Dolaskom raznih alata umjetne inteligencije (AI) poput Barda, Claudea, MidJourneyja, a ponajprije ChatGPT-a, diglo se mnogo ‘prašine’ oko AI. U samo dva mjeseca javna verzija ChatGPT-a dosegla je 100 milijuna korisnika i tako ‘demokratizirala’ umjetnu inteligenciju na dosad neviđen način, a pritom postala i daleko najbrže rastuća aplikacija ikad. Zbog takvog razvoja događaja mnogi se počeli postavljati pitanje je li ovo još samo jedna tehnološka pompa ili je stvarno riječ o ‘game-changeru’? Mi smo to pitanje postavili stručnjacima i vodećim ljudima tehnoloških kompanija u Hrvatskoj.

Jednostavno i intuitivno

Emil Barić, Project Manager u CADCAM-u

Emil Barić, Project Manager u CADCAM-u ističe kako je u današnje vrijeme lako dostupnih informacija svaka značajnija promjena ili napredak u području IT industrije snažno medijski popraćena. “Razlog za to je što je IT danas društveno, gospodarski te financijski svakako aktualna i atraktivna tema. Upravo ta dostupnost, brzo dijeljenje informacija i uključivanje široke javnosti jest razlog nastanka povremenih “hypeova” oko pojedine tehnologije. ChatGPT u tom pogledu nije bio iznimka. Kao što mu kratica GPT u imenu govori – generative pre – trained transformer, za adekvatno funkcioniranje tehnologije potrebna je dovoljna količina povijesnih informacija na temelju kojih algoritam može donijeti određenu odluku, generirati informaciju i sl. Samim time, osnova funkcioniranja tehnologije jednaka je osnovi svake druge metode bazirane na numerici; ako su ulazni podaci neadekvatni mi ćemo dobiti izlazni podatak ali upitne kvalitete. Porastom baza podataka, redovnim ažuriranjem i kontrolom njihove kvalitete dobit ćemo snažan alat koji nam može biti od velike koristi u različitim zadacima širokog spektra složenosti. Shodno tome, prisutnost ChatGPT-a i drugih AI alata više treba promatrati kao postepenu evoluciju nego trenutnu revoluciju”, smatra Barić.

Ivan Sivrić, izvršni partner za razvoj u DignetSoftwereu, kaže kako se na dolazak ChatGPT-a može gledati dvojako. “S jedne strane ChatGPT nije donio ništa novo u smislu tehnologije. I prije njega u IT sektoru su pojmovi poput Big Data, Machine Learning i AI bili uvelike poznati i o njima se već dugo govori, traži se mogućnost njihove primjene, te se između ostalog te tehnologije i primjenjuju u pojedinim područjima. Ono što je ChatGPT napravio bih usporedio s pojavom Apple iPhonea. Tehnologija koja je i prije postojala je implementirana u cjelinu koja je dostupna širokim masama, te je prezentirana na do sada neviđen način. Tako je mnogo više korisnika dobilo pristup nečemu novom, interesantnom i naprednom, te ono što je od presudne važnosti, svidjelo im se to što su vidjeli. Da nastavim daljnju usporedbu, mislim da bi ChatGPT zaista mogao biti ‘game changer’ jer je već sada stvorena pristojna baza korisnika koji su zainteresirani za mogućnosti korištenja proizvoda”, kaže Sivrić i nadodaje kako još preostaje vidjeti u kojem smjeru će ići razvoj i primjena same tehnologije. Vjeruje da će ključ uspjeha kao i inače biti mogućnost monetizacije same usluge i količina ulaganja koju će zainteresirane strane biti spremne prihvatiti.

Barbara Peranić iz Ureda Eu parlamenta u HR

Ivanka Vranješ, Director of software engineering – Hospitality and Government u Serengetiju, ističe kako umjetna inteligencija dramatično mijenja način na koji koristimo tehnologiju i komuniciramo s njom, ali pojaviše zbog načina na koji razmišljamo o njoj i načina na koji je primjenjujemo. “Rješenja koja se baziraju na AI, kao što su ChatGPT, vrlo su jednostavna i intuitivna za korištenje iako su sama po sebi kompleksna, odnosno pozadina je kompleksna. Prvi puta ljudskim rječnikom komuniciramo s računalima, a ne strukturiranim programskim jezikom”, objašnjava Ivanka Vranješ i dodaje kako nam umjetna inteligencija može pomoći u rješavanju kompleksnih problema, ali i potpuno preuzeti određene poslove i smanjiti ili potpuno zamijeniti ljudski rad tamo gdje je to moguće. “Uz to, budući da AI ima sposobnost učenja, sigurno će pripomoći i pri inovacijama u raznim granama života i industrije. Mada se prema načinu na koji se trenutno u medijima govori o AI, iz perspektive osobe koja je 28 godina u developmentu, može činiti da je njen utjecaj preuveličan. Iako, neosporno je da će svakako biti značajna u svim sferama života u budućnosti. Ovaj trenutak je bio neizbježan čim smo razvili matematičke metode, računala i digitalizirali sadržaj”, smatra Ivanka Vranješ. Gordan Kožulj, direktor u Deloitteovu odjelu poslovnog savjetovanja, kaže kako razvoj umjetne inteligencije traje već više od četrdesetak godina te je u nišnim segmentima pojedinih industrija AI duboko integrirana u poslovanje.

“Tako nije iznenađenje da se već cijelo desetljeće koristi u financijskoj industriji posebice u segmentu trgovanja financijskim instrumentima. Naime, računala pokretana umjetnom inteligencijom brzo i učinkovito donose odluke i izvršavaju financijske transakcije. Međutim, prosječna osoba nije bila direktno i svakodnevno izložena kontaktu s AI sve do lansiranja ChatGPT-a. Za mnoge je upravo ChatGPT donio osvještenje o primjenjivoj i transformirajućoj moći umjetne inteligencije. Čak i oni koji se sjećaju kada je 1997. IBM-ov ‘Deep Blue’ pobijedio svjetskog šahovskog prvaka Garija Kasparova, postavši prvi program koji je pobijedio ljudskog šahovskog prvaka, imali su dojam da se radi o ‘igrici’ radije nego složenom ‘inteligentnom sustavu’ čiji model će u budućnosti biti široko primjenjiv. Umjetna inteligencija je uistinu ‘game-changer’ jer postaje temeljna tehnologija budućnosti”, konstatira Kožulj.

Svi će profitirati

Član Uprave za operacije u Omega Softwareu Željko Tandarić, smatra kako je ova, kao i svaka druga tehnološka novina, digla dosta prašine. “Ovo se događa neovisno o tržištu i točki u vremenu. Sjetimo se CD-ova koji su zamijenili vinil ploče, shopping centara koji su skoro potpuno zatvorili sve lokalne dućane, Ubera koji je iz korijena promijenio tržište usluge prijevoza. Svaka od tih promjena se događala postupno i svaka je pronašla neki novi optimum – tržište vinila je ostalo za zaljubljenike u ploče, lokalni dućani su prilagodili ponudu, a usluge prijevoza su postale puno kompetitivnije i dostupnije. Jednako tako, ChatGPT donosi novosti, od kojih su neke stvarno odmah korisne (npr. brzo sažimanje podataka iz teksta, review programskog koda do neke mjere, brzo uobličavanje informacija u čitljivi oblik), a za neke će trebati proteći još vremena da sazru”, navodi Tandarić i napominje da je razlika s ChatGPT-om u tome što on napreduje eksponencijalnom brzinom.

“Prije dvije godine je jedva znao govoriti, danas može prolaziti ispite na sveučilištima, a sutra, tko zna… Kako god, siguran sam da ćemo, unatoč kratkoročnim promjenama u profilu poslova ili dosadašnjim praksama, dugoročno svi od toga profitirati, jer će nekad nevjerojatne stvari postati ne samo moguće nego i normalne”, smatra Tandarić.

Ne može zamijeniti ljude

David Burcar, direktor tvrtke Vanado, mišljenja je da uzbuđenje oko umjetne inteligencije nije samo tehnološka pompa koja je potaknuta izlaskom ChatGPT-a, već je stvarno riječ o ‘game-changeru’. “ChatGPT, kao jedan primjer napredne AI tehnologije, ima značajan utjecaj na mnoge industrije i područja. One imaju potencijal da poboljšaju način na koji ljudi komuniciraju s računalima i digitalnim sustavima. ChatGPT može generirati razumne i koherentne odgovore na širok raspon pitanja i pomoći korisnicima u rješavanju problema, pronalaženju informacija ili pružanju podrške”, ističe Burcar te nastavlja kako ova tehnologija ima brojne primjene u industriji, kao što su korisnička podrška, automatizacija odgovora na upite, stvaranje sadržaja, prevoditeljstvo, istraživanje i razvoj, edukacija i još mnogo toga. ChatGPT je samo jedan primjer AI tehnologije, a daljnji napredak u ovom području mogao bi donijeti još snažnije i sofisticiranije sustave”, smatra Burcar. Unatoč svim prednostima, važno je biti svjestan i izazova s kojima se suočava UI tehnologija, upozorava. “Primjerice, mogućnost generiranja lažnih informacija ili nedostatak kontrole nad izlazima mogu predstavljati izazove u korištenju ove tehnologije. Važno je razumjeti ograničenja UI sustava i pravilno ih koristiti kako bi se osigurala njihova pouzdanost i sigurnost”, kaže Burcar. Ivan Skender, glavni direktor za transformaciju poslovanja, ljudske potencijale i korporativne komunikacije A1 Hrvatske, kaže kako su svi koji prate razvoj novih tehnologija poput AI već duže vrijeme svjesni velikog utjecaja kojeg će imati na svijet.

“ChatGPT je upravo to stavio u fokus pa tako sada o AI priča puno šira javnost i to na svjetskoj razini, nego do prije nekoliko godina. Činjenica je da će nove tehnologije poput AI promijeniti svijet i način na koji živimo i radimo, i to većom brzinom kao nikada prije. Primjerice, već sada vidimo da je umjetna inteligencija preuzela neke repetitivne, automatizirane poslove od ljudi, a u sljedećih nekoliko godina takvih će primjera biti sve više”, kaže Skender i napominje kako se ne treba bojati da će umjetna inteligencija zamijeniti ljude i uzeti im poslove jer AI ne može zamijeniti ljudske vještine i iskustvo.

“Veća je vjerojatnost da će ljudi koji razumiju i znaju kako se služiti s AI zamijeniti one ljude koji to ne znaju. AI alat poput ChatGPT-ja koji sve bolje razumije ljudski jezik, ipak još uvijek nije savršen i ima ograničenja. Moguće su pogreške jer ChatGPT nema kritičkog razmišljanja, konteksta ili razumijevanje šire slike. To su vještine koje imaju ljudi, na kojima je odgovornost da uče i razvijaju vještine koje će im omogućiti da uspješno koriste ChatGPT i slične alate”, kaže Skender i ističe kako je umjetna inteligencija više od medijske pompe i sigurno je ‘game-changer’, pogotovo kada dođe do realizacije punog potencijala. “No, mi moramo te promjene koje su pred nama dočekati spremni – učenjem, istraživanjem, dijeljenjem iskustva i otvoreni prema novim iskustvima”, poručuje Skender.

Marko Emer, CEO u tvrtki Elektronički računi, smatra da je vidljivo kako nije riječ samo o tehnološko-medijskoj bombi i iz toga što je Europska komisija još početkom proljeća ove godine užurbano krenula u izradu takozvanog AI Akta o umjetnoj inteligenciji, a krajem travnja objavljen je i prijedlog navedene Uredbe o utvrđivanju usklađenih pravila o umjetnoj inteligenciji. “Jasno je da će umjetna inteligencija donijeti niz gospodarskih i društvenih koristi u cijelom spektru industrijskih grana i društvenih aktivnosti; štoviše i sama Europska unija vidi umjetnu inteligenciju kao veliki potencijal za ostvarenje digitalne agende za naredno desetljeće zbog čega i ulaže milijardu eura godišnje u njen razvoj. Međutim, primjena UI nosi i velike rizike i zato je dobro da je EU cijelu priču stavila u regulatorni okvir. Kada govorimo o rizicima, ne govorimo, naravno, o uspjehu studenata da zahvaljujući ChatGPT-u pišu i na vrijeme predaju seminarske radove što je, kako čujem, trenutno vrlo aktualno na svim sveučilištima, nego o stvarnim izazovima, primjerice, po pitanju sigurnosti i temeljnih prava, do kojih može doći ako nemamo nadzor nad algoritmom”, smatra Emer. Darijan Marčetić, konzultant za umjetnu inteligenciju u ATRON electronicu, ističe kako posljednja generacija algoritama umjetne inteligencije ima komparativnu prednost u odnosu na ljudske eksperte u problemskim domenama koje zahtijevaju automatiziranu obradu velike količine podataka i donošenje odluka u stvarnom vremenu.

“Višedesetljetna evolucija algoritama umjetne inteligencije i eksponencijalni rast računalne snage omogućili su proizvode i usluge koji su prije bili nezamislivi. Napredni sustavi umjetne inteligencije i velika količina podataka su ključni alati mnogih kompanija u geostrateškoj utrci za dominantnim položajem na tržištu. Medijski natpisi o revolucionarnim promjenama koje će se dogoditi u kratkom vremenu nisu utemeljeni na činjenicama. Transformacija poslovnih procesa će biti dugotrajna i odvijat će se paralelno s daljnjim razvojem algoritama umjetne inteligencije i računalnog sklopovlja sljedeće generacije”, procjenjuje Marčetić.

Iz teorije u realnost

Dragan Mrkajić, član Uprave mStarta

Dragan Mrkajić, član Uprave mStarta i direktor Fortenova grupa DataLaba, smatra kako je uistinu riječ o ‘game changeru’.

“Iako Generative AI, odnosno, prva verzija Chat GPT-a postoji već od 2017., bilo je potrebno izuzetno puno istraživanja, testiranja, treniranja modela te dostupnosti ogromne količine računalne infrastrukture, prvenstveno grafičkih procesorskih jedinica, kako bi rješenja poput ChatGPT od OpenAI, Bard od Googlea ili RoBERTa od Facebooka, mogla imati primjenu kakvu vidimo danas. Dakle, svi relevantni globalni tech igrači već nekoliko godina rade na razvoju vlastitih LLM-ova (language learning modela), no tek treba vidjeti u kojem će smjeru ići njihova komercijalizacija, što kao integrirani dio postojećih aplikacija (npr. Worda ili Photoshopa), odnosno, kao neke potpuno nove usluge. S obzirom na to da je Fortenova grupa DataLab nastao u partnerstvu s Google Cloudom, te vrlo intenzivno koristimo tehnologije koje razvija Google, već radimo na pripremi use caseva kroz koje ćemo testirati pa onda i koristiti Gen AI.”, otkriva Mrkajić.

Božidar Bajsič, direktor operacija u Editel Adria, kaže kako smo na području AI u posljednjih pola godine svjedoci skoka tehnologije iz teorije i laboratorija u onu realnu, koja je tu, među nama. “I sad šok i uzbuna… Ne znamo ni da li je to ‘to’ ili smo usred još većeg skoka. Već sada definitivno pričamo o ‘game-changeru’ kakav je bio pojava interneta ili mobilne telefonije. Ali, ako smo usred skoka, onda je to nova industrijska revolucija”, kaže Bajsič i ističe da ipak postoji dvojba da li ipak malo pretjerujemo, osobito mediji koji traže senzacije.

“Čak nismo svi ‘ujedinjeni’ oko toga je li to stvarno ‘inteligencija’ ili samo jako brzi ML algoritmi koji znaju logikom i statistikom obraditi prvi put u povijesti tolike ogromne količine ljudskog znanja i iskopati posve logične zaključke i rezultate. Prvi put smo postigli takvu računarsku moć da možemo obraditi toliko postojećeg znanja”, kaže Bajsič i napominje da AI kojoj svjedočimo pokazuje da će promijeniti arhitekturu radnih mjesta i usluga koje koristimo.

“Mnoga radna mjesta će se posve promijeniti, mnoga će nestati, ali i mnoga nova nastati. AI je već dio novih alata i već skraćuje radne zadatke. Promjena u takvom obliku je i društvena promjena. Možda čak promjena ekonomskog reda. AI za svoje funkcioniranje koristi ogromne resurse GPU i energije što će firme poput OpenAI i NVIDIA monetizirati. OpenAI već razmišlja da naplaćuje 20 dolara mjesečno za do 25 upita na svaka tri sata. Dakle, plaćat ćemo usluge američkim firmama, a naši radnici će ostati bez posla. To znači jačanje američkog gospodarstva naspram EU”, upozorava Bajsič ali nadodaje da je ipak optimist i ne vjeruje u u apokaliptične prognoze, ali će biti neugodnih turbulencija.

“Osobito kad će se pokazati da se AI koristi i u nehumane svrhe, s regulativama i kontrolom nećemo biti spremni i za to, jer politika uvijek kaska”, procjenjuje Bajsič.

Integracija novih tehnologija

Ivica Horvat, suosnivač i CEO tvrtke Factory, smatra kako ChatGPT trenutno zaslužuje biti u centru pažnje što se tiče trenutne primjene ovog tipa AI modela, tj. large language model-a (LLM). “Nakon godina rada, sada je javnosti dostupna zanimljiva primjena nove tehnologije koja nam može pomoći u svakodnevnom životu i olakšati poslove istraživanja, prevođenja, pisanja sadržaja. Trebate pripremiti podatke o proizvodima za kupce? Pripremiti upitnik o zadovoljstvu ili objavu na društvenim mrežama? Vrijeme je dragocjeno, a ChatGPT ga štedi u dvoznamenkastim postotcima u ovim tipovima posla”, ističe Horvat. Goran Leci, predsjednik Uprave KONČAR – Digitala, kaže kako u segmentu elektroenergetike, primjerice energetskim tvrtkama kao najznačajnijim kupcima Končara, ChatGPT može poboljšati učinkovitost i pojednostaviti procese, a ujedno pomoći da uštede vrijeme, novac i resurse.

“Neka od rješenja dostupna uz pomoć ChatGPT-a su automatiziranje unosa i analize podataka za upravljanje pametnom mrežom, generiranje izvješća i sažetaka korištenja i potrošnje energije, poboljšanje korisničke usluge putem chatbota za korisničke upite i personalizirane preporuke. Nadalje, pomoć u održavanju i nadzoru obnovljivih izvora energije, poput sunčanih i vjetroelektrana, odnosno optimizacija korištenja obnovljivih izvora energije. Dodatno, ChatGPT se može koristiti za poboljšanje komunikacije i suradnje unutar tvrtke te za automatizaciju ponavljajućih ili dugotrajnih zadataka, odnosno omogućiti zaposlenicima da se usredotoče na važnije i složenije zadatke. On se može koristiti i za poboljšanje korisničkog iskustva. Dakle, navedeno može pomoći u energetskoj tranziciji, odnosno ChatGPT može pomoći u integraciji novih tehnologija, poput Interneta stvari”, kaže Leci i zaključuje kako je uporaba ChatGPT-a svakako potencijal za smanjenje troškova, poboljšanu učinkovitost i poboljšano korisničko iskustvo krajnjeg korisnika.

Ograničenja postoje

Diana Mudrinić, direktorica Inkubatora za nove tehnologije Trokut Šibenik, smatra da kao i sa svakom novom tehnologijom, postoje mnoge prednosti i mane. “ChatGPT je ‘game changer’ u smislu da će svakako utjecati na poboljšano iskustvo korisnika – on može pružiti veću razinu interakcije i uključenosti korisnika simulirajući iskustvo razgovora s ljudskim bićem. Povećat će se automatizacija različitih ‘taskova’ poput zadovoljstva korisnika, generiranje podataka, ChatGPT omogućit će skaliranje i vođenja više ‘razgovora’ istovremeno, a za sada je pristupačan i trenutno se čini da se neće ubrzo mijenjati politika osnivača po tom pitanju”, prognozira Diana Mudrinić koja smatra smatra da će možda čak najveći izazov ChatGPT-a biti etičnost i odgovornost korištenja takvog sustava.

“Kao sa svakom novom tehnologijom, tako i s ChatGPT-om treba biti oprezan, ali isto tako smatram da bi tvrtke ako već nisu, trebale početi s integriranjem Chat GPT-a u svoje poslovanje kako bi mogli i u budućnosti biti konkurentni”, konstatira Diana Mudrinić.

Goran Đoreski, direktor Digital Realtya za Hrvatsku, kaže da iako se kolokvijalno nazivaju ‘umjetnom inteligencijom’, napredni procesori prirodnog jezika ipak su trenutno dosta ograničeni u svojim mogućnostima. “Oni mogu zamijeniti mnoge poslove u kojima je potreban generirani tekst ili prijevod i mogu odgovoriti na postavljena pitanja, no kvaliteta i točnost rezultata koje daju još uvijek nisu na razini koje mogu pružiti obučeni profesionalci. Kako tehnologija i njihove mogućnosti napreduju, oni će postajati sve moćniji i vjerojatno će u nekom trenutku opravdati bar dio pompe koji se danas oko njih diže”, smatra Đoreski.

Arthur Vašarević, generalni direktor za Hrvatsku, Sloveniju i Bosnu i Hercegovinu u Schneider Electricu kaže kako su umjetna inteligencija, strojno učenje, blockchain i druge tehnologije ključne su za podršku digitalnoj i svim drugim transformacijama za kreiranje održivih rješenja za uspješnu poslovnu budućnost kompanija, ali i prevladavanje klimatskih izazova.

“Vrlo važnu ulogu u tome ima povećanje energetske učinkovitosti na osnovu digitalizacije i automatizacije, pa tehnologije kao što su umjetna inteligencija i IoT mogu ubrzati napredak”, ističe Vašarević.