Kao prvo, društva trebaju odrediti koje podatke i aplikacije mogu premjestiti u oblak, a koje bi bilo bolje zadržati unutar društva. Zatim mogu donijeti informiranu odluku pri odabiru modela oblaka i pružatelja usluga.

Kako piše BizIT u studiji IDC-a iz 2015. godine navedeno je da će upotreba privatnih i javnih oblaka nastaviti rasti u budućnosti: očekuje se povećanje potrošnje na javno i privatno računarstvo u oblaku od 13 posto svake godine do 2017. Ipak, mnoga društva ne odlučuju se za opciju privatnog ili javnog oblaka. Čini se da su najčešće rješenja hibridnog oblaka najpopularnija alternativa. Tim se rješenjima poduzećima omogućuje kombiniranje najboljeg iz obaju svjetova usluga u oblaku: mogućnost proširenja postojećih IT resursa i mogućnost fleksibilnog rezerviranja dodatnog prostora za pohranu kad god je to potrebno.

Ciljevi računarstva u oblaku za poduzeća

Analizirajući raspodjelu preferencija za različite modele oblaka, postaje jasno da su društva sve sklonija hibridnim rješenjima u oblaku (36 %). Odmah iza hibridnog modela slijedi privatni oblak s 32 posto, a daleko na začelju nalazi se javni oblak sa 17 posto. To su rezultati studije koju je 2015. godine proveo IDG Connect. Međutim, društva su istodobno suočena s nekoliko prepreka kojima im je otežan prelazak na računarstvo u oblaku. Oko 55 posto kaže da imaju bojazni povezane sa sigurnošću, a 47 posto njih strahuje da njihove aplikacije neće glatko funkcionirati u oblaku. Kod drugih 45 posto osoblje nema potrebnu razinu kvalifikacija, dok je 44 posto obeshrabreno troškovima.

Cijeli članak pročitajte ovdje.