Antonov je uz 140 tona metala ponio i vrhunski domaći IT

Autor: Bernard Ivezić , 12. studeni 2013. u 10:19
Antonov 225 na Filipine je ponio i sofisticirani sustav monitoringa/Jurica Galoić/PIXSELL

Nova IT paradigma “Treća platforma” objedinjuje cloud, mobilnost, big data i social, a u Hrvatskoj buja i izvozi.

Unatoč svim kamerama što su tijekom vikenda opsjedale aerodrom kako bi snimile Končar-Siemensov transformator i najveći avion na svijetu Antonov 225, koji ga prenosi na Filipine, svejedno smo ostali uskraćeni za sliku najvrijednijeg dijela tog transformatora, ujedno i najprofitabilnije komponente cijelog tog posla.

Glavnina profita, naime, nije ni u usluzi prijevoza, ni u 140 tona metala od kojih je transformator napravljen, već u jednom od svjetski najsofisticiranijih IT sustava monitoringa za transformatore koji je tvrtka Končar Institut za elektrotehniku razvila u Zagrebu. Taj sustav koristi senzore koji mjere kemijske i fizikalne veličine u transformatoru te pomoću umjetne inteligencije i know-how-a Končarevog instituta prati rad transformatora i produljuje mu radni vijek.Riječ je o tehnologiji "Treće platforme", novoj paradigmi u IT industriji, koju danas vidimo kroz primjere inteligentnih industrijskih rješenja. Milan Kalal, glavni analitičar za vertikalna tržišta IDC-a CEMA ističe da je treća platforma jedini pravi prostor rasta za IT industriju u idućih sedam godina."IDC procjenjuje da će potrošnja na ICT do 2020. porasti za 1,7 bilijuna na pet bilijuna dolara, a gotovo sav rast bit će u području tehnologija treće generacije", kaže Kalal.

Navodi da CAGR za treće platforme od 2013. do 2020. iznosi 11,7 posto, a za ostatak ICT-a CAGR je svega 0,8 posto. Pod 'treću platformu' nabraja skup rješenja koja za temelj uzimaju tehnologije poput računarstva u oblacima, društvenih mreža, mobilnosti i velikih podataka. "Riječ je o revoluciji u pristupu gdje trendove više ne diktiraju veliki dobavljači već zahtjevi kupaca i zato bilježimo porast inovacija po cijelom svijetu", kaže Kalal.U Hrvatskoj je taj trend doveo ne samo do pametnijih transformatora već i do pametnog mjerenja struje, što zajedno s velikim potrošačima radi HEP,.

Doveo je i do startupa koji radi na pametnom mjerenju zdravstvenog stanja djeteta pomoću lutke Teddy the Guardiana i startupa Monolitha koji je pomoću Microsoftovog Kineckta stvorio tehnologiju koja oglasne panoe oprema svojevrsnim "Google analyticsom za fizički svijet", ili pak fizičke trgovine pretvara u prostore koji detaljno prate i analiziraju ponašanje kupaca.Zagrebačka tvrtka N-Lab nedavno je u Irak, Indiju i Tursku prodala nove licencije za svoj sustav pametne bušotine koji kombiniraju senzore, mobilnost i umjetnu inteligenciju. Krešo Vrkić, direktor N-Laba kaže da tvrtkama tako omogućuju da putem interneta prate stanje na svojim bušotinama bilo gdje u svijetu. "Ova revolucija zahvaća sve od industrije preko banaka do obrazovanja", zaključuje Kalal.

Primjer iz Varaždina

Pametan parking

Varaždin je prvi u Hrvatskoj uveo sustav pametnog parkinga gdje na displejima na početku ulice možete pročitati koliko je u njoj slobodnih mjesta za parkiranje. Goran Kanižaj, član Uprave lokalne tvrtke Mobilisis kaže da je to tek početak. "U budućnosti ćete takve podatke moći čitati na smartphoneu ili će ih očitati putno računalo u automobilu", pojašnjava Kanižaj. Dodaje da već ima interesa u inozemstvu, jer su razvili sustav čiji su senzori iznimno precizni.

Komentari (2)
Pogledajte sve

Hvala na upozorenju, ispravili smo grešku.
Isprike s naše strane.
Lijep pozdrav!

5 bilijardi??? koliko je to? 5000 bilijuna?
nekako mi se to čini jako malo vjerojatno ako uzmemo u obzir činjenicu da je ukupni BPD prošle godine na kugli zemaljskoj bio oko 70 bilijuna dolara.

prije bih rekao da se ponovno radi o novinarskom neznanju, lost in translation…

New Report

Close