Popularno zvani telekomunikacijski tornjevi koji služe da se na njih postave bazne stanice za mobilne mreže te radiodifuzijska oprema za radio i TV više nisu u potpunom vlasništvu telekom operatora u Hrvatskoj. Svjetska je i europska praksa već duže vrijeme da se osnivaju zasebne tvrtke koje se time bave, bilo da se radi o tvrtkama u sklopu telekoma ili kompanijama koje potpuno samostalno egzistiraju na tržištu. Potvrdili su to iz A1 Hrvatska te kazali kako se radi “o globalnoj praksi u telekomunikacijskom biznisu koju provode ili su završili mnogobrojni nacionalni i međunarodni pružatelji usluga (osim u Hrvatskoj i u Njemačkoj, Italiji, Nizozemskoj)”. A1 tornjevi u Hrvatskoj izdvojeni su još 2021. kao zasebna tvrtka Telekom Austria Grupe, koja je upravo prošlog petka izlistana na Bečkoj burzi. Tornjevi koji su pripadali Telemachu prodani su, te su od kolovoza u vlasništvu Tawal kompanije sa sjedištem u Saudijskoj Arabiji, dok jedino tornjevi Hrvatskog Telekoma ostaju kao integrirani dio tvrtke.
Obveza davanja pristupa
Kada se radi o broju tornjeva u cijeloj Hrvatskoj, kako su nam kazali u Hrvatskoj regulatornoj agenciji za mrežne djelatnosti (HAKOM) u evidenciji je oko 4000 lokacija na kojima su postavljene bazne postaje mreža pokretnih komunikacija i radiodifuzije (radio i TV). Od toga je oko 2000 samostojećih stupova te 2000 antenskih prihvata. U vlasništvu operatora mreža pokretnih komunikacija je oko 2100 lokacija (antenski prihvati i stupovi). Ostala infrastruktura u vlasništvu je drugih tvrtki koje obuhvaćaju Odašiljače i veze, druge radijske koncesionare, Hrvatsku elektroprivredu i druge privatne korisnike.
Kako su nam dodatno pojasnili u HAKOM-u, čija je jedna od uloga da regulira tržište u području elektroničkih komunikacija, tornjevi spadaju u dio kojeg regulira Zakon o elektroničkim komunikacijama. Usto, kažu iz HAKOM-a, Europska komisija sada radi i na Gigabit Infrastructure Actu (GIA) tj. Uredbi koja zamjenjuje odnosno unapređuje Direktivu o mjerama za smanjenje troškova postavljanja mreža velikog kapaciteta (BCRD Direktiva), te su njome obuhvaćeni i antenski stupovi, odnosno kompanije koje upravljaju antenskim stupovima.
“Ovdje nije riječ o klasičnoj ex ante regulaciji tržišta gdje se utvrđuje operator sa značajnom tržišnom snagom (SMP), nego se propisuje obveza davanja pristupa antenskim stupovima pod razumnim i poštenim uvjetima, uključujući i cijenu”, ističu iz HAKOM-a. Dodaju kako je u Republici Hrvatskoj na sličan način pristup antenskim stupovima već duže vrijeme reguliran odredbama ZEK-a i Pravilnika o zajedničkom korištenju EKI-ja i druge povezane opreme. U skladu s tim, dodatno naglašavaju iz HAKOM-a da “takva regulacija smanjuje potrebu za multipliciranjem antenskih stupova, što smanjuje troškove operatorima te doprinosi zaštiti okoliša. Neki telekomi počeli su izdvajati poslovanje s antenskim stupovima jer su izračunali da im se tako više isplati poslovati. Takva odluka je potpuno u domeni njihove poslovne politike i ne bi trebala dodatno usložnjavati regulativu i regulaciju”. Dakle, pojednostavljeno, telekom tornjevi trebaju služiti svim telekomima, čime bi ih se lišilo troškova gradnje i ishođenja građevnih dozvola, a najamnina za “stanovanje” telekom opreme bila bi izvor prihoda kompanijama koje ih grade i postavljaju.
Ključni zakupci
Telemach kao jedini operator u Hrvatskoj, točnije njihov vlasnik United grupa, izdvojili su telekomunikacijske tornjeve iz poslovanja i prodali ih. Iz United Grupe BV krajem kolovoza izvijestili su kako su “dovršili prodaju TowerCo – svoje jedinice mobilnih tornjeva u Bugarskoj, Hrvatskoj i Sloveniji kompaniji Tawal, podružnici STC Grupe i vodećoj tvrtki za integriranu ICT infrastrukturu u regiji Bliskog istoka i sjeverne Afrike”. Kazali su da se “vrijednost TowerCo, koja u vlasništvu ima više od 4800 tornjeva, ovom transakcijom procjenjuje na 1,22 milijarde eura bez gotovine i dugova. Priljev od transakcije iznosio je 1,22 milijarde eura i koristit će se za potpunu otplatu 525 milijuna eura vrijednih obveznica kompanije koje dospijevaju 2024. i 550 milijuna eura obveznica koje dospijevaju 2025., pojasnili su iz Uniteda. “Preostali saldo bit će usmjeren na daljnje jačanje novčane i likvidne pozicije United Grupe. Nadalje, likvidnost Društva bit će dodatno ojačana dodatnim uplatama od strane TowerCo u iznosu od 29 milijuna eura ubrzo nakon zatvaranja procesa. Nakon otplate glavnice i obračunatih kamata za Obveznice iz 2024. i 2025., ukupni pozitivni učinak na likvidnost Društva iznosi 168 milijuna eura”.
Što se tiče daljnje poslovne suradnje, kazali su će kako “United Grupa i njezine podružnice u relevantnim geografskim područjima ostati ključni zakupci tornjeva i krovova koji su dio transakcije. Slijedom toga, kompanija je sklopila dugoročni Ugovor o glavnim uslugama s početnim rokom od 20 godina i automatskim obnavljanjem od osam godina nakon toga. Osim toga, uspostavljen je Ugovor o razini usluge kako bi se osigurala UG-ova kontinuirana upotreba infrastrukture telekomunikacijskih tornjeva nakon dovršetka transakcije”. Inače, istaknuli su u priopćenju, “ova transakcija predstavlja prvo ulaganje Tawala u europski telekomunikacijski sektor. Tawal je najveći pružatelj integrirane ICT infrastrukture u regiji Bliskog istoka i Sjeverne Afrike te posjeduje portfelj s više od 21.000 mobilnih tornjeva.
Victoriya Boklag, izvršna direktorica United Grupe, izjavila je kako je ovo vrlo atraktivna transakcija za kompaniju koja omogućuje oslobađanje kapitala iz postojeće sporedne infrastrukturne imovine, kapitalizirajući na atraktivnim procjenama u sektoru tornjeva. “To je u skladu sa zbrinjavanjem brojnih operatora diljem Europe, koji su posljednjih godina isto činili. Prihodi od prodaje usmjerit će se smanjenju zaduženosti kompanije, oslobađajući novčani tok za budući rast. Drago nam je što smo sklopili partnerstvo s kompanijom Tawal u njihovom prvom ulaganju u europski telekomunikacijski sektor. To je ujedno stvaranje novih prilika za zajednički rast i širenje”, kazala je Boklag.
Fokus na temeljni biznis
Telekom Austria Grupa, pod čijom kapom u Hrvatskoj posluje telekom A1 Hrvatska, prema najnovijim informacijama, nakon dogovora koji su postigli glavni dioničari i Nadzorni odbor odlučio je odvojiti poslovanje tornjeva. Tvrtka će se zvati EuroTeleSites AG i bit će uvrštena na Bečku burzu. Inače, kako su nam pojasnili iz A1, “Telekom Austria AG izdvojila je krajem 2021. infrastrukturno poslovanje od temeljnog poslovanja operatora odnosno pružanja mobilnih, fiksnih, TV i ICT usluga. A1 Telekom Austria Grupa razdvojila je pasivnu mobilnu telekomunikacijsku infrastrukturu (stupovi, tzv. infrastrukturno poslovanje) od operativnog poslovanja i integrirala je u zasebnu tvrtku – A1 Towers”.
Kako tvrde, “razdvajanje dvaju segmenata poslovanja omogućila je fokusiranje novih kompanija na razvoj temeljnog poslovanja i rast učinkovitosti”. Kada se radi o A1 Towers kompaniji, ona ima više od 20 zaposlenih, imovinu čini oko 2000 telekomunikacijskih tornjeva s pripadajućom infrastrukturom. Među korisnicima usluga A1 Towersa su drugi operatori, jedinice lokalne samouprave, TV i radijske postaje. Pri tom su dodali kako “kompanija raspolaže i gradi pasivnu telekomunikacijsku infrastrukturu koja je strateški razvijena za osiguranje maksimalne pokrivenost, kako u urbanim, tako i u ruralnim područjima”.
Kada se radi o tornjevima, točnije pasivnoj telekomunikacijskoj infrastrukturi, država planira izgraditi 58 tornjeva u takozvanim bijelim pojasevima, onim područjima Hrvatske gdje ne postoji komercijalni interes telekoma. Kako su nam svojedobno odogovorili iz Ministarstva mora, prometa i infrastrukture, “otvorena elektronička komunikacijska infrastruktura omogućit će razvoj 5G mreža te će biti dostupna na korištenje svim operatorima elektroničkih komunikacijskih mreža i usluga pod jednakim uvjetima, a svojim kapacitetom, tržišnom dostupnošću i prihvatljivim veleprodajnim cijenama omogućit će svim operatorima pristup do krajnjih korisnika kako bi svi oni imali jednake mogućnosti izbora operatora”.
Usto će, naravno, potaknuti gospodarske aktivnosti i digitalizaciju javne uprave. Novac za izgradnju novih 58 tornjeva dolazi iz Nacionalnog plana otpornosti i oporavka u iznosu od 20 milijuna eura.
