Zbog pasivnosti lokalne vlasti ostaju bez obilaznice i brze prometnice do Koridora 10

Autor: Poslovni.hr , 22. studeni 2020. u 21:59
Arhivska fotografija: Tomislav Miletić/PIXSELL

Pri kraju je izrada trećeg Prostornog plana Srbije, ali gradovi i općine tvrde da je proces netransparentan.

Izrada trećeg Prostornog plana Srbije za razdoblje od 2021. do 2035. godine u završnoj je fazi. Međutim, iz različitih dijelova zemlje već stižu primjedbe da je proces netransparentan i da nije predviđeno dovoljno vremena za javni uvid i raspravu kako bi lokalne vlasti mogle iskazati svoje posebne zahtjeve, javlja Radio Slobodna Europa (RSE). U Ministarstvu građevinarstva, prometa i infrastrukture tvrde da su svi zahtjevi, sugestije i primjedbe iskazane za vrijeme ranog javnog uvida ozbiljno razmatrane. Navode da će nakon provođenja stručne kontrole i još jednog kruga javnog uvida dokument biti upućen na usvajanje u Skupštinu Srbije.

Prostorni plan Srbije strateški je razvojni dokument kojim se utvrđuje prostorno planiranje i vrijedi za cijelu državu. Svi ostali planski dokumenti, kao što su pokrajinski prostorni planovi i planovi na razini lokalne uprave, moraju biti usklađeni s Prostornim planom Srbije. Njime se utvrđuju dugoročne osnove organizacije, uređenja, korištenja i zaštite prostora Srbije.

Ozbiljne posljedice po razvoj

Kragujevac u središnjoj Srbiji primjer kako pogreške iz prošlosti mogu imati ozbiljne posljedice po razvoj grada. Četvrti grad po veličini u Srbiji jedan je od rijetkih koji nema obilaznicu predviđenu gradskim urbanističkim planovima još prije 50-ak godina, a još uvijek nije u potpunosti završena niti izgradnja brze prometnice do Koridora 10, započeta prije 25 godina. Arhitekt Veroljub Trifunović, direktor Direkcije za urbanizam i izgradnju Kragujevca, smatra da su neriješeni prometni i drugi infrastrukturni problemi posljedica pasivnosti lokalne vlasti u pripremi i donošenju drugog Prostornog plana Srbije usvojenog 2010. jer se smatralo da taj dokument nema preveliki utjecaj na odluke o izgradnji infrastrukturnih objekata. ”Pokazalo se da nije tako. Upravo ono na što se Kragujevac sada najviše žali, da su ga zaobišle sve važne prometnice, ali i državne investicije u infrastrukturu i druge kapitalne objekte, proisteklo je iz tog plana”, rekao je Trifunović. On je dodao kako je vrlo važno da se u trećem prostornom planu Srbije Kragujevac što bolje pozicionira kako bi barem osigurao početak izgradnje obilaznice i završetak brze magistrale do Koridora 10. ”Bez planiranja nema investiranja. I zbog toga je važno da proces pripremanja i usvajanja Prostornog plana Srbije bude transparentan i otvoren za sve prijedloge, ali i da lokalne vlasti imaju stručne ljude koji će dati konkretne prijedloge i rješenja”, rekao je Trifunović.

Prema saznanjima RSE-a, u Ministarstvo građevinarstva, prometa i infrastrukture stiglo je dosta primjedbi iz različitih krajeva Srbije, koje se uglavnom odnose na državne kapitalne investicije u prometnu infrastrukturu, ravnomjeran razvoj i zaštitu prirode. Primjedbe ima i JP Urbanizam iz Kragujevca.

Nudili besplatnu pomoć

”Mi smo kao poduzeće sa 60 godina iskustva u planiranju i projektiranju nudili potpuno besplatno sudjelovanje u izradi prostornog plana. Smatrali smo da možemo značajano pridonijeti tom strateškom dokumentu, prije svega zato što se Kragujevac već godinama zapostavlja ili zaobilazi u mreži državnih cesta prvog i drugog reda”, objasnio je Dragan Dunčić, direktor JP Urbanizam.

Istovremeno, prema njegovim rečima, prednost imaju neki koridori koji povezuju gradove i općine s relativno malim brojem veza kada je riječ o gospodarstvu, demografiji, stanovništvu i prirodi. Dunčić je dodao da nije bilo zahtjeva za dokumentacijom ili za konzultacije i da će se novi prostorni plan Srbije i mjesto Kragujevca u njemu vidjeti tek u javnoj raspravi koja će biti organizirana prije ulaska tog dokumenta u Skupštinu. On je dodao kako je jasno da su politika i političari u Srbiji uvijek izravno ili neizravno utjecali na formiranje prostornih planova te da je i danas jednako. U izradu Prostornog plana Republike Srbije nije uključen niti Zavod za urbanizam iz Niša, ali očekuje da će interes tog dijela Srbije, sažet u regionalnom prostornom planu, biti integriran u nacionalni planski dokument. Miroljub Stanković, direktor tog javnog poduzeća, rekao je da je plan, kojeg je Niš kao regionalni centar pripremio za Toplički, Nišavski i Pirotski okrug, ranije usvojila vlada Srbije.

U Ministarstvu građevinarstva, prometa i infrastrukture tvrde da je rok za izradu Nacrta plana veljača 2021. godine, ali da je radna verzija završena znatno ranije, pa je i stručna kontrola završena prije roka. U Ministarstvu priznaju i da im je dostavljeno oko 60 primjedbi i sugestija, komentara i prijedloga iz cijele Srbije.

Komentirajte prvi

New Report

Close