Srbija je ove godine domaćim gostima bila najvažnija ljetnja destinacija, njih više od 500.000 u prvih šest mjeseci odlučilo je ostati u zemlji jer su vrata mnogih drugih poželjnih inozemnih destinacija ostala zatvorena čak i nakon 15. lipnja, kada su neke od njih odlučile primiti strane goste.
A srpske turističke agencije zadovoljne su i aranžmanima za Tursku, Egipat i Albaniju jer su to još jedine bliže zemlje u koje se moglo ući. No epidemija koronavirusa utjecala je na srpski turizam i tako što su pojedine domaće destinacije rasprodane do jeseni, neki su podigli cijene, a drugi ostali na lanjskim i čak napravili i skok u odnosu na prethodnu sezonu, piše Danas.
Svi kreveti popunjeni
Za prvih šest meseci u Srbiji je, prema podacima RZS-a, bilo 780.000 turista, 53% manje nego prošle godine, domaćih gostiju je bilo više od 515.000, a stranih 265.000, za 65% manje nego u istom razdoblju prošle godine. Gotovo sve destinacije u Srbiji bilježe pad broja gostiju osim Stare planine i Gamzigradske banje koje imaju mali rast, a stranih turista je bilo manje za 55 do čak 90 posto manje.
Gubici u travnju i svibnju Trenutačno stanje s turizom u pojedinim dijelovima Srbije posve je drukčije u odnosu na prvu polovicu godine kada je počela pandemija.
Zlatiborski kraj trenutačno je pun gostiju, a Vladimir Živanović, direktor Turističke organizacije Zlatibor, kaže da trenutačno imaju 26.000 turista i da je popunjenost kapaciteta čak 96%. Svake godine, ističe Živanović, u ovo vrijeme kapaciteti su popunjeni, tako da su sada vrlo zadovoljni s ovim brojem gostiju.
“Gubitke smo imali u travnju i svibnju, tako da ne znam koliko ćemo ih moći nadoknaditi, ali moramo biti zadovoljni ovim sada. Imamo dosta rezervacija za rujan i listopad, tako da bi dio tih gubitaka mogli i nadoknaditi”, kaže Živanović za Danas.
On podsjeća da je Zlatibor, inače jedna od najpopularnijih destinacija, posebno zanimljiva onima koji su prethodnih godina koristili vaučere kojima je država subvencionirala domaći turizam. Ove godine oni su u tom kraju “planuli” početkom godine.
“Svi objekti koji su kategorizani prijavili su se na početku, tako da je većina smještaja otišla još kada je puštena prva tura vaučera u siječnju. Drugu turu, nakon prvog vala epidemije, nije bilo moguće iskoristiti jer nije bilo kapaciteta. Mislim da druga tura vaučera nije mnogo utjecala jer su kapaciteti već bili puni”, objašnjava Živanović.
Hoteli nude popuste Iako je bilo slučajeva da su kuće i vikendice na srpskim planinama ovog ljeta stajale i do 100 ili 150 eura dnevno, Živanović kaže da se na Zlatiboru cijene nisu mijenjale u odnosu na prošlu godinu. Cijene su ostale iste u privatnom i seoskom smještaju, ali i u hotelima koji su čak nudili akcije i popuste od 10 do 30 posto.
Veći promet ugostitelja
I Sokobanja je ove sezone vrlo uspješna, a Ljubinko Milinković, direktor Turističke organizacije, kaže da imaju nezabilježeni promet. Prema podacima RZS-a, u lipnju je Sokobanja imala 84.000 noćenja i bila najposjećenija destinacija u Srbiji. Međutim, prošlog mjeseca, kaže Milinković, imali su više od 104.000 noćenja.
“Samo u srpnju, i to prema podacima koje dobivamo od privatnog smještaja, bez podataka od hotela, imali smo 104.155 noćenja, što je za 20% više nego u srpnju prošle godine. Rezultat će biti još bolji jer je kolovoz ovdje tradicionalno najprometniji mjesec”, ističe Milinković.
Poput Zlatibora, Sokobanja je bila jedan od prvih izbora gostima koji koriste vaučere, a njih je ove godine na toj destinaciji podijeljeno 80.000. “Ako znamo da je uvjet za dobivanje vaučera rezervacija najmanje pet noćenja, to znači da će Sokobanja zabilježiti 400.000 noćenja samo od onih koji koriste vaučere”, objašnjava Milinković.
Cijene su i u Sokobanji bile na razini prošlogodišnjih, ali to nije spriječilo ugostitelje da zarade, jer su restorani i kafići koji rade skraćeno i sa starim cijenama, ove sezone imali od 10 do 20 posto veći promet. Milinković očekuje i dobru jesen, a već sada je popunjenost kapaciteta za rujan i listopad između 85 i 90 posto.
Važna obavijest:
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu Poslovni.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu Poslovni.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.Uključite se u raspravu