"Kako postati high-tech društvo" bila je tema okruglog stola održanog jučer u Umagu, tijekom posljednjeg dana Microsoftove konferencije WinDays14. Ima li Hrvatska šanse za uspjeh na tom području? Ministar rada i mirovinskog sustava Mirando Mrsić smatra da ima.

"Ja sam nepopravljiv optimist. Mislim da ima i potencijala, i želje, i volje, i mogućnosti, i onda nedostaje onaj skok prijeko, a to je nacionalni konsenzus. Mi uvijek gledamo u prošlost jer je to lakše nego gledati u budućnost – rekao je Mrsić, dodajući kako moramo definirati koje ključne tehnologije želimo razvijati.

Predsjednik Microsofta Ivan Vidaković rekao je da podržava konsenzus samo za strateške stvari. Ako ga se postavi za sve, dobit ćete jako niske kriterije, rekao je. Vidaković je rekao da treba mijenjati osnovnoškolsko obrazovanje, da matematika mora postati zabavni predmet, a IT uvesti već u prvom razredu.

Gledati prema van

Mrsić je rekao da tržište rada mora biti korektiv Strategije obrazovanja, koju je danas također na WinDaysu predstavio premijerov savjetnik za znanost Neven Budak. Jedan od problema u obrazovanju, smatra Mrsić, nalazi se u strukovnom obrazovanju jer se škola ne veže uz praksu. Dodao je kako je strategija na tom polju napravila veliki iskorak.

Ravnatelj Instituta Ruđer Bošković Tome Antičić rekao je kako je manjak financija problem mentaliteta.

"Da je mentalitet nacije progresivan, te bi se pare našle", rekao je Antičić koji smatra kako trebamo naći nešto i fokusirati se samo na to, i to tako da se nametne odozgo.

Jedan od sudionika okruglog stola, koji je inače moderirao Aleksandar Stanković, bio je Siemon Smid, stručnjak za transfer tehnologije sa Sveučilišta tehnologije u Tallinnu. Smid je rekao da se Estonija razlikuje od Hrvatske po tome što gleda prema van i kopira ono što je dobro te se internacionalizira. Situacija za Hrvatsku nije beznadna, rekao je, ali treba prestati gledati samo prema unutra.

Mrsić je rekao da smo tek sada krenuli u mijenjanje društva i načina razmišljanja te da još uvijek nismo u gospodarstvo uključili napredne tehnologije, za što će nam trebati jako puno vremena. Sredstva Europske unije će doći, ali treba ulagati samo tamo gdje možemo dobiti dodanu vrijednost, dodao je.

Magnet za najbolje

Smid je naveo primjer Luksemburga koji se tijekom sedamdesetih i osamdesetih suočio s odlaskom građana iz zemlje. Luksemburžani su taj problem riješili osnivanjem RTL-a i kupnjom satelita u SAD-u.

"Postavili su cilj i rezultat je jedan od najvećih uspjeha u satelitskom emitiranju", rekao je Smid.

Mrsić je naglasio kako je Hrvatska s prosjekom starosti od 41 godine jedna od najstarijih zemalja u Europskoj uniji. Rekao je kako se procjenjuje da će do 2030. ili 2040. godine u Hrvatskoj biti otvoreno 300.000 radnih mjesta koje nitko neće moći popuniti. Smid je uvjeren kako je imigracija važna za dobro gospodarsko stanje, navodeći primjer Njemačke koja privlači mnogo stranaca i uspješna je. Na to se nadovezao Antičić koji smatra da bi ulogu kakvu Njemačka igra za nas Hrvatska trebala igrati prema drugima. Rekao je možemo biti magnet za najbolje ljude iz Srbije, BiH, Kosova i Crne Gore.