Uskoro, na jesen, pokrenut će biti novi interdisciplinarni diplomski studij “Primijenjena kognitivna znanost”. Ovaj inovativan studiji, na čijem se razvoju radilo čak četiri godine, predstavlja sinergiju društveno-humanističkih i tehničkih znanosti, a cilj mu je stvoriti stručnjaka koji će biti veza između znanosti i industrije te inovatora koji dobro razumije odnos čovjeka i tehnologije.

S razvojem tehnologije kojem trenutno svjedočimo jasno je da će znanja koja ovaj studij daje biti sve važnija i potrebnija na tržištu rada. To je, između ostalog, i njegova posebnost. Naime, dobro je poznato da hrvatski obrazovni sustav kaska za trendovima na tržištu rada, dok će ovaj, a koji zajednički pokreću Filozofski fakultet u Zagrebu (FF) te Fakultet elektrotehnike i računarstva (FER), biti ne samo u toku, već i ispred vremena.

Voditelji studija, Renata Geld, profesorica s FF-a te Dario Bojanjac s FER-a, u intervju za Poslovni dnevnik, objašnjavaju da uskoro neće biti dovoljno samo znati napraviti sustav umjetne inteligencije već ćemo morati znati kako sustav i zašto nešto radi te kako ga izgraditi da radi to što bi trebao raditi. Sve će to znati budući magistri primijenjene kognitivne znanosti.

Kako je došlo do pokretanja novog diplomskog studija Primijenjena kognitivna znanost?
Renata Geld: Filozofski fakultet je prije nekoliko godina dobio veliki razvojni projekt kojem je cilj bio razviti nove studije, reformirati postojeće te dodatno razviti sustav za osiguranje kvalitete sveučilišne nastave. Pored toga, na fakultetu smo 2018. pokrenuli Forum za kognitivnu znanost koji je ugošćavao svjetske i domaće znanstvenike koji se bave različitim interdisciplinarnim pitanjima koji pripadaju heksagonu kognitivne znanosti.

Navedeno je senzibiliziralo nastavnike i tadašnju upravu na važnost ove interdiscipline. Profesor Bagić, tadašnji prodekan za znanost i međunarodnu suradnju, podržao je moju ideju da kognitivna znanost bude jedan od studija koji ćemo razvijati. Sljedeći korak je bio odabrati smjer te krenuti u smislu težišta studija.

Smatrala sam da bi bilo dobro napraviti sinergiju društveno-humanističkih i tehničkih znanosti te je stoga, naravno, FER kao partner bio glavna opcija budući da je računarstvo kao disciplina od samih početaka, a i danas, temeljna sastavnica kognitivne znanosti. Tada je krenuo razgovor s ljudima na FER-u koji imaju svestranosti, znanja, disciplinarnog i interdisciplinarnog, te volje da krenu u ovaj akademsko-inovacijski pothvat (Dario Bojanjac, Ana Sović Kržić i Alan Jović).

Na FF-u su nam se pridružili Diana Tomić, Ivana Hromatko i Mirjana Tonković. Time smo “pokrili” područje jezika i govora te područje ljudske kognicije, dakle psihologiju. Tijekom rada su se toj inicijalnoj radnoj skupini priključili i Matija Jelača, kolega iz Pule, te Sanja Kišiček, kolegica s FF-a koja se bavi aspektima kolaboracije.

Koliko ste dugo radili na programu studija i koliko ga je bilo zahtjevno kreirati budući da spaja vrlo različite znanstvene discipline?
Dario Bojanjac: Na projektu smo radili ukupno četiri godine. Spajanje disciplina je uvijek zahtjevno, ali je nešto lakše ako krenete onako kako bi se uvijek trebalo kretati kada se osmišljava i reformira obrazovanje: s jedne strane od potreba i kretanja na tržišta rada, odnosno onoga što govore poslodavci, te što se identificira kao potreba društva, a s druge strane od onoga što kaže suvremena znanost.

Mi smo krenuli upravo tako jer smo prvo radili na novom standardu zanimanja koji podrazumijeva razgovore s poslodavcima. No prije toga smo imali i jedan važan pretkorak, a to je da smo istražili što i gdje rade alumni sličnih programa vani, u Americi i europskim zemljama koje imaju slične programe, a zatim smo njihove djelatnosti mapirali na Hrvatsku, identificirali o kojim je kompanijama i poslodavcima riječ ovdje kod nas te s njima razgovarali.

Saznali smo što im treba, što im nedostaje, izmijenili iskustva i saznanja. Zatim smo navedeno formulirali u ključne poslove i kompetencije, timski, kroz prizmu svih disciplina te kroz prizmu znanstvenih saznanja i projekcija za budućnost. Tijekom rada su se inicijalnoj radnoj skupini priključili i Matija Jelača, kolega iz Pule, te Sanja Kišiček.

Kako ste posložili program studija?
Geld i Bojanjac: Studenti na prvoj godini imaju tzv. startup kolegije koji ih uvode u discipline koje nisu imali kroz svoj preddiplomski studij. Koje kolegije će pohađati zavisi o ulaznim kompetencijama odnosno što su završili kao preddiplomski studij. Općenito gledajući, studij smo koncipirali tako da ima kolegije koji su disciplinarni, interdisciplinarni te one koji su fokusirani na tzv. soft skills, dakle na razvoj nekih općekognitivnih, društvenih i komunikacijskih vještina.

Na drugoj godini studija imamo interdisciplinarne module koji studente smisleno usmjeravaju te ih vode k razvoju i očvršćivanju interdisciplinarnih kompetencija. Na kraju, ali ne i najmanje važno, studenti će tijekom studija aktivno sudjelovati u konkretnim inovacijskim procesima koji se odvijaju unutar postojećih kreativnih ekosustava, kao što je npr. Venture Builder Nuqleus.

Obrazovanje koje neće djecu naučiti kako koristiti ChatGPT ili slične alate pri rješavanju problema bit će loše obrazovanje i uzaludno potrošeno vrijeme/Shutterstock

Koji je njegov cilj?
Geld: Cilj je stvoriti stručnjaka koji će biti veza, medijator između znanosti i industrije, inovator koji razumije interdisciplinarna pitanja, osobito ona vezana za odnos čovjeka i tehnologije.

Koja će znanja i vještine studenti dobiti?
Bojanjac: Student će imati znanja koja su sinergija tehničkih i društveno-humanističkih znanja iz područja psihologije, lingvistike, računarstva i umjetne inteligencije, antropologije i filozofije, te temeljnih znanja iz područja neuroznanosti i iz područja kognitivne znanosti kao integrirane interdiscipline. Pored toga će razviti vještine timskog rada i kolaboracije, kreiranja inovacijskog procesa, projektnog rada, te komunikacije u poslovnom okruženju.

Koliko su ovakvi studiji rašireni u Europi i svijetu i zašto je važno podučavati i učiti kognitivnu znanost?
Geld i Bojanjac: U Europi i SAD-u ima dosta studija kognitivne znanosti s raznim težištima. Međutim, ima vrlo malo studija koji su koncipirani kao naš studij. Jedan od razloga je vjerojatno činjenica da se vrlo teško kreiraju studiji koji pomiruju ne samo veći broj disciplina već su i usmjereni na razvoj vještine koje se tradicionalno razvijaju tek kada se dođe na tržište rada.

Naša je ideja bila imati stručnjaka koji će već na studiju naučiti komunicirati u timu, rješavati probleme iz različitih perspektiva, znati slušati druge, biti kreativan, a da u isto vrijeme razvija interdisciplinarna znanja nužna za održiv razvoj društva, osobito suživot čovjeka i napredne tehnologije. Istraživanja baš u području kognitivne znanosti govore u prilog interdisciplinarnosti kao temeljnog preduvjeta za kreativnost te time i inovaciju.

Evolucijski se čovjekova kreativnost pojavila u trenutku kada je u radnoj memoriji svoga uma mogao držati dvije naizgled oprečne i nespojive ideje. Izgradnja znanja koja počiva na povezivanju je nešto čemu moramo težiti. Nadamo se da će naš studij na određeni način dati smjernice i prema razvoju ovakva pristupa na nižim razinama obrazovanja.

U kojim će područjima studenti nakon studija moći razvijati karijere?
Geld i Bojanjac: Karijere magistra za primijenjenu kognitivnu znanost mogu se ostvariti u područjima umjetne inteligencije, analize podataka, jezične analize, kognitivne robotike, vizualizacije, digitalne komunikacije, obrazovnih tehnologija, dizajna igara, dizajna multimedija, dizajna i razvoja proizvoda, ljudskih resursa, upravljanja projektima, razvoja softvera, korisničkoga iskustva, istraživanja i razvoja te inovacija u širem smislu.

Kakve su potrebe tržišta rada, posebno našega, za ljudima takvog profila i znanja?
Geld i Bojanjac: Razvojem novih tehnologija dolazi do sve veće potrebe za dobrim korisničkim sučeljem, interakcija čovjeka i stroja postaje baza većine poslova, a sposobnost rada u interdisciplinarnim timovima osnova je funkcioniranja u bilo kojem startupu. Pojavom ChatGPT-a potpuno se mijenja način pristupanja i rješavanja problema.

Jednako kao što je i pojava džepnog kalkulatora omogućila inženjerima kreiranje novih proizvoda tako će alati poput ChatGPT-a omogućiti lakše rješavanje problema svima, ali će više nego ikada biti potrebno znanje i to znanje kako problem podijeliti na dijelove koje možemo predati takvom alatu, ali morat ćemo moći i prepoznati točno rješenje u šumi informacija koje će nam ChatGPT dati.

Obrazovanje koje neće djecu naučiti kako koristiti ChatGPT ili slične alate pri rješavanju problema bit će loše obrazovanje i uzaludno potrošeno vrijeme te djece. Upravo tu prilagodbu želimo postići studijem Primijenjena kognitivna znanost. Svojim interdisciplinarnim obrazovanjem magistri primijenjene kognitivne znanosti bit će sposobni prilagoditi se promjenama, bit će medijatori između korisnika s jedne strane i specijaliziranih stručnjaka s druge strane i imat će čvrstu bazu znanja na kojima će se graditi industrija budućnosti.

Uskoro neće biti dovoljno samo znati napraviti neki sustav umjetne inteligencije nego ćemo morati znati kako taj sustav radi i zašto nešto radi te kako ga izgraditi da radi to što bi trebao raditi. Magistri primijenjene kognitivne znanosti moći će sudjelovati u svim tim koracima.

Koji su uvjeti upisa studija Primijenjena kognitivna znanost?
Geld: Završeni preddiplomski studij iz područja tehničkih, društveno-humanističkih ili prirodnih znanosti, interes za pitanja vezana za odnos čovjeka i stroja, odnosno općenito sklonost prema interdisciplinarnim pitanjima, te dobro znanje engleskog jezika. Studenti će za prijavu na studij morati pripremiti motivacijsko pismo, opisati sve svoje izvannastavne aktivnosti i čime se bave, te proći razgovor s nastavnicima, dakle proći intervju. Naši uvjeti su osmišljeni tako da uzimaju u obzir ne samo ocjene već studenta kao mladog čovjeka sa svim svojim znanjima i interesima.

Koliko ćete studenata primiti i kakav je trenutno interes studenata?
Bojanjac: Primat ćemo 30 studenata, a interes je izgleda jako velik. Sudimo prema preko 300 studenata koji su došli na prvo predstavljanje programa na FER, a i prema broju studenata koji se prijavljuju za drugo predstavljanje koje se održava na FF-u 18. svibnja. Ovim putem pozivamo i sve zainteresirane na novo događanje. Znali smo da će interesa biti, ali nismo mogli pretpostaviti da će ga biti ovoliko. Primili smo preko 350 mailova studenata, ali i maturanata, poslodavaca, novinara. Očigledna je potreba za novim studijima i novim znanjima.

Ako interes bude veći od upisnih kvota (a čitam da je veliki interes) kojim ćete se kriterijima voditi pri odabiru najprikladnijih kandidata?

Geld: Kao što je već spomenuto, gledat ćemo kako student sebe vidi u interdisciplinarnom svijetu, u problemskim situacijama, u inovacijskim procesima, te kakav mu je stav o potencijalnim izazovima u odnosa čovjeka i stroja. Uzet ćemo u obzir sve relevantno čime se student bavi izvan studija, razgovarat ćemo sa svim kandidatima kako bismo procijenili motivaciju za studij, itd.

Kakvi su planovi daljnjeg razvoja studija?
Bojanjac: Studij će se sigurno mijenjati kako se mijenjaju potrebe studenata, kako se mijenja tržište rada te kako napreduje znanost i tehnologija. Pored toga, plan je osmisliti specijalistički studij koji bi se nadovezivao na ovaj studij te slobodne module koji bi bili oblik cjeloživotnog obrazovanja za sve koji su već diplomirali, bez obzira kada i gdje. Plan je i popularizirati kognitivnu znanost među srednjoškolcima te otvoriti oblike suradnje sa širom zajednicom, ne samo s poslodavcima.v