Da su pametni gradovi mnogo više od tehnologije može se vidjeti u Kolumbiji. Hrvatima je Kolumbija trenutno najpoznatija po tamošnjem bogatašu Franku Kanayetu Yepesu, koji je na proljeće 2014. godine prvi prepoznao potencijal tvrtke Rimac Automobili i u nju uložio milijun dolara. Dok je jedan Kolumbijac tako potaknuo revoluciju u prometnoj industriji u Hrvatskoj, dvije godine ranije, u glavnom gradu Kolumbije Bogoti, tvrtka Prodigy Network pokrenula je globalnu revoluciju u građevinarstvu. Nov, pametan pristup urbanoj gradnji, koji koriste, ne ogleda se u tehnologiji već u načinu na koji je novi građevinski projekt financiran.

Bogotá Downtown (BD) Bacatá prvi je neboder na svijetu koji je financiran preko crowdfundinga, odnosno grupnog financiranja. Neboder ima 67 katova koji se uzdižu do 240 metara visine. Druga je najviša građevina u Južnoj Americi i najviša u Kolumbiji. Ima 111,5 tisuća kvadrata prostora u kojima su smješteni stanovi, hotel s 364 sobe, uredi i veliki trgovački centar. No, to nisu jedine brojke koje fasciniraju u ovom projektu. Ima on i lokalnu draž. To je prvi neboder koji se gradi u Kolumbiji u posljednjih 35 godina, a njegovu izgradnju inicijalno je financiralo čak 3800 građana Kolumbije. Danas je u projekt uključeno njih 5000, koji su još tijekom gradnje mogli trgovati svojim udjelima.

Ponos Kolumbije

Helen Wexler, direktorica Jnext-a, VC fonda koji je pokrenula uprava grada Jeruzalema (Jerusalem Development Authority) na konferenciji “Digitalna budućnost – Gradovi i stvarnost” što se održala u Zagrebu u lipnju upravo je primjer BD Bacatá istaknula kao suštinu onoga što donosi koncept pametnih gradova. Wexler je prema izboru časopisa Fortune jedna od 30 najutjecajnijih ljudi u Izraelu mlađih od 30 godina, a na popis je došla zahvaljujući nizu programa pomoću kojih je probudila tehnološku scenu u Jeruzalemu. No, da bi to učinila, kaže, tražila je najbolju praksu posvuda po svijetu pa tako i na mjestima koja bi bila neočekivana na prvu, poput kolumbijske Bogote.

“Prije pet godina BD Bacatá bila je tek primjer jedne radikalne ideje drugačijeg pristupa urbanom razvoju, ali danas, kad je taj neboder takoreći dovršen, vidimo da je to jedan od primjera što će se zapravo u narednim godinama raditi u onim gradovima koji su stvarno pametni”, kaže Wexler. Izuzmemo li jemenski Shibam, koji nazivaju Manhattanom Bliskog istoka zbog svojih nekoliko stotina nebodera starih i po 500 godina, suvremeni neboderi grade se tek posljednjih 130 godina. No, model gradnje uvijek se temeljio na investitoru koji je sam financirao gradnju da bi prodaja uslijedila kad bi se projekt pokrenuo ili dovršio. U tom su mu poslu uvijek pomogli prijatelji i poslovni partneri, banke i fondovi. Gradnja velikih građevina u urbanim sredinama dosad je bila prevelik zalogaj za jednog investitora.

No, Prodigy Network 2009. godine, tri godine prije početka gradnje u Bogoti, po modelu grupnog financiranja prikupio po 20 tisuća dolara investicije od 3800 ulagača. Nakon toga više nije bio problem privući još sredstava do traženih 170 milijuna dolara. Posebno stoga što su ulagači mogli prodavati svoje udjele, slično kako to danas za investicije u male i srednje poduzetnike u Hrvatskoj nudi Funderbeam SEE. Projekt grupnog financiranja BD Bacatá bio je pak toliko popularan da su mali, grupni ulagači svoju investiciju podebljali i do 40 posto, i prije nego je ove godine neboder dovršen. Vođenje posla bilo je odrađeno pak toliko školski da je i većina građevinara namirila svoja potraživanja, također prije nego je neboder dovršen do kraja.

U Hrvatskoj nelegalno

U većini država pa tako i u Hrvatskoj takav bi oblik gradnje bio u sivoj zoni. Štoviše, u Hrvatskoj je grupno financiranje nelegalno za sve osim za humanitarne akcije i zabavu. Tako možete skupljati novac za pomoći bolesne, za bojanje škole ili ako želite istrčati maraton. No, gradnja zgrada, ulaganja u mala i srednja poduzeća, kao u slučaju Funderbeama SEE, ili pak skupljanje novca za lansiranje nekog proizvoda, primjerice na Kickstarteru i Indiegogu, to se sve ne može legalno napraviti u Hrvatskoj. Barem ne u cijelosti. Nužno je iskoristiti prednosti koje je donijelo članstvo Hrvatske u EU. To znači kampanja grupnog financiranja može se organizirati i najaviti iz Hrvatske, ali sve ostalo se formalno mora provesti u drugim članicama Unije gdje je to legalno. Znači crowdfunding platforme moraju biti u Estoniji, Velikoj Britaniji itd. U Kolumbiji, ali i u SAD-u, odakle je inicijalno došla tvrtka Prodigy Network, to je bilo moguće napraviti legalno, i to u cijelosti, još 2012. godine. U SAD-u je to omogućio JOBS Act. Europska Komisija zbog toga planira u narednim godinama nametnuti crowdfunding kao legalni oblik financiranja svim članicama Unije pa tako i Hrvatskoj.

Tvrtka Prodigy Network je do sada kroz crowdfunding prikupila više od pola milijarde dolara od 6500 investitora. Ukupno upravlja imovinom vrijednom više od 800 milijuna dolara, a najvažniji projekti na kojima radi trenutno su na Manhattanu. Prodigy Network se, naime, specijalizirao u tome da “običnim” Njujorčanima omogući da sudjeluju u velikim građevinskim projektima na svom otoku, a da pri tome ne moraju biti bogataši kalibra Donalda Trumpa. Svoju prvi projekt realizirali su 2015 godine. Od ulagača iz 11 država privukli su u prosjeku po 80 tisuća dolara investicije. S ukupno 12 milijuna dolara financirali su izgradnju jedne manje stambene zgrade, a povrat koji daju svojim ulagačima je 15 posto godišnje. Helen Wexler, direktorica Jnext-a kaže da je Prodigy Network bio inspiracija talijanskoj Firenci da tako obnovi jednu crkvu. Dodaje da je crowdfunding nekretnina postao globalni trend.

“Crowdfunding platforme poput Citizinvestora u SAD-u i Spacehivea u Velikoj Britaniji ukazuju da su građani iznimno motivirani sudjelovati u takvim projektima. Uostalom, treba se podsjetiti da je jedan od najpoznatijih spomenika na svijetu Kip Slobode u New Yorku financiran upravo kroz crowdfunding, samo se to tada drugačije zvalo”, kaže Wexler.

Globalni trend

Dodaje da danas postoji više od sto platformi za crowdfunding nekretnina. Prema podacima agencije Crowdsourcing ove godine očekuje se da će se tako prikupiti 3,5 milijardi dolara kapitala. Do 2025. godine to će biti tržište vrijedno više od 300 milijardi dolara. Wexler pojašnjava da to unosi dinamiku na tržište, jer spušta barijeru manjim investitorima da uđu u financiranje ovakvih projekata. Umjesto, nekoliko milijuna dolara ta se barijera spušta na nekoliko desetaka tisuća dolara.

“Priča je ipak mnogo šira, jer u dinamičnom novom svijetu nekretnina imate veću potrebu za vizualizacijom i kvalitetnijim upravljanjem prostorom, a to stvara potrebu za novim rješenjima i startupima u području archi-techa, odnosno novim arhitektonsko-tehnološkim tvrtkama”, kaže Wexler. Navodi da se i sama bavi tom idejom, jer sudjeluje u jednom timu koji za NASA-u radi na stvaranju novih materijala koji će omogućiti 3D printanje građevina na Mjesecu. Hvali se da su uspjeli razviti jedan vrlo čvrst kompozitni materijal, te je tim u kojem sudjeluje, ušao u uži izbor za idući krug NASA-inog natječaja.

“Uz stvaranje novim materijala koji će omogućiti 3D printanje građevina, za stvaranje novih, pametnih gradova bit će nam nužne tehnologije poput virtualne stvarnosti da bi jednostavno mogli vizualizirati i modelirati buduće urbane prostore. Jednako tako trebat će nam tehnologije koje će skupljati podatke o tom novom okolišu te rješenja koja će nam omogućiti da radimo s tim podacima, što su sve prilike za startupe”, kaže Wexler.

Navodi da se građevinarstvo trenutno promatra kao nešto statično i trajno. No, ističe, da su Kinezi u posljednjih godinu-dvije pokazali da već postoje tehnologije koje omogućuju 3D printanje kuća na dosad nezamisliv način. Kineska tvrtka HuaShang Tenda uspjela je tako 3D isprintati jednokatnicu koja može izdržati potres magnitude 8 stupnjeva po Richteru.

Prostor kreativnosti

Usto, prilikom printanja zidova odmah se printaju i sve cijevi pa ih nije potrebno naknadno postavljati. Trenutno za taj posao treba 45 dana. No, Kinezi su lani pokazali da imaju tehnologiju 3D printanja zidova koja omogućuje da se u roku od 24 sata izgradi deset 3D printanih i potpuno funkcionalnih domova.

“Znači već imamo tehnologije koje omogućuju i brzu i sigurnu gradnju, a čekajte samo kad se toga dohvate umjetnici i arhitekti”, sa smiješkom kaže Waxler. Arhitektura koju danas vidimo, pojašnjava, zbog cijene često je prisiljena na kompromis. No, 3D printanje će pojeftiniti gradnju do te mjere da će omogućiti potpuno nove urbane vizure.

“Kad crowdfundingu, VR-u, big dati i 3D printanju dodao još robote onda će revolucija koja sada stiže u građevinarstvo doseći svoj puni potencijal. Nema smisla da ljudi prenose cigle ili da rade vrlo opasne poslove na gradnji nebodera i drugih građevina, ako to mogu napraviti strojevi. Ako u Ruandi već danas dronovi mogu samostalno dostavljati lijekove nema razloga da u budućnosti ne postanu jednako važni u građevinarstvu, a time i u nekom novom, pametnijem pristupu razvoju gradova budućnosti”, zaključuje Wexler.