Unatoč gospodarskoj kolebljivosti u Europi zbog neizvjesnosti oko Brexita i povećane političke nestalnosti, mnogi gradovi kontinenta još uvijek nude najvišu kvalitetu života na svijetu i dalje prema Mercerovom istraživanju kvalitete života ostaju atraktivna destinacija za iseljeništvo. Gradovi na tržištima u nastajanju, iako izazvani gospodarskim i političkim previranjima, ulažu u infrastrukturu, rekreacijske objekte i stanove kako bi privukli multinacionalne tvrtke.

Da je napredak vidljiv i konstantan najbolje dokazuje Beč koji je na vrhu ljestvice devetu godinu za redom, a slijede ga Zurich, Auckland i München. Na petom mjestu je Vancouver koji zatvara ljestvicu top 5 najboljih i najviše je rangirani grad u Sjevernoj Americi. "S rastućom globalizacijom i mijenjanjem demografskih pokazatelja radne snage, privlačenje i zadržavanje pravih talenta bit će jedan od ključnih izazova za tvrtke u narednih pet godina", rekao je Ilya Bonic, viši partner i predsjednik tvrtke Mercer's Career dodavši kako radna snaga postaje sve raznolikija i mobilnija, no sa specifičnim zahtjevima koje tvrtke trebaju uzeti u obzir kako bi privukle ljude u svoje gradove. Beč je i dalje u Europi, ali i na globalnoj razini grad s najvećom kvalitetom življenja pružajući rezidentima i iseljenicima visoku sigurnost, dobro strukturiran javni prijevoz i razne kulturno-rekreativne sadržaje.

München je uložio svojevrsan napor u privlačenje talenata i kontinuirana ulaganja u infrastrukturu visokih tehnologija i promicanje kulturnih sadržaja, što mu je osiguralo treće mjesto na ljestvici. Kao rezultat terorističkog napada u Stockholmu grad je pao tri mjesta, dok se Oslo smjestilo na 25 mjestu. Australija i Novi Zeland još uvijek znaju kako se naći na ljestvici, a u prvih 20 našla su se čak četiri grada: Auckland, Sydney, Wellington i Melbourne. Za razliku od bliskog istoka koji Zbog nedostatka odgovarajućih investicija zemlje Bliskog istoka ne kotiraju onako kako bi mogle, a kao predstavnici Azije su se upisali Singapur i Daka. Kvaliteti života pridonose uvjeti potrošnje električne energije, prijevoz, zbrinjavanje otpadnih voda i slični čimbenici koji čine kvalitetu infrastrukture.

Inovacije se nastoje integrirati u svakodnevni život, a korištenje postojećih i naprednih tehnologija s ciljem promjena načina i utjecanja na kvalitetu života nazivaju se pametnim gradovima. Da se uvrsti na ljestvicu gradova s najboljom kvalitetom življenja, austrijskom glavnom gradu pomoglo je učinkovito upravljanje prometom i korištenje pametnih zgrada. Beč je ujedno poznat i kao jedan od najzelenijih gradova svijeta, a Donja Austrija ostvarila je 100% obnovljive energije od 2015. godine. Predviđa se instaliranje preko 300.000 solarnih ploča do 2020., ima najveći svjetski objekt za biomasu, a preko 90 posto stanovnika ima prikladan pristup javnom prijevozu. Beč je također pokrenuo ambiciozne kampanje kao što su Smart City Wien, Plan 2020. i Akcijski plan 2012-2015.

Jedan od najvećih projekata takve vrste izgradnja je nove gradske četvrti Aspern, koja omogućuje urbani život u kontaktu s prirodom, s manjim brojem automobila i maksimalnom uštedom energije i prostora. Potvrdu kako koncept pametnih gradova ima veliki utjecaj na kvalitetu življenja potvrđuje i Smart City Index iz 2017. koji je na listu 10 najpametnijih gradova uvrstio neke od gradova s Mercerove liste. Amsterdamu je primjerice 2016. godine dodijeljena nagrada "Europske prijestolnica za inovacije" koja je uključivala nagradu od 950.000 eura koja je otišla na pametne gradske operacije. Amsterdam je osobito napredovao u urbanom planiranju, a praktički svaki stanovnik grada ima pristup prihvatljivim sanitarnim objektima.

U smislu upravljanja, omogućuje inovativno sudjelovanje u donošenju odluka za bitna pitanja, a napore ulažu i u digitalizaciju vlade. Amsterdam je također pokrenuo uspješne programe inkubatora kao što su Startup Delta i Startup Amsterdam. Tisuće tvrtki i kućanstava imaju modificirane energetski učinkovite krovne izolacije, automatske prekidače svjetla, pametna brojila i ultraljubičaste LED svjetiljke.

Osim što je dobitnik nagrade za inteligentnu zajednicu godine u 2009. godini, Stockholm je proglašen Europskim zelenim kapitalom 2010. godine od strane Europske komisije. Osim toga, bio je prvi grad koji je uveo 4G / LTE mobilne usluge. Većina vozila javnog prijevoza dobiva svoje gorivo iz dva postrojenja za pročišćavanje otpadnih voda koja proizvode biodizel. Grad pruža porezne olakšice za tvrtke koje instaliraju senzore pokreta koji isključuju svjetla, a imaju i oko 3000 čistih tehnoloških tvrtki s ciljem da grad bude još zeleniji.

Na listi su se našli i danski Copenhagen sa specifičnim eko sustavom, velikim brojem Wi-Fi pristupnih točaka, relativno niskom količinom prometne gužve i ciljem da do 2025. postanu ugljično neutralni, a sve to pod okriljem pametnih tehnologija. Energetska učinkovitost bitan je faktor pri uspostavljanju kvalitete življenja, a okosnica je i za pametne gradove. Tako je Ženeva prioritizirala energetsku učinkovitost infrastrukture u svojim zgradama i javnom prijevozu, a do 2020. žele smanjiti emisiju ugljičnog dioksida 21%. Zürich također ima urbanistički plan koji uključuje zeleni prostor, dok se Singapur može pohvaliti jedom od najisplativijih mreža javnog prijevoza.