Zagrebačka tvrtka Knopso krenula je 2010. u razvoj virtualne valute koja je danas poznata kao vingd i trenutno ima oko 200 tisuća korisnika u Hrvatskoj te gotovo milijun u Sjedinjenim Američkim Državama. Popularnost vingda je porasla dovoljno da je lani i tvrtka rebrendingom preuzela ime svojeg brenda – Vingd.

Kako nam pojašnjava Mislav Malenica, predsjednik Uprave hrvatskog Vingda te glavni i izvršni direktor tvrtke Vingd Inc. koja je 2012. osnovana u SAD-u u Palo Altu (hrvatski Vingd je postao njihova podružnica), na ideju o stvaranju virtualne valute su došli zahvaljujući trendovima na internetu.

"Htjeli smo odgovor na pitanja: je li piratstvo dobra ili loša stvar, zašto ne možemo gledati filmove i slušati glazbu preko interneta iako to ima potpunog smisla i tehnički je lako izvedivo? Zašto ponekad imamo osjećaj da su se novine i televizija počele pretvarati iz sredstava javnog informiranja u prodajne kanale, zašto više ne mogu gledati nogomet na televiziji, a plaćam pretplatu, zašto umjesto da takve stvari postaju bolje, jeftinije i jednostavnije imamo osjećaj da neke od njih postaju nekvalitetnije, skuplje, a ponekad i nemoguće?" objašnjava Malenica što ih je ponukalo da pokretanu svoj projekt. U njega su dosad uložili više od milijun kuna, a očekuju se dodatne investicije na američkom tržištu, prije svega iz venture capital fondova – investitora koji su spremni na rizičnije investicije.

Jeftinije od piratstva

Pojašnjava da se ekonomija dugo bazirala na pretpostavci da je teško kopirati tuđi proizvod, da je skupo i distribuirati takve kopije, a kada se rijetki i odvaže na tako nešto, pravni sustav će ipak zaštititi proizvođača. U takvoj situaciji jedini način da se dođe do određenog proizvoda je bila kupnja preko dostupnih, legalnih kanala, ali u Vingdu ističu da sve te pretpostavke za neke industrije već dugo – nisu točne. Primjerice, digitalni sadržaji i usluge lako se kopiraju i gotovo besplatno distribuiraju, a pravna zaštita nema nikakvog smisla u situaciji kada više od 95 posto ljudi ne plaća za sadržaje na internetu i smatra tako nešto nepotrebnim i besmislenim, dok će istodobno konkurencija ponuditi besplatan "dovoljno dobar" proizvod.

"Nitko nije imao plan za ovakvu situaciju i sve što smo zadnjih 10 godina vidjeli su zakrpe kojima se pokušalo stare poslovne modele bazirane na pretpostavci koja više ne vrijedi, održati na životu. Razmislili smo kako treba izgledati taj plan koji će uzeti u obzir činjenicu da se sadržaj od kopiranja više neće moći zaštititi. Shvatili smo da piratska kopija, iako je besplatna, ipak ima cijenu. Tu cijenu nije moguće uvijek izraziti u novcu jer se sastoji od neizvjesnosti, od vremena, truda i znanja koje je potrebno uložiti da bi se došlo do nje, od lošije kvalitete kopije i činjenice da se tako nešto obično smatra ilegalnim i nemoralnim.

Naša hipoteza je bila: ako uspijemo ponuditi proizvod za nižu cijenu od cijene 'besplatne' kopije, ljudi će ga opet kupovati direktno od proizvođača. Kako se cijena 'besplatne' kopije ne može izraziti u novcu, tako se ne može izraziti ni cijena po kojoj mi nudimo proizvod. Tako je nastao vingd, mjerna jedinica za nešto što nije novac, a opet je jasno da ima vrijednost", tumači Malenica.

Uzori za ovaj projekt su im bili Skype, Spotify, Hulu, Pandora, Netflix, neke od tvrtki koje su među prvima shvatile da problem industrije nije tehnologija već poslovni model. To su svojim poslovanjem i dokazale te na taj način utrle put i za ostatak industrije.

"Želite li imati najbogatiju glazbenu kolekciju na svijetu ne morate mjesečno trošiti tisuće dolara na kupovinu glazbe. Za 10 dolara mjesečno uz Spotify ćete na raspolaganju imati svu glazbu svijeta, kad god to želite i na bilo kojem uređaju. Spotify je pokazao da ukoliko korisniku pružite kvalitetnu uslugu za normalnu cijenu, skidanje piratske glazbe učinit će mu se preskupim iako je besplatno. Navedene tvrtke prošle su jako težak put u proboju na tržište jer su se konstantno morale boriti s dogmama o tome kako se radi posao u tim industrijama", pojašnjava. Vingd je, kažu, poslovni model koji omogućava partnerima da u vrlo kratkom roku i s minimalno ulaganja dođu do onoga u što su npr. Spotify i Netflix morali uložiti milijune dolara. Uspješno rješava pitanje kako zadržati korisnike, a u isto vrijeme što efikasnije monetizirati uslugu.

Za razvoj tri godine

Ovaj proces se bazira na složenom matematičkom modeliranju i analizama velikih količina podataka u kratkom vremenu. A kako je našim partnerima često najveći konkurent besplatna kopija, bilo je potrebno i potpuno redefinirati pojmove rizika, prijevare te osigurati mnogo efikasnije mehanizme monetizacije korisnikovog vremena. Sam razvoj platforme trajao je oko tri godine. "Naš najveći izazov bio je jednu ovako složenu platformu upakirati u nešto što će korisnik smatrati intuitivnim i jednostavnim za korištenje. Izabrali smo formu virtualnog novca.Dakle, vingd nije novac, elektronički novac ili virtualna valuta, već novi poslovni model, ali je krajnjim korisnicima namjerno prikazan u takvoj formi jer korisnici već znaju što se i kako radi s novcem te smo time značajno ubrzali proces prihvaćanja vingda.

Brojka od gotovo 200.000 korisnika u Hrvatskoj jasno govori o tome. Nije teško primijetiti da i samo tržište na vingd reagira odlično. Prije godinu dana bilo je nezamislivo da nacionalna TV kuća na ovaj način monetizira premijerne epizode serije na internetu, a najveći telekom premium sportski sadržaj", kaže Malenica.Planiraju nastaviti u jakom ritmu. Neki od projekata koji će se u sljedećih nekoliko mjeseci pojaviti na tržištu neće ostaviti korisnike ravnodušnima, najavljuje. Osim Hrvatske, Vingd ima velika očekivanja i od američkog tržišta na kojem očekuju ekspanziju.

Malenica očekuje da će do kraja godine premašiti milijun korisnika u SAD-u. Američko tržište im je u fokusu i s njega će pokušati djelovati globalno. No, naglašava da će Hrvatska u čitavom projektu igrati važnu ulogu.

Fokus SAD, Hrvatska za test

"Hrvatska je mjesto na kojem se proizvod testira i priprema za američko tržište koje nam je fokus i takva će strategija uvjetovati i naše poslovne rezultate na ovom tržištu. Hrvatsku vidimo je kao mjesto na kojem ćemo i dalje zapošljavati inženjere, ulagati u znanje i dok god uvjeti za to budu povoljni, razvijati proizvod. Lansirat ćemo nove projekte i servise s kakvima se tržište ranije nije susretalo i u tom smislu širiti portfelj partnera koji su spremni na takve korake. Štoviše, većinu novih projekata koji su u planu za američko tržište odmah ćemo pokretati i u Hrvatskoj, čime bismo na neki način htjeli ispraviti situaciju u kojoj se Hrvatsku zbog njene veličine katkad u potpunosti zaobilazi", kaže Malenica.

Monetizacija digitalnog sadržaja  

Najotporniji je bitcoin

Virtualna valuta sama za sebe ne nosi vrijednost. U to se najbolje uvjerio Facebook koji je pokušao iskoristiti svoj veliki doseg i na te mišiće uvesti virtualnu valutu kao jedino sredstvo plaćanja. Od početka je bilo očito kako ona ni korisnicima ni partnerima ne nosi dovoljno benefita te je prošle godine ugašena. Vjerojatno najotpornija opća virtualna valuta je bitcoin. Svoju slavu i dugovječnost temelji na odličnoj priči i matematičkoj podlozi koja je ovoj valuti osigurala vjerne štovatelje u developerskim krugovima. Razlozi zašto se koristi uglavnom se svode na: znatiželju, otpor prema državi, anonimnost, mogućnost da je računalo samo zaradi. Nemoguće je skalirati njenu upotrebu. Primjeri kada virtualna valuta ima smisla su kada je zapravo alat kojim se realizira poslovni model. Odličan primjer je Zynga koja je na temelju svoga sustava dualnih valuta stvorila iznimno profitabilan posao čija se vrijednost mjeri u milijardama dolara. Od ostalih inicijativa u monetizaciji digitalnog sadržaja svakako treba spomenuti freemium poslovni model kao značajan iskorak u odnosu na pretplatničke modele te složenije inačice ovog modela kao što su metered paywall kojeg npr. koristi NYT za monetizaciju svoga sadržaja.