Udruga informatičke i komunikacijske djelatnosti Hrvatske udruge poslodavaca (HUP UIKD) u idućem će razdoblju pojačati aktivnosti na stvaranju boljih uvjeta poslovanja, jet sektor informacijsko komunikacijskih tehnologija (ICT) može postati polugom rasta svih gospodarskih grana, a ne samo operativa i infrastruktura tvrtki, organizacija i institucija, istaknuo je uz ostalo u razgovoru za Hinu novi predsjednik te HUP-ove Udruge Adrian Ježina.

Ježina, koji je član uprave Vipneta, za predsjednika te HUP-ove Udruge izabran je krajem ožujka ove godine kada je najavio jačanje komunikacije s relevantnim predstavnicima javne vlasti i poslovne zajednice kako bi se važnost ICT-a za ukupni razvoj domaćeg gospodarstva pravilnije vrednovala nego do sada.

Slično se, kaže Ježina, događa i u zemljama EU-a, a s obzirom na skori ulazak Hrvatske u EU, Udruga planira ojačati i lobističke procese vezane za ICT te osigurati pomoć članicama pri prijavama za EU fondove, tumačenju i adaptaciji EU legislative.

Najavljuje i da će UIKD dodatno jačati i suradnju s tijelima javne i lokalne vlasti u vezi specifičnih pitanja za ICT poput povećanja upisnih kvota na ICT i drugim obrazovnim ustanovama, smanjenju opterećenja na plaće ICT djelatnika, poticanju gradova i općina na digitalizaciju te malog i srednjeg poduzetništva na jače korištenje ICT-a u poslovanju.

Predsjedništvo te HUP-ove udruge želi i poboljšanje ranga Hrvatske u ICT-u na ljestvicama konkurentnosti, pa tako i po Network Readiness Indexu gdje je Hrvatska na 47./48. mjestu među prvih 50 zemalja.

Taj indeks, objašnjava Ježina, pokazuje kako je gospodarstvo neke zemlje moguće uključiti u globalno gospodarstvo koje se snažno oslanja na komunikacijske i informacijske tehnologije, a iza Hrvatske su Rumunjska i Bugarska.

Lošim podatkom drži i što je Hrvatska sedma od 122 zemlje po uvozu računalnih komponenti, a tek 80. po primjeni u poslovnim procesima i u administraciji, kao i rang Svjetskog gospodarskog foruma (WEF) o informacijskoj tehnologiji gdje je Hrvatska na 51. poziciji od ukupno 144 zemalja.

Da bi se to poboljšalo, Ježina smatra da bi se unutar resornog ministarstva trebalo osigurati središnje mjesto na koje bi se 'slijevali' svi zahtjevi ICT industrije, kao i da država prilagodi potrebnu legislativu za kvalitetnije usmjeravanje same ICT industrije.

Općenito drži da bi država trebala preuzeti aktivniju ulogu i u kreiranju portfelja proizvoda koji mogu biti plasirani u inozemstvo te kroz izvoz pomoći i softverskim tvrtkama koje imaju iskustvo i 'know how'.

Među prioritetnim područjima primjene ICT-a za tvrtke u Hrvatskoj označava primjerice e-poslovanje, aktivnije pozicioniranje ICT-a kao temelja za napredak i postizanje efikasnosti i konkurentnosti lokalnog tržišta s obzirom na EU članstvo te iskorištavanje potencijala ICT-a kroz strukturne reforme javne uprave, strateške IT investicije i standardizaciju na razini države.

S obzirom da je u Hrvatskoj država još uvijek najveći kupac i potrošač ICT usluga i proizvoda, Ježina izuzetno važnim drži i poboljšanje javnih servise te njihovu veću dostupnost građanima, kao i da država postane i investitor u ICT sektoru, što će, kako vjeruje, potaknuti i male i srednje tvrtke na ulaganja u ICT.