Kanadska kompanija Euro Lithium Balkan na području Valjeva u Srbiji istražuje potencijalna nalazišta litija, metala nužnog u proizvodnju baterija za električne automobile, ali to ne ide lako. Zbog curenja iz probne bušotine pronađene su velike količine opasnog bora u bunarima lokalnog stanovništva, koje traži da se zaustave istražni radovi. Tako je u bunaru Cvetka Jovanovića, iz sela Lukavac, pronađena takva količina bora da voda iz njega više nije za piće, niti za tehničko korištenje, potvrdila je analiza Kemijskog fakulteta iz Beograda. U tom bunaru, 60 metara o probne bušotine, analiza je pokazala prisutnost bora od 2719 mikrograma po litri.

Zbog toga, Cvetko Jovanović i njegova obitelj, budući da nisu priključeni na vodovod, vodu iz svog bunara više ne mogu upotrebljavati. Koncentracije bora u blizini bušotina veće su čak 110 puta od graničnih vrijednosti koje propisuju srpski zakoni, javlja Blic. Tako, u bari pokraj bušotine u selu Lukavac, prisutnost bora iznosi 107.900 mikrograma po litri, što je 72 puta više od granične vrijednosti u EU.

Veliki površinski kop

Sto metara dalje od te bušotine, u bunaru Radivoja Jovanovića, bor je na razini od 722 mikrograma po litri, tri puta više od granične vrijednosti.

Svi ti rezultati, navodi se u zaključku Kemijskog fakulteta, pokazuju da ta voda pripada najnižoj, petoj klasi prirodnih i voda za piće.

Stanovnici nekoliko sela u dolini rijeke Kolubare, gdje su ekipe kompanije Euro Lithium Balkan obavljale probna bušenja u potrazi za litijem i borom, upozoravaju da slučajevi iz sela Lukavac nisu jedini.

Izvješće Kemijskog fakulteta, naime, pokazuje da je pokraj bušotine u Šušeoci izmjereno 56.230 mikrograma bora u litri vode, 56 puta više od graničnih vrijednosti, dok razina tog kemijskog elementa kod bunara Dragana Tadića iz tog sela, 60 metara od bušotine, iznosi 7322 mikrograma po litri, što je sedam puta više od dopuštenih vrijednosti.

Zbog svega toga, više od 400 stanovnika tog kraja potpisalo je ovlaštenje odvjetniku da ih zastupa pred državom, a na nedavnom prosvjedu zatražili su da se zaustavi istraživanje litija i bora, reakciju rudarsko-geološke i poljoprivredne inspekcije, kao i oduzimanje dozvole kompaniji Euro Lithium Balkan za daljnja istraživanja zbog kršenja propisa Srbije. Ta je kanadska kompanija prije šest godina dobila pravo na geološka istraživanje na područjima označenim kao Valjevsko-mionički bazen i Valjevo sjever, ukupne površine oko 200 četvornih kilometara. Na svojoj web stranici lani su objavili da bi budući površinski kop na području tih sela obuhvatio 16 četvornih kilometara. Pravo na istraživanje u Valjevsko-mioničkom bazenu isteklo im je krajem listopada, dok im dozvola za polje Valjevo sjever traje do lipnja sljedeće godine.

Rudnik uz obrađene njive?

No nije to jedino područje u Srbije gdje se stanovništvo protivi istraživanju litija. U travnju stanovnici sela oko Požege uznemirili su se zbog najave da će tvrtka Jadar Lithium iz Beograda početi geološka istraživanja litija. U tom kraju inače ima 4000 poljoprivrednih kućanstava, piše Agroklub.

Zbog zabrinutosti stanovnika održan je sastanak više mjesnih zajednica kojeg je organizirala udruga Inicijativa za Požegu. Predstavljene su moguće ekološke i zdravstvene posljedice zbog istraživanja i otvaranja rudnika litija. Upućen je zahtjev Općini Požega da uvede moratorij i ne dopusti istraživanja, a od Ministarstva rudarstva i energetike traže da im odgovori ima li Jadar Lithium suglasnost vlasnika parcela na kojima se obavlja istraživanje.

Vjerojatno najveće nalazište litija u Srbiji, pokraj Loznice, eksploatirat će britansko-australska kompanija Rio Tinto, ali niti to nije prošlo bez prosvjeda dijela građana i ekoloških udruga zbog mogućeg onečišćenja. Unatoč tome, Skupštine Loznice je, kako je javila agencija Beta, krajem srpnja usvojila Prostorni plan općine u koji je prvi put unesen najavljeni rudnik litija.