Kako javni gradski prijevoz učiniti pametnim i održivim, pitanje je za nekoliko milijuna dolara, tvrde hrvatski prometni stručnjaci. Prema podatcima Europske komisije, zbog prometne preopterećenosti gubimo 100 milijardi eura godišnje, što zbog kašnjenja, što zbog zagađenja.

U današnjim gradovima, posebno megapolisima kao što je i Zagreb, ne govorimo više isključivo o prometu, već o mobilnosti, što je mnogo širi pojam, jer objedinjuje kretanje ljudi, dobara i informacija. Danas je najpoznatija sintagma „pametni gradovi“ koja uključuje i intermodalnost. Intermodalnost je zapravo povezivanje svih oblika javnoga prijevoza na način da se ljudi što jednostavnije prevezu od točke A do točke B.

Kako Hrvatska razvija intermodalnost, zašto još uvijek mnogi hrvatski građani radije biraju osobni automobil nego tramvaj, autobus ili vlak, te koje tri najvažnije stvari treba povezati da bi intermodalnost bila uspješna, u novoj epizodi “Zelene mobilnosti”, u razgovoru s Ivanom Belić, otkriva prometni stručnjak Zdenko Lanović.