Dok se digitalna transformacija smatra nuždom u klasičnim industrijama, na ovogodišnjim Windaysima neke od najuspješnijih tehnoloških kompanija u Hrvatskoj razotkrile su do koje su mjere i same morale posegnuti za digitalnom transformacijom ne bi li rasle, neke čak i preživjele.

Tako smo doznali da bi se Infinum, najveći proizvođač mobilnih aplikacija u Hrvatskoj lani zbog naglog rasta raspao da se nije digitalno transformirao. Serengeti, jedna od najbržerastućih hrvatskih softverskih tvrtki našla bi se u problemima s programerima, a Rimac Automobili "utopili" bi svoje zaposlenike u mailovima i time si srezali produktivnost. Robert Preskar, voditelj digitalizacije u Rimac Automobilima, kaže da su u razdoblju 2015. do 2018. planirali da im prosječna narudžba bude do 200 baterijskih setova.

Sada u razdoblju do 2023. pak žele raditi serije od tisuću do 10.000 setova. "Da bismo to ostvarili najvažniji će biti zaposlenici i njihovo zadovoljstvo, a unatoč svemu što tehnologija može, mi smo primijetili da za zaposlenike nisu ključni oni glavni alati koji digitaliziraju poslovanje tvrtke, već mikro alati", kaže Preskar. Pojašnjava da pod glavne alate podrazumijeva CAD/CAM, PLM, ERP i CRM softvere, a pod mikro alate sve one koji rješavaju neke probleme koje imaju zaposlenici unutar organizacije osobno.

Jedan od takvih "osobnih" problema je smanjivanje broja bespotrebnih mailova. Među njima su i mailovi tipa "Čiji je ovo auto  parkiran na krivom mjestu?". "Više nas je od 500 i takav problem, iako se čini malen, jedan je od onih koji su izazivali veliko nezadovoljstvo. Zato smo napravili aplikaciju s popisom automobila zaposlenika koja je toliko dobro primljena da je u prvih sat vremena više od 200 njih upisalo registracije svojih automobila na taj popis", kaže Preskar te dodaje da sličnih alata imaju još.

Tomislav Car, direktor najveće tvrtke za proizvodnju mobilnog softvera u Hrvatskoj – Infinuma, kaže da mu je tvrtka lani narasla s 80 na 200 ljudi. S takvom brzinom rasta postojala je mogućnost da se tvrtka naprosto – raspadne. No, uspjela se održati na životu, odnosno zadržati koherentnu poslovnu kulturu, dobru internu komunikaciju kao i zadovoljstvo zaposlenika, tako što su interno razvili alat preko kojeg su menadžirali sve te aspekte rada. 

Nazvali su ga Productive i to je danas softver koji Infinum prodaje na tržištu. "Bez Productivea, lani bismo se raspali. Pri brzom rastu problem nije samo pitanje praćenja projekata i uspješan način onboardinga novih projekata već razumijevanje koliko je svaki projekt profitabilan i prepoznavanje svakog zaposlenika kakav doprinos daje cijeloj kompaniji", kaže Car. Goran Kalanj, direktor jedne od najbržerastućih hrvatskih IT tvrtki Serengetija kaže da su rano prepoznali da za uspjeh u servisnom biznisu, u kojem se nalazi njegova tvrtka, nije dovoljno da dobro razumiju klijenta, već i da zaposlenici koji rade na projektima imaju dobru motivaciju kako pomoći klijentu. To je bilo važno za digitalnu transformaciju Serengetija.

Kalanj navodi da kad danas dobiju ugovor sve programere šalju na lokaciju klijenta. Cilj je da se upoznaju, nauče ne samo koje probleme klijenti imaju već i kakve su im procedure i očekivanja. Dodaje da programeri, i općenito timovi u Serengetiju na taj način dobivaju osjećaj svrhe. Upravo to ističe kao ono ključno. "U dvije godine otkako smo počeli raditi na taj način broj prigovora korisnika smanjio se na nulu, a u iduće tri godine smo došli do razine da možemo pružati konzultantske usluge klijentima", kaže Kalanj.

Na naličje digitalne transformacije u Hrvatskoj i regiji ukazao je pak Luka Abrus direktor Fivea, po veličini druge agencije za proizvodnju mobilnog softvera. Abrus kaže da su u posljednjih nekoliko godina fokus stavili na američko tržište. Klijenata iz Hrvatske i regije pa čak i Europe, ističe, takoreći više nemaju. "Klijenti u Hrvatskoj imali su odlične ideje. Oni u regiji i ostatku Europe također. No, posebno u Hrvatskoj problem je povrat investicije na digitalne proizvode, a time i na projekte digitalne transformacije, posebno ako su usmjereni na lokalno tržište.

S druge strane, klijenti u SAD-u mogu ulagati velike novce u ovakve projekte, jer znaju da će već u prvoj verziji neke aplikacije ostvariti povrat investicije u cijelosti dok će u svakoj idućoj dalje mjeriti profitabilnost", kaže Abrus te dodaje da su si tako otvorili prostor i da rade globalno inovativne i jedinstvene projekte poput prvog HR chatbota u hotelskoj industriji, što su napravili za Marriott International.  I Abrus iz Fivea i Car iz Infinuma kažu da su se kroz digitalnu transformaciju svojih softverskih tvrtki usmjerili na veće poslove. Sad rade manji broj projekata koji su pak duži i složeniji. McKinsey procjenjuje da ako se softverskim tvrtkama priključi i ostatak hrvatskog gospodarstva do 2025. BDP bi nam mogao narasti za 8,3 milijarde eura. No, koliko je to izvedivo ostaje za vidjeti.