Jonathan Ive je legenda industrijskog dizajna, a Steve Jobs kralj gadgeta, no pravi otac iPoda i današnjih računala rođen je 1791. godine.

Kada danas poželimo na brzinu nešto kompliciranije izračunati odmah posežemo za računalom, kalkulatorom ili mobilnim telefonom. Svi ti uređaji prije 200 godina nisu se mogli ni zamisliti, no 1820. godine jedan genijalni matematičar ipak je zamislio “mašinu za računanje”, primitivnu po današnjim mjerilima, ali ipak prethodnika modernih i moćnih računala. Frustriran zbog ljudske nesavršenosti i ljut zbog grešaka koje je pronalazio u ručno izrađenim tablicama, engleski izumitelj Charles Babbage dizajnirao je stroj koji izvodi matematičke operacije i ispisuje rezultata. Njegov prvi stroj, sastavljen od 25.000 dijelova, težio bi 15 tona i bio velik poput manjeg stana. Ideja je izgledala odlično na papiru, no Babbage nije bio u stanju sagraditi taj stroj. Više od stotinu godina nakon njegove smrti, a računalno nesavršeni svijet napustio je 1871. godine, povijesničari računalstva obrisali su prašinu s 5000 stranica Babbageovih zabilješki i zapitali se bi li njegova ideja mogla zaživjeti u stvarnosti. Na godišnjicu matematičarove smrti, 1991. godine, znanstvenici londonskog Muzeja znanosti predstavili su diferencijalni stroj, potpuno funkcionalnu mašinu za računanje, napravljenu prema specifikacijama starima 200 godina. Babbage je svoj izum nazvao diferencijalni stroj jer se njegov rad zasniva na matematičkom principu knačnih razlika, metodi koja daje rezultat kompleksnih funkcija pomoću zbrajanja, bez korištenja množenja i dijeljenja. Stroj napravljen od lijevanog željeza dug je 3,3 metra, a visok 2,1 metar. Njegov mehanizam skladan je i precizan poput švicarskog sata. Nema touch screen, no jednadžbe rješava za vrlo impresivnih šest sekundi. Babbage je rođen 1791., mogli bismo reći kao dijete engleske industrijske revolucije, studirao je na Cambridgeu, a zahvaljujući svom bogatom ocu nije morao raditi pa si je mogao uzeti vremena koliko je želio da bi razmišljao o smislu život i svemira. Babbage je, srećom, svoj talent iskoristio razmišljajući o tome kako stvari rade i kako ih unaprijediti. Babbage je smislio napravu koja se montirala na lokomotivu i čistila otpatke s pruge bez da se vlak mora zaustavljati. Unaprijedio je signalizaciju na svjetionicima, a smislio je još nekoliko izuma vezanih uz željeznicu. Potpuno u duhu vremena, Babbage je, nakon “jedne pogreške previše”, zavapio: “Molim Boga da se ove kalkulacije izvedu pomoću parnog stroja!”

Još prije 40 godina inženjeri, navigatori, astronomi i bankari koristili su knjižice s tablicama koeficijenata i ručna računala za izvođenje složenijih proračuna. Kraj tog relativno primitivnog načina računanja označilo je predstavljanja Hewlett-Packardova digitalnog kalkulatora HP-35. Tako je 1972. postala godina koja je ručna računala poslala u povijest, a svakom inženjeru omogućila brzo izvođenje proračuna na strojčiću koji je stao u džep. Iako se može raspravljati o izumitelju prvog kalkulatora, Babbage je jedan od prvih ljudi u povijesti koji su konstruirali stroj koji pouzdano računa. Pokušavajući sagraditi svoj diferencijalni stroj, Babbage je uspio dobiti novac od britanske vlade te je zaposlio inženjera i odličnog zanatliju Josepha Clementa da mu sastavi tih 25.000 dijelova. Kad je stroj bio napola završen njih dvojica su se posvađali i projekt je zastao. Nakon deset godina gradnje sve što je Babbage mogao pokazati bila je mala demonstracijska mašina koja je bila zgodna za impresioniranje dama na subotnjim zabavama. Pokaznim strojem bili su oduševljeni i Charles Dickens i Charles Darwin koji su ga prozvali “istinskim probojem ljudske misli”. Pokazni stroj danas je jedan od najvrijednijih eksponata londonskom Muzeja znanosti. Kad je izgubio svu financijsku potporu za gradnju svog stroja, Babbage je osmilsio i djelomično izgradio novi ambiciozni stroj nazvan “analitički stroj”. Razmišljajući mnogo godina, njega je stvorio na osnovu istih principa na kojima se danas zasniva rad računala. Upravo zbog analitičkog stroja Babbage je u povijest upisan kao “djed računalstva”. Bivši glavni Microsoftov lider za tehnologiju Nathan Myhrvold Babbagea je ovako opisao: “Njegovo razmišljanje o računanju moderno je i danas”. Koristeći znanje koje je skupio na razvoju analitičkog stroja Babbage je modificirao diferencijalni stroj, no umro je prije nego što ga je uspio sagraditi. Kustos londonskog muzeja znanosti Doron Swade odlučio je napraviti “Diferencijalni stroj broj 2”, iako nije znala hoće li on uopće raditi. Trebalo mu je 17 godina, no kad je bio gotovo stroj je radio točno onako kako je to Babbage zamislio. U međuvremenu, ljubitelji povijesti moći će uživo vidjeti stroj u kojem se okreću kotačići i miču poluge, a pritom mogu se mogu upitati koliko je velik bio um koji je prije 200 godina smislio principe koji se danas koriste u MP3 sviračima. A s Babbageova genijalna uma napokon je skinuta svaka sumnja.

Činjenice

Financije
Swadeov stroj bio je gotovo pri kraju i spreman za proslavu Babbageova rođendana, no nestalo je novca prije nego što se mogao završiti dio za ispis podataka. Bill Gates je preporučio je Myhrvoldu, investitoru i izumitelju, da financira dovršetak njegove izgradnje.

Pokraj dinosaura
“Samo ako ga londonski muzej napravi za moju privatnu zbirku”, odgovorio je Myhrvold. Nakon što se kolos “prošeta” kroz nekoliko svjetskih muzeja uputu će se prema Seattlu gdje Myhrvold ima dom. Tamo će, po svoj prilici, biti smješten pokraj kostura Tyrannosaurus rexa, Myhrvoldovg miljenika.