvori iz Bijele kuće javljali su da je zavladala panika jer je “američki prestiž” zadobio težak udarac u trenutku kad je “SSSR stekao jasnu prednost u Hladnom ratu”. Taj strah natjerao je Washington da preoblikuje svoj svemirski program.
Biznis počiva na hypeu
DeepSeek je postignuće, bez sumnje. Tehnički, doduše, on nije ostvario prednost u odnosu na postojeće LLM-ove. Niti je brži niti je pametniji od OpenAI-ja, ChatGPT-ja ili Anthropicovog Claudea, a ima jednaku sklonost halucinacijama koju pokazuju svi LLM-ovi. Jednostavno, u nastojanju da popune praznine u svojim podacima, daju lažne odgovore ili izmišljaju činjenice.
Prema NewsGuardu, platformi koja rangira vijesti i informacije na web stranicama, čak 30 posto rezultata DeepSeekova chatbota bile su pogrešne tvrdnje, u 53 posto slučajeva nije imao odgovore na pitanja, u usporedbi s 40 odnosno 22 posto koliko su bilježili oni na NewsGuardovoj listi top 10 vodećih.
Brojke otkrivaju i duboku nepouzdanost svih LLM-ova. DeepSeekov visok prag ne-odgovaranja na pitanja vjerojatno je posljedica njegove podložnosti cenzuri jer odbija, primjerice, omogućiti odgovore u stvarima koje Kina smatra osjetljivima ili gdje želi zabraniti pristup podacima. Pravi utjecaj DeepSeeka nije bio na tehnologiju nego na ekonomiju AI-ja.
Napravljen je na samo djeliću troškova i od inferiorne tehnologije u odnosu na vodeće chatbot modele. Američka zabrana prodaje Kini najnaprednijih čipova i opreme za njihovu proizvodnju, a koju je 2022. donijela Bidenova administracija, te je od tada nekoliko puta i pooštrena, osmišljena je kako bi uskratili Pekingu pristup vrhunskoj tehnologiji. Paradokaslno, kineske je znanstvenika potakla da postanu inovativniji.
DeepSeek je skinuo veo mistike koja je ranije obavijala AI. Silicijska dolina njegovala je sliku AI tehnologije kao čudesnog postignuća, a vodeće je figure častila epitetima proroka. Samoj tehnologiji bile su pripisivane gotovo magične moći, najavljujući čak i “generalnu umjetnu inteligenciju” – strojeve sposobne nadmašiti ljudske mogućnosti u bilo kojoj kognitivnoj zadaći – tvrdeći usput da je sve to nadohvat ruke.
Prošlog travnja, Elon Musk je predvidio da će umjetna inteligencija biti pametnija od čovjeka do kraja 2025. Sam Altman, CEO OpenAI-ja, najjače snage koja stoji iza trenutačnog generativnog AI buma, pričao je u siječnju da “već znaju kako napraviti AGI” i da ćemo već 2025. gledati prve AI agente kako se uključuju na tržište radne snage. Kritika je pokopala te najave.
No, kako jedno fantastično predviđanje propadne, drugo odmah nastavi njegov put. Takve tvrdnje daleko su manje pogonjene tehnološkim mogućnostima, a puno više političkim i ekonomskim potrebama. Biznis model umjetne inteligencije, čudno će zvučati, počiva na hypeu. To je također pristup koji nastoji unaprijediti AI manje kroz velika znanstvena otkrića nego kroz strategiju brutalne sile “povećanja” – izgradnja većih modela, korištenje većih skupova podataka i implementacija znatno veće računalne snage i manjeg financijskog opterećenja.
Razorna kvaliteta DeepSeeka leži u propitivanju tog pristupa, demonstrirajući da najbolji generativni AI modeli mogu nastati s puno više računalne moći, a s puno manje financijskih tereta. Da je nastao na nekom od američkih sveučilišta, DeepSeek bi također bio hvaljen, ali bez globalnog cirkusa koji ga je inače popratio. U podlozi te panike bio je strah od kineskog vlasništva i korijena.
Ipak, prevelika opsjednutost geopolitikom DeepSeeka može iskriviti lekcije koje iz njega izvlačimo. Obećanje o otvorenijem pristupu tako vitalnoj tehnologiji postaje podvedeno pod strah od njezinog porijekla. Zabrinutost oko privatnosti, cenzure i nadzora, s pravom pokrenuta modelom kao što je DeepSeek, može pomoći zamagliti stvarnost da takvi problemi muče svu AI tehnologiju. Naročito u vrijeme prijetećih trgovinskih ratova, u vrijeme prijetnje demokraciji, naše sposobnosti da balansiramo između hypea i straha dobivaju neku potpuno novu važnost.
