Premda doslovno cijeli znanstveni svijet predano radi na pronalasku cjepiva protiv Covida-19, zasad se nitko ne usudi izrijekom reći da će cjepiva sigurno biti. Ako se u tome i uspije, pitanje je kad će se pojaviti u većim količinama na tržištu.

No, ipak iz američke biotehnološke tvrtke Moderna stižu optimistične vijesti jer se njihovo cjepivo, koje se već dva mjeseca testira na dobrovoljcima, pokazalo učinkovitim. Naime, cijepljenje cjepivom mRNA-1273 pokazalo je da su cijepljeni razvili antitijela na koronavirus čak i ako su dobili najnižu dozu od 25 odnosno 100 mikrograma dva tjedna nakon primljene prve doze, piše Jutarnji list.

preliminarni podaci

Znanstvenici s Princetona: Ljeto vjerojatno neće zaustaviti koronavirus

Dapače, imali su imunološki odgovor sličan onom koji je utvrđen kod pacijenata koji su se oporavili od Covida-19. Tvrtka nakon ovih prvih optimističnih rezultata najavljuje treću fazu kliničkih ispitivanja za srpanj, a radit će se na više tisuća pacijenta. Pokaže li se da je cjepivo učinkovito, mogla bi početi proizvodnja za masovnu uporabu.

U studiji koju vodi američki Nacionalni institut za alergije i zarazne bolesti (NIAID) testirane su tri različite doze cjepiva i to 25, 100 i 250 mikrograma, a ispitivala se prije svega neškodljivost cjepiva. Cijepljenje je obavljeno u dvije doze na 45 pacijenata podijeljenih u tri skupine odnosno po dobi. Prva skupina je bila u dobi od 18 do 55, druga od 56 do 70 te treća stariji od 71 godinu. Ovi prvi rezultati dobiveni su od prve skupine pacijenata. Također, 30 njih dobilo je dvije najniže doze, a samo je kod jednog cijepljenog zabilježena nuspojava, i to crvenilo na mjestu uboda igle.

Preporuča maske

Štagljar zabrinut zbog dolaska turista: To vam je sad jedan veliki ‘open air’ eksperiment

“Tri su osobe dobile najveću dozu i to 250 mikrograma cjepiva i razvile su ‘sistemske simptome’ koji uključuju povišenu temperaturu, bolove u mišićima i glavobolju”, rekao je liječnik Moderne, Tal Zaks. No sve u se nuspojave same povukle, ali u tvrtki kažu da se u nastavku ispitivanja cjepiva više neće davati najveća doza. Na temelju dosad dobivenih podataka u drugoj fazi ispitivanja davat će se samo 50 i 100 mikrograma cjepiva u dvije doze, a NIAID će testirati dozu od 50 mikrograma na sve tri skupine pacijenata. U Moderni su uvjereni da će u trećoj fazi ispitivanja doziranje biti između 25 i 100 mikrograma.

“Ovi privremeni podaci prve faze pokazuju da cijepljenje s mRNA-1273 cjepivom izaziva imunološki odgovor u istom obimu koji se dobiva prirodnom infekcijom s tim da se to događa već kod doze od samo 25 mikrograma”, rekao je Zaks. Ne bi li se ubrzao postupak dobivanja novog cjepiva, FDA (Američka agencija za hranu i lijekove) dala mu je oznaku Fast Track što će omogućiti da ubrzo krene ispitivanje na 600 novih pacijenata.

Veliki uspjeh

Đikićev institut otkrio što usporava i zaustavlja širenje koronavirusa

“S obzirom na to da se radi o tvrtki s vrlo modernom tehnologijom i da u ispitivanju sudjeluje NIAID, možemo biti optimistični, što potvrđuju i prvi rezultati kliničkih ispitivanja. Pokaže li i treća faza ispitivanja slične rezultate, možemo očekivati da bi sljedeće godine mogli imati cjepivo protiv Covida-19”, kaže prof. dr. Alemka Markotić, ravnateljica Klinike za infektivne bolesti “Dr. Fran Mihaljević”. Dodaje da će ipak biti problema s mogućnostima proizvodnje cjepiva jer, primjerice, u Moderni kažu da je njihov kapacitet tek 30 milijuna doza.

“Zaista se ulažu veliki napori da se dođe do cjepiva, a ovo tvrtke Moderna daleko je odmaknulo. Podaci su ohrabrujući. Svi očekujemo da će barem do proljeća iduće godine na tržištu biti neko cjepivo s obzirom na snage koje su se udružile na tom poslu. Dođe li do toga, najveći će problem biti proizvodnja. Zato sam razgovarao s ljudima u Imunološkom zavodu ne bi li možda oni mogli ponovo pokrenuti proizvodnju cjepiva ako Svjetska zdravstvena organizacija uzme licencu. Imamo bogatu povijest proizvodnje virusnog cjepiva u Imunološkom zavodu pa ako bismo mogli pokrenuti proizvodnju, to bi bilo dobro i financijski, ali i iz sigurnosnih razloga”, kaže epidemiolog prof. dr. Branko Kolarić, piše Jutarnji list.

Nažalost, dio znanstvenika više ne radi u Zavodu, ali moguće je da bi ova ideja bila izazov za neke. Istina, za to bi trebali imati Biosafety level III (BSL-3) laboratorij, ali to bi bio manji problem nego ljudski resursi, drži prof. dr. Kolarić.

Dijelovi virusa neće biti dio ovog cjepiva

Cjepivo mRNA-1273 protiv koronavirusa, koje razvija Moderna, tzv. je glasničko RNA cjepivo dizajnirano tako da naše stanice usmjerava na proizvodnju proteina koji mogu imati terapijsku ili preventivnu funkciju. To se cjepivo radi novim postupkom koji ne sadrži niti jedan dio genoma koronavirusa i ne može izazvati infekciju. Umjesto toga uključen je kratki dio mRNA koji se radi u laboratoriju, odnosno S-protein.

Naime, tradicionalna cjepiva sadrže male ili neaktivne količine virusa koji uzrokuje bolest, odnosno proteine koje proizvodi. Unose se u organizam kako bi izazvali imunološki sustav na reakciju. No, mRNA zapravo tjera sam organizam na proizvodnju dijela virusnih proteina. Unutar stanica mRNA se koristi kao predložak za proizvodnju potrebnog proteina.

Zato se proizvodi sintetička verzija mRMA koju virus koristi za izgradnju svojih infektivnih proteina, odnosno služi kao glasnik i daje upute za izgradnju tog proteina. Oni se ne nakupljaju i ne stvaraju virus, ali imunološki sustav, kad ih otkrije, počinje stvarati obrambeni odgovor.