Već 15 generacija prošlo je najstariji inkubacijski program za startupove u Hrvatskoj, onaj Algebra LAB, a prijave za novu, 16. generaciju, upravo su u tijeku te traju do sredine rujna.

“U svakoj generaciji barem jedan tim primi investiciju za vrijeme trajanja programa ili neposredno po njegovom završetku”, kaže Maja Brkljačić, rukovoditeljica poslovnog područja Algebra LAB-a.

Kriteriji za sudjelovanje

To dovoljno govori o uspješnosti inkubatora koji u program prima deset timova, a kroz koji je do sada prošlo njih više od 150. Poseban je to uspjeh, naglašava Brkljačić, jer se većina njihovih korisnika nalazi u takozvanoj predsjemenskoj fazi u kojoj prikupljaju početni kapital za razvoj, a koji je u Hrvatskoj najmanje dostupan jer je riječ o najriskantnijim investicijama.

Kroz Algebra LAB, program koji traje četiri i pol mjeseca, timovi i osnivači dobivaju ne samo potrebna znanja i mentorstvo o tome kako realizirati projekt i izaći na tržište, već je on i dobra platforma za privući pažnju investitora. Tvrtka Farseer, Velebit AI, SportReact samo su neki od primjera uspješnih startupova koji su svoju priču započeli upravo u Algebra LAB-u.

Maja Brkljačić, rukovoditeljica poslovnog područja Algebra LAB-a/PD

Rukovoditeljica Algebra LAB-a naglašava da se vrijeme provedeno u inkubatoru za sve polaznike do sada pokazalo izuzetno korisno. “Neki su svoj projekt dramatično unaprijedili, a neki su kroz vođeno istraživanje shvatili da ideju treba zaokrenuti ili od nje u potpunosti odustati. Četiri i pol mjeseca u inkubatoru mogu vam uštedjeti višegodišnji trud.

Startup put nije za svakoga, ali nitko još nije požalio vrijeme koje je investirao u svoje inkubatorsko putovanje”, kaže Brkljačić. No da bi timovi ušli u program morat će zadovoljiti određene kriterije. Rukovoditeljica inkubatora koji je osnovan 2014. kao Zagrebački inkubator poduzetništva (ZIP) da bi 2018. bio integriran u Algebru, kaže da im je najvažnija kvaliteta tima, odnosno prijavitelja.

“Pod kvalitetom prijavitelja podrazumijevamo dvije stvari. Jedno su kompetencije koje tim donosi, a drugo je razina motivacije kojom pristupa vlastitom projektu. Prilikom odabira vodimo se idejom da dobar tim može pivotirati od loše ideje i uspješno odraditi novu i bolju, ali loš tim s dobrom idejom najčešće nema kapaciteta za njezinu izvedbu”, ističe Brkljačić.

Fragmentirana scena

A kada osnivač, sam ili s timom, uđe u program, prolazit će paralelno kroz dvije “staze”. Brkljačić objašnjava da u prvom “tracku” timovi prolaze praktične radionice s predavačima i mentorima, na kojima im stručnjaci daju upute i savjete za sve segmente poslovanja.

“U drugom, paralelnom ‘tracku’, timovi dobivaju svog individualnog mentora te se svaka dva tjedna nalaze s mentorom i diskutiraju konkretne korake koje su poduzeli ili će poduzeti u razvoju svojeg projekta. Puno je kontakt sati u programu tako da nam je zaista stalo dobiti najmotiviranije timove”, ističe Brkljačić.

Ova vrlo dobra poznavateljica domaćeg startup ekosustava ocjenjuje da je scena u Hrvatskoj još uvijek jako fragmentirana te da joj nedostaje povezivanje dionika, ali i specijalizacije i prepoznatljivosti.

“Također, nedostaje nam i takozvanog pree-seed financiranja koje bi pomoglo timovima u onoj najranijoj fazi kao neka vrsta potvrde da je smjer kojim su krenuli prepoznat i dobar”, ističe Brkljačić dodajući da je na hrvatskoj startup sceni, u relativno kratkom vremenu, napravljeno jako puno. Sada smo pak u fazi, kaže, kada izuzetno raste kvantiteta, a koja se, ističe, polako pretvara u kvalitetu.