Velike površine obradivog zemljišta u Unsko-sanskom kantonu (USK) koje je nekada bilo u vlasništvu propalih poljoprivrednih zadruga neiskorištene su i propadaju umjesto da se obrađuju.

Prema riječima Sulejmana Kulenovića, ministra poljoprivrede u vladi USK-a, jedan od prioritetnih zadataka tog ministarstva bit će da se takvo zemljište popiše i pokuša iskoristiti za ekonomski razvoj.

Veliki broj poljoprivrednih zadruga, koje su bile u državnom vlasništvu, poslije rata otišao je u stečaj ili su ekonomski propale, s tim da imovinsko-pravni status zemljišta kojeg su imale nikad nije riješen.

Kulenović ističe kako je zbog toga potrebno što prije donijeti zakone da bi se odredilo kako gospodariti takvim zemljištem jer je riječ o velikim površinama.

Armin Halitović, načelnik općine Bosanska Krupa, ističe kako se u vlasništvu Zemljoradničke zadruge Ostružnica, koja je već dugo u postupku likvidacije, nalaze velike površine obradivog zemljišta. “To zemljište se ne obrađuje jer za to nema zakonskog osnova te je na višim razinama vlasti u BiH potrebno donijeti zakone kojima bi se to omogućilo”, kaže Halitović, a slična situacija je i u ostalim lokalnim zajednicama u USK-u.

Prema riječima Huseina Selimovića, predsjednika Saveza udruženja poljoprivrednih proizvođača USK-a, sporno zemljište se još formalno-pravno nalazi u zadružnom vlasništvu unatoč tome što su zadruge u međuvremenu propale i praktično više ne postoje, zbog čega će taj savez inicirati da se donesu zakonski propisi koji će riješiti ovu problematiku.

“Postoji zanimanje brojnih poljoprivrednih proizvođača koji žele obrađivati takvo zemljište, ali njegov status nije riješen, a nitko neće raditi na tuđoj zemlji”, istaknuo je Selimović za Nezavisne novine.

Prema njegovim riječima, poljoprivrednici će zahtijevati i da se donesu zakonske odredbe o oporezivanju vlasnika zapuštenih poljoprivrednih površina koje se ne obrađuju, a njihovi vlasnici ga ne žele iznajmiti ili prodati poljoprivrednim proizvođačima.

“Uvođenjem poreza na zapušteno zemljište motivirali bi vlasnike da ga iskoriste za poljoprivredni razvoj od čega bi na kraju svi imali koristi”, smatra Selimović. On dodaje kako bi na taj način došlo do okrupnjavanja zemljišnih posjeda, što bi stvorilo pretpostavke za intenzivniji razvoj agrarnog sektora.

Na području USK-a postoji više od 195.000 hektara obradivog poljoprivrednog zemljišta, od čega je 70 posto u privatnom vlasništvu, dok je 30 državno zemljište.