Zahvaljujući više od 80.000 micro:bitova, hrvatski učenici stječu dosad zapostavljene kompetencije poput algebarskog načina razmišljanja, o čemu će Nenad Bakić govoriti na najvećoj konferenciji o obrazovanju.
Iako robotika nije za svakoga, digitalne tehnologije već sad neophodne su u velikom broju zanimanja, a uskoro će biti u gotovo svim zanimanjima, objašnjava Nenad Bakić. O važnosti robotike govorit će i 12. studenoga na konferenciji ‘Bolje obrazovanje, bolja Hrvatska'.
Osnivač projekta Croatian Makers, pomoću kojeg u sve više škola ulazi učenje o naprednim tehnologijama, pojašnjava da je robotika atraktivna te je djeca upravo zbog toga vole.
Iako robotika nije za svakoga, digitalne tehnologije već sad neophodne su u velikom broju zanimanja, a uskoro će biti u gotovo svim zanimanjima, objašnjava Nenad Bakić. O važnosti robotike govorit će i 12. studenoga na konferenciji ‘Bolje obrazovanje, bolja Hrvatska'.
Osnivač projekta Croatian Makers, pomoću kojeg u sve više škola ulazi učenje o naprednim tehnologijama, pojašnjava da je robotika atraktivna te je djeca upravo zbog toga vole.
Najprije u samostalnoj akciji 'STEM revolucija', a zatim u suradnji s Ministarstvom znanosti i obrazovanja u 85% hrvatskih škola koje su se dobrovoljno javile projektu svi učenici 6. razreda dobili su po jedan primjerak mikroračunala, dok su njihovi profesori educirani za njihovo korištenje.
U međuvremenu je Varaždinska županija uvela programiranje za sve učenike nižih razreda uz pomoć micro:bita. U tim i drugim akcijama je u škole i knjižnice došlo više od 80.000 micro:bitova.
– Bitno je da djeca nauče programirati, ali još je važniji način razmišljanja koji će njime steći. Kod djece razvijamo kompetencije koje su dosad u hrvatskim školama bile zapostavljene, kao što su sposobnost suradnje, vještine komuniciranja, ali i algebarski način razmišljanja – kaže Bakić.
Poduzetnik ističe da su Šveđani od ove godine programiranje uveli kao obvezni predmet već u prve razrede osnovnih škola.
IRIM je Micro:bitove, objašnjava Bakić, odabrao upravo zbog njegove široke primjenjivosti.
– U tom trenutku smo imali robotičke edukacije u 360 škola – sad je to naraslo na 550 – ali je on zapravo služio samo djeci koju je to zanimalo.Tražili smo tehnologiju za potpunu demokratizaciju učenja digitalnih vještina, a micro:bit se iskristalizirao postavio kao idealan alat za to – ističe predsjednik IRIM-a.
Za projekt Croatian Makers se, ističe, zainteresiralo i više od 2.000 nastavnika.
– Djeca danas nagib kosine mogu shvatiti tako da sami isprogramiraju svoj Micro:bit – pojašnjava Bakić jednu od primjena mikroračunala.
– Educirali smo i 30 vjeroučitelja, a u projektu je sve više curica – zaključio je Bakić.
Važna obavijest:
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu Poslovni.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu Poslovni.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.Kao i za nogomet, košarku, medicinu, pravo i neke druge profesije i za programiranje trebaš imati prirodni talenat i sklonost.
to je točno, taj sport nije za svakoga, jer nemaju svi talent za tu disciplinu,
The general interest in STEM is mostly related to Investigative and then Realistic interests.
https://bib.irb.hr/datoteka/937517.JOBSTEM_interest_2018_Accepted.pdf
Znam dvije skole u kojima je podjeljen microbit, izmedju ostalog i mom djetetu, i u skoli nisu NISTA radili. Nikada ga u informatickoj ucionici nisu USBom spojili na PC, nesto napisali, i prebacili program. Da nismo doma zajedno sjeli i isprobali nekoliko puta, microbit bi ostao nikada ukljucen. Vecina djece u razredu NIKADA nije ukljucila microbit. Manjina koja jest uključila microbit, je to uspjela zahvaljujuci roditeljima.
Vjerujem da je takvo stanje i u ostalim skolama. Da li su nastavnici prosli edukaciju? Da li postoji IKAKVA provjera rada/rezultata? Srecom nije preveliki fijasko, jer je microbit ipak vrlo jeftin, tako da nisu milioni baceni u vjetar..
Mislim da to forsiranje učenja programiranja i IT-a nema nikakvog smisla i generirati će hrpe nesretnih ljudi.
Kao i za nogomet, košarku, medicinu, pravo i neke druge profesije i za programiranje trebaš imati prirodni talenat i sklonost. Postotak ljudi sa tim talentom i sklonostima je uvijek isti i ne povećava se protokom godina. Na silu tjerati ljude da uče nešto samo zato jer je u modi je ravno katastrofi. Dobit ćemo hrpu nezadovoljnih ljudi koji loše obavljaju posao.
Nadam, se da je sve ovo ipak samo marketinški trik.
Uključite se u raspravu