Europska unija je na summitu s liderima zemalja Zapadnog Balkana potvrdila da će one dobiti 9 milijardi eura bespovratnog novca i 20 milijardi eura ulaganja.

Postignut je sporazum o Akcijskom planu za Zelenu agendu, reformama usmjerenim na borbu protiv klimatskih promjena, kontrolu onečišćenja, zaštitu prirode i biodiverziteta i regionalne integracije, a kao vremenski okvir za harmonizaciju sa Sustavom EU za trgovanje emisijama zadana je 2024. godina, piše Balkan Green Energy News.

Gotovo godinu dana nakom potpisivanja Sofijske deklaracije, čelnici država i vlada sa Zapadnog Balkana postigli su dogovor s Europskom unijom o provođenju Akcijskog plana za Zelenu agendu, što im otvara put prema ostvarivanju Ekonomskog i investicijskog plana za regiju vrijednog gotovo 30 milijarda eura. Obvezali su se da će u središte svih gospodarskih aktivnosti staviti održivi razvoj, štednju resursa, zaštitu prirode i borbu protiv klimatskih promjena te usklađivanje s ciljevima EU.

U Akcijskom planu za Zelenu agendu za Zapadni Balkan za razdoblje do 2030. godine najvažniji dijelovi su naplata emisija stakleničkih plinova, planovi za postupni prestanak korištenja ugljena, regionalne integracije, kontrola onečišćenja i zaštita okoliša.

Ekonomske i socijalne reforme

Zemlje regije trebaju provesti ekonomske i socijalne reforme te ojačati vladavinu zakona, naveli su lideri EU i takođe ukazali na koristi za digitalnu tranziciju.

Zemlje regije su obećale da će njihovi energetski planovi odgovarati ciljevima EU, koja je priopćila da će zajedno sa 600 milijuna eura koje će Europska komisija predložiti u okviru Instrumenta pretpristupne pomoći (IPA), do kraja godine dati na raspolaganje 1,1 milijardi eura za primjenu Ekonomskog i investicijskog plana.

Zapadni Balkan ima zadatak prihvatiti cilj da se emisije stakleničkih plinova do kraja desetljeća smanje za 55 posto.

Za uvođenje mehanizama za naplatu emisija ugljika bit će osigurana financijska pomoć. Dekarbonizacija će biti postignuta kroz korištenje goriva iz obnovljivih izvora ili goriva sa smanjenim emisijama ugljika.

Akcijski plan za Zelenu agendu ima pet stupova: dekarbonizaciju, cirkularnu ekonomiju, čišćenje onečišćenja, održivu poljoprivredu i zaštitu prirode i biodiverziteta, a 2024. godina određena je kao rok za usklađivanje s planovima EU.

U dijelu o dekarbonizaciji, rok za usklađivanje s Europskim zakonom o klimi i usvajanje planova za postizanje klimatske neutralnosti je 2025. godina, a 2024. je određena za harmonizaciju sa Sustavom EU za trgovanje emisijama (EU ETS) i uvođenje drugih instrumenata za naplatu ugljika.

Ukidanje subvencija za ugljen

Zemlje Zapadnog Balkana su pristale da među prioritete, koje će i financirati, uvrste mjere energetske učinkovitost, ukidanje subvencija za ugljen i programe za borbu protiv energetskog siromaštva.

Segment cirkularne ekonomije podrazumijeva da se najkasnije 2023. razviju strategije koje će obuhvatiti cijeli životni ciklus proizvoda. Vlade su se obvezale da će podizati svijest o sprečavanju nastanka i razdvajanju otpada te održivoj potrošnji.

Na području čišćenja onečišćenja, među mjerama su ratifikacija Konvencije o prekograničnom onečišćenju zraka na velikim udaljenostima i njenih protokola do 2025. godine. U planu su i primjena strategija za kvalitetu zraka i izgradnja nužne infrastrukture za preradu otpadnih voda, najkasnije 2030. godine.

Kada je riječ o održivoj poljoprivredi, 2026. godina određena je kao datum za usvajanje standarda o sigurnosti hrane, zdravlju i dobrobiti biljaka i životinja i upravljanje otpadom, kao i za podršku organskom i uzgoju hrane bez ikakvog onečišćenja i smanjenje količine sintetičkih kemijskih proizvoda u proizvodnji hrane. Među mjerama u poljoprivredi planira se korištenje obnovljivih izvora energije i smanjenje emisija.

Zemlje regije obvezne su i pripremiti planove za obnovu šumovitih predjela do 2024. uključujući i financijski dio.