Upotrebom pete generacije mobilne mreže koja je stigla i u Hrvatsku razvijat će se umjetna inteligencija te se otvara mogućnost njezine široke primjene u različitim industrijama, između ostalog i u poljoprivredi kroz razvoj novih platformi za praćenje poljoprivrednih proizvoda od sjemena pa sve do ubranog proizvoda.

Procjene 5G-a za poljoprivredu su da će globalno tržište pametne poljoprivredi vrijediti 23 milijarde dolara do 2025. prema Transparency Market Research iz 2018., te se procjenjuje pet puta veća vrijednost tržišta poljoprivrednih dronova do 2024. prema Markets and Markets iz 2020.

Više o 5G tehnologiji u poljoprivredi rekao nam je Matija Žulj, direktor agrotech startupa Agrivi, koji je razvio jednu od globalno najsveobuhvatnijih platformi za upravljanje poljoprivrednom proizvodnjom, koja nudi usluge u više od 100 zemalja, s uredima u Zagrebu, Londonu, Varšavi i Bukureštu.

Osim što je lani tvrtku pet investitora iz Hrvatske, Poljske i Luksemburga uložilo 30,2 milijuna kuna, postali su ponosni partner UN Global Compact te podržali globalnu koaliciju za održivi poljoprivredni razvoj Farming First.

Manji gubici

Kao glavne izazove u poljoprivredi Žulj navodi smanjenje gubitaka u proizvodnji, maksimizaciju prinosa i ostvarenje što kvalitetnijeg plasmana proizvoda, a rješenje za to je digitalizacija poljoprivrede koja, kako Žulj ističe, povećava zaradu poljoprivrednika između 50 i 100 posto i to u maksimalno dvije godine.

“Omogućava i rekordan povrat investicije, a u tom pogledu, 5G tehnologija donosi još veće mogućnosti za iskorak, s obzirom na to da povećava mogućnosti ugradnje dodatnih senzora, još preciznije kontrole i sustava upozoravanja, ali i automatizaciju velikog dijela poslova u poljoprivrednoj proizvodnji.

5G podržava koncept pametne poljoprivrede, što je budućnost u poljoprivredi”, ističe čelni čovjek Agrivija.

Kada je riječ o 5G tehnologiji u poljoprivredi, Žulj navodi da ona omogućava da se ključni podaci za proizvodnju mogu prikupljati bolje, brže i jeftinije, što otvara ogroman potencijal, kako u gospodarstvu tako i u poljoprivredi.

Pritom se, pojašnjava, prednosti promatraju u dva smjera, kroz optimizaciju troškova i kroz potpuno nove mogućnosti u razvoju proizvoda i poslovnih modela u svim industrijama. “Dodatno, 5G tehnologija otvara nove mogućnosti ruralnim područjima, što je posebno važno u poljoprivredi.

Naime, uz 5G će se značajno unaprijediti stabilnost i kvaliteta komunikacijske infrastrukture u tim dijelovima, pa će tako i sve mogućnosti novih tehnologija biti dostupne diljem zemlje u svom punom kapacitetu.

Konkretnije, 5G donosi novu prekretnicu u razvoju agrotehnoloških tvrtki”, objasnio je, dodajući da će Agrivi softver zahvaljujući 5G moći skupljati još više informacija ključnih za poljoprivrednu proizvodnju, još ih bolje i brže analizirati kroz naprednu umjetnu inteligenciju, pa onda i davati još brže i kvalitetnije savjete i preporuke za poljoprivrednike.

“Time će se stvoriti dodatna vrijednost našeg proizvoda i sigurno je da će ubrzati implementaciju rješenja za upravljanje poljoprivrednom proizvodnjom kakav smo razvili u tvrtki”, pojašnjava.

Umjetna inteligencija

Ogroman je i potencijal umjetne inteligencije i IoT tehnologije, a neka istraživanja pokazuju da se implementacijom tehnologija precizne poljoprivrede može smanjiti upotreba gnojiva za 10 posto, vode za navodnjavanje do 40 posto, i to bez gubitka prinosa i uz bolju kvalitetu samog proizvoda.

IoT i AI tehnologije omogućavaju da se uz pomoć velikog broja senzora koji nadziru rast biljaka, pojavu insekata i raznih uzročnika bolesti, svaka biljka može tretirati specifično svojim potrebama bez gubitka resursa.

“Imajući na umu veliki izazov nedostatka radne snage u poljoprivredi, razvoj robotike je iznimno bitan kako bi nadoknadio nedostatak ljudi i osigurao izvođenje potrebnih agronomskih aktivnosti na poljima.

Digitalizacije poljoprivrede je budućnost, Hrvatska poljoprivreda je trenutno na oko 5 posto digitaliziranosti, dok je usporedbe radi prosjek na razini EU između 15 i 20 posto, a u SAD-u taj udio iznad 30 posto. To je velika prilika za Hrvatsku jer možemo u relativno kratkom razdoblju napraviti veliki iskorak i uhvatiti priključak za konkurencijom”, zaključuje Matija Žulj.