Po pitanju digitalizacije Hrvatska napreduje, ali sporo. Da bi dostigli europski prosjek, što je cilj koji bi trebali postići u sljedećih deset godina, pred nama je puno posla, rekao je Bernard Gršić, državni tajnik Središnjeg državnog ureda za razvoj digitalnog društva na konferenciji AmCham-a “Digitalna Hrvatska 2030.”.

Hrvatska je, naime, prema DESI indeksu koji mjeri stupanj digitalizacije na 21. mjestu od 27 država članica EU-a. Pritom su najkritičnije točke povezivost i digitalizacija javne uprave.

“Moramo pojačati aktivnosti posebno u digitalizaciji javne uprave”, poručuje Gršić. A te aktivnosti, odnosno reforme, najvećim će dijelom biti financirane iz Nacionalnog plana oporavka i otpornosti u kojem je država definirala četiri reforme.

Za sada smo ispunili samo jednu – onu donošenja Strategije digitalne Hrvatske do 2032. Sljedeći je korak, kaže Gršić, interoperabilnost, odnosno povezivanje baze podataka i registara svih državnih tijela, što će biti osnova za daljnju digitalizaciju javnih usluga.

Adrian Ježina/M. Prpić/PIXSELL

Važnost infrastrukture
“Građani nisu zadovoljni kada potvrde iz jednog tijela moraju nositi u drugo, a mi ćemo im kroz ovaj projekt omogućiti online dostupnost svih dokumenata”, poručuje Gršić. No to građanima neće ništa značiti ako neće imati pristup internetu te infrastrukturu na kojoj internet veza neće stalno pucati, a što je slučaj u dobrom dijelu ruralne Hrvatske. Državni tajnik za razvoj digitalno društva stoga najavljuje još jednu reformu – onu povezivosti, odnosno jača ulaganja u infrastrukturu brzih, odnosno optičkih mreža i 5G-a.

Adrian Ježina, predsjednik Uprave Telemacha Hrvatska, pak odgovara da brza izgradnja infrastrukture u Hrvatskoj ne bi bila moguća niti kada bi telekomi imali neograničena sredstva. Razlog leži u legislativi.

“Treba olakšati investiranje”, poručuje Ježina navodeći primjer problema s kojima se susreću u izgradnji baznih stanica protiv čijeg se postavljanja građani često bune i protive. Navodi da ćemo s ovim tempom ulaganja s trenutnih oko 40, 50 posto pokrivenosti mrežom nove generacije za otprilike tri godine biti na 70 do 80 posto.

Također, kao veliki izazov Ježina izdvaja OTT igrače (kompanije koje pružaju streaming sadržaj, poput Netflixa i YouTubea) koji troše ogroman promet, a ne ulažu niti u infrastrukturu niti plaćaju državne i lokalne poreze.

Telekomi, dakle, nastavio je, ulažu ogromna sredstva, a dobar dio kolača ubiru kompanije iz Silicijske doline koje porez plaćaju u SAD-u, a lokalnim proračunima nikako ne doprinose. “Europska je regulativa po tom pitanju zapela”, upozorava Ježina dodajući da će investicije Telemacha u mobilnu i optičku mrežu do kraja godine premašiti 500 milijuna eura.

Loša regulativa
Što se Hrvatske tiče Ježina napominje da su se stvari pomaknule. “No ne brzinom kojom želimo. Jednostavno kao društvo nismo dovoljno ambiciozni”, kaže Ježina koji smatra da bi digitalizacija trebala biti među važnijim političkim temama u državi. “No pitanje je kada će to postati”, skeptičan je.

Na panelu AmCham-a sudjelovali su i Emil Sapunar, direktor upravljanja digitalnom transformacijom Raiffeisenbank Hrvatske te Vedran Bajer, direktor Microsofta Hrvatska. Sapunar je istaknu da se bankarski sektor ubrzano digitalizira, no zbog velike reguliranosti alate umjetne inteligencije još uvijek slabo koriste, iako rade na njihovoj primjeni.

Direktor Microsofta Hrvatska, kompanije čija je centrala 2019. uložila u OpenAI, kreatora ChatGPT, upozorava da po pitanju umjetne inteligencije moramo kritički razmišljati.