Usvajanjem digitalnih tehnologija tvrtke podižu kvalitetu svojih usluga i proizvoda te povećavaju konkurentnost. Kriza uzrokovana koronom pokazala je i kako je digitalizacija ključna za poboljšanje ekonomske otpornosti kompanija.

Međutim, 2021. tek je 56 posto poduzeća u EU postiglo osnovnu razinu digitalnog intenziteta. Osnovna razina podrazumijeva korištenje najmanje četiri od dvanaest odabranih digitalnih tehnologija (korištenje umjetne inteligencije,najmanje 1 posto ukupnog prometa preko e-trgovine itd) te uključuje tvrtke s niskom, visokom i vrlo visokom razinom indeksa digitalnog intenziteta (DII). Samo tri posto malih i srednjih poduzeća u EU postiglo je vrlo visoku razinu digitalnog intenziteta, dok je 18 posto postiglo visoku razinu.

Većina malih i srednjih poduzeća zabilježila je niske (34 posto) ili vrlo niske (45 posto) razine digitalnog intenziteta. S druge strane, osnovnu razinu digitalnog intenziteta doseglo je 88 posto velikih kompanija.

Kako do dobrih rezultata
Postignuti rezultati pokazuju da će se teško ispuniti jedan od glavnih ciljeva Digitalnog kompasa – vizije EU za desetljeće digitalne transformacije – prema kojem bi više od 90 posto malih i srednjih poduzeća do 2030. trebalo doseći barem osnovnu razinu digitalnog intenziteta.

Što misle o ovim rezultatima te kako vide situaciju s digitalizacijom u Hrvatskoj upitali smo stručnjake iz vodećih domaćih tehnoloških kompanija.

Drago Cmuk, poslovni direktor CADCAM Grupe, kaže da se treba razumjeti da se ovdje radi o zaista osnovnom, higijenskom kriteriju. “Nove verzija indeksa općenito navodi vrlo bazične kriterije koje je jako ‘lako’ zadovoljiti (50% ljudi koristi računala, brzina interneta >30 Mbit/s, prisustvo na dvije društva mreže, korištenje ERP-a, neku uslugu u cloudu srednje složenosti), tako da mislim da taj cilj uopće nije ambiciozan – ako se kriteriji ne postrože.

Tvrtke koje to neće imati za nekoliko godina su kao zmije bez glave: već sada mrtve, ali se još uvijek kreću. Što se tiče Hrvatske, tu je stvar složenija. Osim što smo u pandemiji potonuli s 9. na 18. mjesto (a taman smo mislili kako smo se digitalizirali), moramo shvatiti isto kao i s DESI indeksom – nije stvar u bazičnim stvarima, nego u stvarima s visokom dodanom vrijednosti.

Najbolje zemlje na DII indeksu su skandinavske zemlje koje imaju veliki postotak visoko tehnoloških tvrtki. To su tvrtke koje koriste AI, IOT, digitalna platforme itd. Te tehnologije je posebno teško primijeniti u proizvodnoj industriji jer su opipljivi proizvodi daleko složeniji od virtualnih ili digitalnih za proizvodnju i digitalnu ‘obradu’.

Andreja Kajtaz; Marko Emer

Hrvati moraju shvatiti da upravo u tom svijetu leži rudnik zlata. Mi jesmo i kreativni i sposobni, ali više volimo turizam od složenih tehnologija. Ne volimo rudnike jer se u njima teško radi”, smatra Cmuk.

Anamarija Mlinarić, viša menadžerica u Deloitteovom odjelu poslovnog savjetovanja, ističe kako je nivo digitalizacije u zemljama EU još uvijek neujednačen, iako postoje naznake ujednačavanja pojedinačnih rezultata. Neke od zemalja u EU su, kaže, godinama vodeće u digitalizaciji, ali postoji i značajna skupina država članica koje se grupiraju oko prosjeka EU-a.

“Zanimljivo je da većina država članica koje su prije pet godina imale nižu razinu digitalizacije napreduju bržim tempom od ostalih, a među njima je i Hrvatska. Dostizanje ciljeva Digitalnog desetljeća ovisi o zajedničkim naporima – svaka će država članica pridonijeti ovom ambicioznom cilju EU s različite početne točke, određene resursima, komparativnim prednostima i drugim relevantnim čimbenicima poput broja stanovnika, razmjera gospodarstva i područja specijalizacije.

Na primjer, države članice s velikim gospodarstvima ili brojnim stanovništvom morat će postići dobre rezultate kako bi omogućile Europi kao cjelini da postigne zadanu ambiciju do 2030. Digitalni predvodnici nastavit će napredovati kako bi predvodili globalnu digitalizaciju, dok će napredak u digitalizaciji svih država članica, pa tako i Hrvatske, biti potaknuti njihovim ekonomskim i društvenim potrebama”, kaže Anamarija Mlinarić.

Predsjednik Uprave KONČAR – Digitala Goran Leci napominje kako niti godinu dana nakon predstavljanja digitalnog kompasa, zbog rata u Ukrajini i novonastale energetske krize, vidljivo da su poduzeća postala puno opreznija te u određenoj mjeri suspregnuta spram ulaganja u informatičku opremu i vještine, kako bi dio financijskih resursa osigurali za neizvjesnu budućnost.

“U kojem omjeru se to događa teško je procijeniti jer se situacija mijenja iz dana u dan. Iz tog razloga u ovom trenutku nije moguće objektivno sagledati da li je realno očekivati ispunjenje ciljeva u zadanom roku, bez obzira na to što je logično razmišljanje da će se poduzeća još brže digitalno transformirati i još više ulagati u podizanje razine informacijske sigurnosti.

Za javni sektor bi to moglo predstavljati realniji scenarij, ako i ta proračunska sredstva neće u određenom dijelu biti naknadno preraspodijeljena za sufinanciranje mogućih potreba vezanih uz mjere pomoći gospodarstvu za ublažavanje trenutnog, i vjerojatno budućeg, nepovoljnog učinka krize”, smatra Leci. Filip Nola, voditelj prodaje i marketinga InSky Solutionsa kaže da kada se gleda u globalu, Digitalni kompas postavlja dalekosežne ciljeve koji bi trebali organski poduprijeti digitalnu tranziciju.

“Kako bi sama strategija bila vjerodostojna, planovi bi se trebali temeljiti na realnim pretpostavkama i potkrijepiti najsuvremenijim analizama. Komisija je postavila jake metrike, s time da također treba razjasniti kako će EU postići te ciljeve i uloge uključenih subjekata – EU institucije, države članice, tvrtke i istraživačke institucije.

Kompas bi svakako trebao biti precizniji u definicijama kako bi dionici mogli postići navedene ciljeve. Naposljetku, vanjski doseg koji se spominje kao jedan od integralnih dijelova Digitalnog kompasa je toliko ambiciozan da zaslužuje zasebni dokument, koji bi po mogućnosti trebao detaljno razjasniti svrhu europske digitalne diplomacije, te bi se također trebao baviti pitanjem nadležnosti za njezino provođenje. Isključivo precizni plan će pomoći Europi da ostvari svoje ambiciozne ciljeve do 2030. godine”, kaže Nola.

Drago Cmuk; Goran Marković; Daniel Šimić

Širiti svijest o benefitima
Što se konkretno tiče pitanja oko toga hoće li EU i hrvatske tvrtke uspjeti u ispunjenju tog cilja, to uvelike ovisi o tome koliko će to biti potpomognuto od strane EU, njezinih institucija, pa tako i institucija i vladi država članica, smatra Nola i dodaje: “Zaključak cijele priče je kako je ključno da i tvrtke, i institucije, krenu u aktivnu kampanju približavanja pojma digitalizacije kako bi cijelo društvo postalo svjesno mogućnosti i benefita koje ona pruža”.

Goran Marković, član Uprave InfoDoma, smatra iznimno važnim što je fokus stavljen na tržište malih i srednjih poduzeća jer upravo vibrantan i agilan SME segment garantira kako će biti dovoljno inovacija koje će zadovoljiti sve veću potražnju za rješenjima i uslugama.

Međutim, napominje, važnije od upotrebe samih digitalnih tehnologija bit će vještine i znanja orkestriranja većeg broja sudionika, projektiranje složenih sustava i integracije s komplementarnim sustavima. “Stoga mislim da je sasvim opravdano zapitati se: je li cilj postavljen ispravno?

Naime, male tvrtke nemaju luksuz ulagati, uključujući i digitalne tehnologije, u nešto što im onemogućuje potencijalne brze povrate na uloženo. Mislim kako ključ njihovog uspjeha neće biti povećani stupanj digitalizacije nego razvijanje sposobnosti za prepoznavanja prilika, specijalizacija, sklapanje partnerstava te usklađivanje s većim brojem sudionika kako bi pronašli pravu ponudu vrijednosti za neku usku nišu.

Mala poduzeća će se, nakon što digitaliziraju temeljne poslovne procese, morati sve više oslanjati na infrastrukturu u oblaku i na velike platforme kako bi sa što manje ulaganja počele ostvarivati prihode a zatim po potrebi brzo i jednostavno preuzele neki novi poslovni model i napustile stari. Ključ opstanka i razvoja malih tvrtki je brzina prilagodbe i sposobnost stalnog inoviranja”, misli Marković.

Daniel Šimić, glavni direktor za segment poslovnih korisnika u A1 kaže kako razina uspješnosti ispunjenja ove ambicije ovisi o EU i nacionalnim okolnostima koje potiču digitalizaciju kako u smislu digitalizacije osnovnih procesa i korištenja digitalnih alata. Pri tome je, smatra, vrlo bitno da se javni sektor digitalizira i potakne kroz digitalne administrativne postupke digitalizaciju poduzetnika.

“U tom kontekstu, na razini Hrvatske vrlo je bitna uloga Centra dijeljenih usluga i proširenja njegovih funkcionalnosti. Dodatno, u izvješću Eurostata navodi se da je 88 posto velikih poduzetnika digitalizirano. To je potrebno iskoristiti u smislu dijeljenja znanja i poslovnih slučajeva jer je digitalizacija velikih poduzetnika s obzirom na broj, kompleksnost rada sustava i nužnosti njihovog povezivanja u procesu digitalizacije znatno izazovnija u usporedbi s digitalizacijom manjih poduzetnika.

Zadnje, ali ne manje važno za uspješnu digitalizaciju potrebni su resursi – prije svega ljudi i njihovo znanje i stručnost te investicije u digitalne procese i sustave pri čemu su mali poduzetnici u znatno boljem položaju od velikih poduzetnika s obzirom na mnogobrojne mogućnosti koje im se pružaju dijelu korištenja bespovratnih sredstava kojima se potiče digitalna i zelena rješenja”, kaže Šimić.

IT Direktor u Eccos inženjeringu Željko Medić misli da će se do 2030. dostignuti cilj od devedeset posto jer je digitalizacija neizbježna u današnjem okruženju koje se neprestano i ubrzano mijenja pa tako i digitalizacija poslovanja nije iznimka. “Već samim time što je tehnologija sve raširenija i dostupnija nije potrebno puno za osnovnu razinu digitalnog intenziteta (prema danih dvanaest kriterija).

Korištenjem pametnog mobitela (što je velika većina danas) ili tableta te e-mail aplikacije već se zadovoljavaju kriteriji o korištenju cloud servisa i korištenju internetske veze. Za digitalni minimum potrebno je zadovoljiti još samo jednu točku koja ovisi o grani poslovanja tvrtke, tvrtka može koristiti društvenu mrežu ili imati neki oblik ERP softvera ili koristiti neki oblik IoT što obuhvaća vrlo široko područje”, kaže Medić.

Mate Krpan, predsjednik Uprave mStarta, ističe kako alternative nema, svi poslovni subjekti koji su u zaostatku morat će ubrzati proces digitalizacije. U suprotnom, kaže, neće biti konkurentni, odnosno, u konačnici neće biti u mogućnosti poslovati bez visokog stupnja digitalizacije poslovanja. Andreja Kajtaz, direktorica Fininog Sektora digitalnih rješenja smatra da je cilj Digitalnog kompasa ambiciozno postavljen.

Filip Nola, Tomislav Ščrbak; Tonko Obuljen; Goran Leci

Nacionalna strategija
“Rezultati iz 2021. pokazuju da je možda precijenjen i na EU nivou. No, to ne znači da nije dobar kao motivator i pravac za tvrtke i nacionalne politike. Vlada RH je prihvatila smjernice dane EU okvirom koje naglasak stavljaju na digitalnu transformaciju tvrtki, digitalizaciju javnih usluga, učinkovitu digitalnu infrastrukturu te digitalno kvalificirane građane i stručnjake, te inkorporirala zacrtana područja djelovanja u Nacionalnu razvojnu strategiju.

Svjesna je da se značajniji rast može ostvariti samo uz poticanje digitalnog u području gospodarstva. Stoga kroz nacionalnu strategiju stavlja naglasak na stvaranje i primjenu znanja, poticanje ulaganja u inovacije i nove tehnologije, a sve u svrhu gospodarskog rasta i razvoja temeljenog na povećanju produktivnosti u javnom i privatnom sektoru.

Razvoju gospodarstva doprinijet će i djelotvorna javna uprava i pravosuđe, koji će ujedno odgovoriti na očekivanja građana u pogledu kvalitete javnih usluga. Ulagat će se u digitalnu infrastrukturu i poticati uvođenje digitalnih rješenja u interesu građana i hrvatskog gospodarstva, čime će se dati doprinos u izgradnji digitalne budućnosti Europe, kaže Andreja Kajtaz i napominje kako i u poduzećima raste svijest o važnosti digitalizacije.”

U praksi se pokazalo da je digitalizacija ključna snaga za poboljšanje ekonomske otpornosti poduzeća. Naravno, najotpornija i najspremnija su bila velika poduzeća koja, već zbog svoje složenosti, imaju stalnu potrebu za digitalizacijom kojom se stoga kontinuirano i bave. Za mala i srednja poduzeća u RH je potrebna pomoć za značajniji iskorak u smjeru digitalizacije”, upozorava Andreja Kajtaz.

Tonko Obuljen, predsjednik Vijeća HAKOM-a, slaže se kako su poduzeća prepoznala digitalno poslovanje i digitalnu transformaciju kao pokretač gospodarskog rasta na razini Europske unije, međutim prilikom ostvarenja ambiciozno postavljenih ciljeva Digitalnog kompasa potrebno je uzeti u obzir posebnosti svake države članice.

“Vjerujem da većina poduzeća prepoznaje prednosti koje donosi digitalna transformacija, a država prilagodbom administrativnog i zakonodavnog okvira stvara okruženje koje pospješuje i ubrzava te procese. Jedan od ciljeva Digitalnog kompasa za poduzeća je udvostručiti broj ‘jednoroga’ u EU-u.

Hrvatska već danas ima primjere takvih poduzeća te smo ako promatramo broj jednoroga po stanovniku ili BDP-u neke države, pri samom vrhu ljestvice EU-a. To je dokaz da znanja imamo i da se može”, smatra Obuljen.

Siniša Košćina, glavni menadžer za razvoj poslovanja u IN2 grupi, ističe da koliko god nas je pad na DESI indeksu iznenadio na razini Hrvatske, smatra da je obavljeni posao digitalne transformacije na razini velikih kompanija, kako u Europi tako i u Hrvatskoj, dokaz da se isto može uspješno i brzo provesti i na SME segmentu.

“Tehnološki, za to nam je potreban skok u Oblak, transformacija za koju se pripremamo već više godine. Možda će vas iznenaditi da u ovom trenutku šest hrvatskih bolnica, od toga čak tri među najvećim bolnicama, već koriste svoj sustav iz državnog centra dijeljenih usluga ili da 60 posto obiteljske medicine zadnjih 10 godina koristi aplikaciju iz Oblaka.

Uvjereni smo da danas gotovo svaka IT tvrtka u svom portfelju ima ponudu svojeg rješenja u Oblaku, a neki i u SaaS modelu, pa je dostizanje ciljeva Digitalnog kompasa ostvarivo”, smatra Košćina.

Ante Laušić, izvršni direktor za tehnologiju Tokić grupe, kaže kako se na razini EU godišnje ulažu veliki iznosi u digitalizaciju poslovanja uz tendenciju rasta svake godine. “To ukazuje na činjenicu da je digitalizacija poslovanja važna tema u tvrtkama te da su mnoge tvrtke prepoznale koristi koje imaju od ulaganja u digitalne proizvode i usluge.

Dodatno, mlađe generacije već imaju veliku digitalnu pismenost te ulaskom na tržište rada očekuju da će i za posao koristiti slične digitalne alate i usluge kakve koriste i u privatnom životu što dodatno pojačava pritisak na tvrtke da uvedu neka digitalna rješenja i usluge.

Dakle, možemo reći da je trenutni trend takav da se može očekivati da ćemo do 2030. ako ne dosegnuti zadani cilj, onda barem biti jako blizu tom cilju. Proces nije uvijek jednostavan, ali je moguć, ako ima potporu menadžmenta, u čemu je Tokić dobar primjer.

Uz podršku uprave, mi smo proveli značajnu digitalnu transformaciju u posljednjih 6-7 godina, a iako proces još ni izdaleka nije gotov, svakodnevno vidimo pozitivne učinke te promjene”, ističe Laušić. Predsjednik Uprave tvrtke Elektronički računi Marko Emer objašnjava kako Digitalni kompas EU-a predstavljaju četiri glavne točke: vještine, sigurna i održiva digitalna infrastruktura, digitalna transformacija poduzeća te digitalizacija javnih usluga.

S. Košćina; M. Krpan; Ž. Medić; A. Mlinarić; M. Komorčec; A. Laušić

Imamo sve, ali nedostaje volje
“U načelu, u Hrvatskoj imamo sve – vještine, kada govorimo o stručnosti ICT sektora, spremna rješenja kojima bismo za tren digitalno transformirali gospodarstvo i javne usluge, ali nemamo volju da iskoristimo taj benefit ni svijest da digitalizacija nije pitanje izbora, nego obaveza.

Jasno je da, kada postoji otpor prema elementarnim digitalnim procesima, nedostaje ozbiljnija komunikacija između onih koji bi trebali objasniti SME sektoru što dobivaju digitalnom tranzicijom i samih mikro, malih i srednjih poduzetnika.

Danas si svaka SME tvrtka može priuštiti potpuno automatiziran administrativni proces, a ovdje ne govorim samo o tome da se dijele bespovratna sredstva EU za, primjerice, uvođenje DMS-a, nego o govorimo da su ta rješenja dostupna bez integracija, možemo reći, na klik. Smatram da će europske tvrtke doseći planiranu razinu, posebice zbog intenzivnog rasta fintecha, što je također jedan od strateških ciljeva digitalnog desetljeća”, smatra Emer.

Tomislav Ščrbak, direktor prodaje za industriju i komercijalno zgradarstvo kompanije Schneider Electric kaže kako dinamična i turbulentna vremena u kojima živimo priječe predvidljivost budućih ishoda.

“Razina agilnosti i brzina prilagodbe novonastalim situacijama odrediti će kojom dinamikom ćemo ostvariti postavljeni cilj. Otvorenost za promjene i pretvaranje izazova u prilike su za to ključne”, ističe Ščrbak. Milan Komorčec, izvršni partner za financije, prodaju i marketing u tvrtki DignetSoftware smatra kako pojedine zemlje galopiraju u tom pravcu, a pojedine niti ne kaskaju.

“U postojećim makroekonomskim uvjetima treba voditi računa da je često riječ o nemalim investicijama da bi se to postiglo. I kad to povežemo s nedostatkom IT kadrova, željom da ti kadrovi budu pristojno plaćeni, a da rezultat njihova rada bude jeftin, onda moram svakako izraziti osobnu skepsu da ćemo to postići bez velikih razlika”, kaže Komorčec.

U Vertivu Croatia ističu kako su nakon pojave pandemije kompanije odjednom morale promijeniti svoj način rada te preseliti svoje poslovanje online, zbog čega je digitalizacija prestala biti samo važnost, nego i nužnost za opstanak u poslovanju današnjice. “Bez obzira na navedene rezultate, smatramo da je ovaj cilj itekako moguć jer se susrećemo sa sve ubrzanijim procesom digitalizacije i usvajanjem novih tehnologija u poslovanju.

Osim opće digitalizacije, pokreće nas i usmjerenje prema potrošnji i energetskoj učinkovitosti. Neki podaci mogu potkrijepiti tvrdnju da se digitalizacija globalno ubrzava: prije pet godina pričali smo o podatkovnim centrima od 10 ili 20 megavata, a sada već govorimo o kampusima sa 100 ili 200 megavata.

Prema istraživanju tehnološke istraživačke tvrtke 451 Research, do 2022. globalno tržište prefabriciranih modularnih podatkovnih centara moglo vrijediti 4,2 milijarde dolara, u odnosu na 2,6 milijardi dolara u 2017.

Svjedočimo i porastu edge računalstva, što predstavlja obradu podataka kod tehnologija kao što su 5G tornjevi ili mali prefabricirani podatkovni centri. Bez obzira na to što bi napredak mogao biti bolji, do cilja nije nemoguće doći zajedničkim naporom na razini EU”, zaključuju u Vertivu Croatia.