Automobili na hibridni pogon samo su privremeno rješenje

Autor: Stjepan Škramić , 24. svibanj 2007. u 06:30

Teška baterija uzrok je veće potrošnje, proizvodnja zahtijeva puno energije, a odlaganje visoke troškove

Cijene benzina konstantno rastu, a rast će i u budućnosti, pa se nameće pitanje potrošnje goriva, barem tako dugo dok autoindustrija ne usavrši neki novi pogon, primjerice na gorive vodikove ćelije. Rješenje već postoji i zove se hibridni motor. Hibridni pogonski sustavi se sastoje iz kombinacije od najmanje dva različita pogona. Motor hibridnog vozila kombinacija je konvencionalnog motora s unutrašnjim sagorijevanjem i električnog motora s baterijskim sustavom. Ova tehika omogućuje optimalnije ubrzavanje, manju potrošnju goriva i smanjenu emisiju štetnih tvari. U postojećim sustavima jedan dio energije izgaranja ide u bateriju i puni je. Pored toga, preko jednog generatora baterija se napaja i tijekom vožnje. Na ovakav se način potrošnja goriva naročito optimalno smanjuje u gradskom prometu. U slučaju kada vozilo miruje (na semaforu) ili pri polaganoj vožnji (kao što je, recimo, uparkiravanje) baterija je puna a motor s unutrašnjim sagorijevanjem potpuno je isključen.

Povijest hibridnih pogona započela je još 1896. godine kada je inženjer Ferdinand Porsche prijavio patent za jednu vrstu električnog motora. Nešto kasnije napravio je dinamo koji je bio spojen s motorom na benzinski pogon i koji je tako proizvodio struju za bateriju. Ozbiljnije studije o električno-hibridnim vozilima prisutne su već početkom 1970-ih godina. Tada je Amerikanac Victor Wouk osobno vozilo tipa ‘Buick Skylark’ preradio u hibridno vozilo. Njemački Mercedes-Benz pokazao je godine 1982. prvi prototip hibridnog vozila koji, međutim, nije uspio ući u serijsku proizvodnju. I drugi njemački proizvođači kao što su Wolkswagen i Audi također su godinama radili istraživanja hibridnih pogona. Sredinom 1990-ih godina Audi je hibridno vozilo pokušao plasirati na tržište (Audi 80 Duo, kasnije Audi A4 Duo). Projekt nije uspio zbog visoke cijene koja je iznosila oko 60.000 maraka. Godine 1997. s japanskim proizvođačem Toyotom započinje takoreći povijest uspjeha hibridnih automobila. Od tada je prodano oko 750.000 automobila modela ‘Prius’ koji je u međuvremenu na tržištu prisutan već u trećoj generaciji. Prema najnovijim podacima Toyota će ove godine produkciju znatno povećati i prodati 430.000 vozila. Za 2010. godinu koncern predviđa prodaju od milijun primjeraka iste marke. Hibridna vozila su najomiljenija u SAD-u. Njihov je udio na tržištu, medutim, još uvijek mali: u SAD-u kreće se oko 0,5 posto, u Njemačkoj oko 0,6 promila. Da bi spriječili preveliko prednost Japanaca, proizvođači automobila BMW, General Motors i DaimlerChrysler udružili su se u proizvodnji svog hibridnog pogona za što su izdvojili oko jednu milijardu američkih dolara. Volkswagen, Porsche i Audi sklopili su savez radi proizvodnje hibridnog pogona. Za mnoge eksperte hibridni pogon je ipak tek jedno međurješenje na putu do vozila bez emisije štetnih spojeva. Velika baterija u hibridnim pogonima uvjetuje veću težinu vozila što ponovno znači veću potrošnju goriva. Drugi nedostatak hibridnih pogona jest proizvodnja i kasnije uklanjanje baterije. Sama proizvodnja baterije zahtijeva puno energije, a ekološki osviješteno uklanjanje visoke troškove.

Komentirajte prvi

Još vijesti

New Report

Close